Priče > Društvo

Svima je dosta KIŠE, a kakvo vreme donosi JUN? Meteorolozi otkrili KAD STAJU PADAVINE i prete li nam RAZORNE POPLAVE

Verovatno će i u većem delu juna preovladavati ovaj tip vremena, ali biće toplije, kažu stručnjaci

Izvor: K1info

16/05/2023 > 12:44

podeli vest:

Svima je dosta KIŠE, a kakvo vreme donosi JUN? Meteorolozi otkrili KAD STAJU PADAVINE i prete li nam RAZORNE POPLAVE
Foto: Freepik.com


Sve do kraja maja u Srbiji će biti tipično majsko vreme - promenljivo sa čestom pojavom kiše, prognoziraju meteorolozi.

Slično vreme očekuje nas i u prvim danima juna, ali će tada temperature biti nešto više. Iako ne postoje stroge zakonitosti kada je vreme u pitanju, i ovo leto biće toplije od proseka, a ni ova godina neće proći bez barem jednog toplotnog talasa.

U "Uranku" na K1 televiziji stručnjaci su se i dotakli i trenutnih nepogoda koje donose velike probleme u susednoj Hrvatskoj, pa i Bosni i Hercegovini. Ono što građane Srbije najviše plaši je da nam se ne ponovi scenario razornih poplava iz 2014. godine. Međutim, stručnjaci ističu da do toga neće doći. 

Meteorolog Nedeljko Todorović rekao je danas u „Uranku“ da je prošle godine maj bio ekstremno topao i sušan.

- I to je bio uvod u ekstremno toplo i sušno leto. U aprilu ove godine smo imali svežije vreme, čak i sa snegom. Ali bilo je snega i 2021. godine u aprilu, pa smo imali toplo leto. Nema tu stroge zakonitosti. Stvar je u premeštanju ili zadržavanju ciklona u našem regionu, kao što je to slučaj poslednjih desetak dana i zato imamo padavine - rekao je on.

Kako je dodao, u narednom periodu, do kraja maja, zadržaće se ovaj tip vremena, dok će jun biti promljev ali topao.

- Tipično majsko vreme. Maj je mesec drugi po količini padavina u godini u našem regionu. Karakterišu ga lokalni pljuskovi s velikom količinom padavina. Gledajući periode koji se smenjaju iznad Evrope, verovatno će u većem delu juna preovladavati ovaj tip vremena, ali biće toplije. Biće u junu i tridesetak stepeni. Najverovatnije će i u junu biti dosta promenljivo, a tek u drugoj polovini manje izraženo padavinski. To je moja slobodna procena - rekao je Todorović.

Klimatolog prof. dr Vladimir Đurđević istakao je da će ovo leto verovatno biti toplije od proseka.

- Ako gledamo koliko temperatura brzo raste u proseku, onda je ovaj naš region šampionski sa rastom od oko 0,5 stepeni po dekadi. Oko dva stepena toplija su nam leta od proseka. Retko se desi leto bez toplotnog talasa. Mislim da će leto ove godine biti slično kao i prošle, dakle toplo - kazao je klimatolog danas na televiziji K1. 

Da li će se ponoviti poplave iz 2014. godine?

Vrbas, Bosna, Lim, Drina, Sava, Neretva i Zrmanja samo su neke od reka u Republici Srpskoj i Hrvatskoj na kojima se danima beleži značajan porast vododstaja. Zrmanja je kod mesta Obrovac u zadarskoj županiji prešla istorijski maksimum.

Poučeni iskustvima od pre devet godina, počeli smo da se plašimo. Da li će nas Sava u toku kroz Srbiju iznenaditi? Može li ovaj kišoviti maj da napravi štetu kakvu smo preživeli 2014. godine?

Foto: Youtube PrintScreen/K1

Vladimir Đurđević

Prema rečima klimatologa prof. dr Vladimira Đurđevića, u narednih nekoliko dana nismo u riziku da imamo ozbiljnije padavine koje bi mogle da dovedu do problema koje smo imali 2014. godine. 

- Biće kiše narednih dana, ali neće biti te akumulacije i neće biti količine padavina koje su opasne. Više će ih biti u Zapadnoj Srbiji. U Hrvatskoj su bile jako velike akumulacije proteklih nekoliko dana, u nekim mestima je bilo i preko 100 litara kiše po metru kvadratnom. Problem je što će danas, sutra i prekosutra tamo biti još kiše, oni nisu blizu prestanka ovog problema. Verovatno će se i Hrvatska i Bosna mučiti s ovim problemom još nekoliko dana - kaže on i dodaje da u Srbiji nema većeg rizika, ali moramo da pratimo Savu i Drinu zato što će ta voda u  jednom trenutku doći i do nas.

- Trebalo bi pooštriti zaštitu na kritičnim mestima na Savi i pratiti vodostaj. To znaju vrlo dobro hidrolozi iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda i naš sektor za vanredne situacije. Trebaće neko vreme da taj talas dođe do nas, ne može se to desiti u jednom danu, te imamo vremena da se pripremimo - optimističan je u prognozama bio dr Đurđević.

Meteorolog Nedeljko Todorović kaže da merni podaci pokazuju realno stanje, te bi se složio sa profesorom Đurđevićem. Kako je rekao, očekuje nas povećanje vododstaja Save i Dunava za nekih 40 do 60 centimetara što je u domenu srednjih vrednosti. 

- Narednih dana na području Srbije ne bi trebalo da bude nekih ekstremno velikih količina padavina. Glavnina je zapadno od nas. Biće narednih dana kiša, a do prekida padavina će doći u subotu i nedelju, 20. i 21. maja. Biće toplije i sunčanije vreme, da se građani ogreju, a sledećeg vikenda očekuje nas pad temperature sa lokalnim padavinama – pljuskovima praćenih grmljavinom što je i inače karakteristika vremena u periodu od maja do septembra. To je letnji tip padavina. Ukupna količina padavina do sada je bila nešto malo ispod proseka - rekao je meteorolog na televiziji K1. 

Foto: Youtube PrintScreen/K1

Nedeljko Todorović

Todorović je istakao da su veći problemi kada su padavine obilne u manjim mestima u Srbiji.

- Objekti u manjim mestima su blizu vodotokova, nije ostavljen prostor, pa kada padne velika kiša vodotokovi postanu bujice. Gradnja uz vodu je uvek problematična. Pre devet godina smo imali ekstremni događaj. Gledajući količinu padavina, tako nešto se nije desilo 200 ili 300 godina unazad. To je toliko retka pojava. Te 2014. godine dnevna količina padavina je samo u nekim mestima bila ekstremna, ranije su bile zabeležene i veće količine jednodnevne kiše, ali u situaciji dvodnevne ekstremno zabeležene kiše i zbog toga što je bila zahvaćena velika površina (veći deo Posavine, Bosna, Zapadna Srbija, Beograd, deo Vojvodine), voda se izlila iz vodotokova. Na velikom prostoru pala je veličina količina kiše, a i zemljište je bilo zasićeno i u martu i u aprilu. I u tim mesecima bilo je dosta padavina, te nova kiša više nije mogla da uđe u zemlju i išla je po površini - napomenuo je on.

Sličan ciklon trenutno je iznad našeg područja

Situacija na klimatskim kartama trenutno dosta liči na tu iz 2014. godine, ali su okolnosti sada potpuno drugačije te nema razloga za strah.

Prof. dr Vladimir Đurđević kazao je da je i sada ciklon zarobljen između dva anticiklona.

- Metorolozi ne gledaju samo šta se dešava iznad Srbije ili iznad Balkana već posmatraju celu severnu hemisferu. Prate gde se nalaze centri visokog i niskog pritiska i kako se kreću. U tom smislu situacija liči na 2014. kada se globalna hemisferska cirkulacija malo „zamrzla“. U proseku, vreme nam uvek dolazi sa Zapada. Ponekad se desi kao 2014. ili sada da se globalna hemisferska cirkulacija „zamrzne“ i umesto da dođe do nas i produži dalje, ona ostane i vrti se iznad našeg područja nekoliko dana. I pre nekoliko nedelja bila je ta situacija kada smo imali sneg početkom aprila. To područje niskog pritiska kao da se stalno vrti i zadržava iznad našeg područja umesto da ode ka Rumuniji i dalje ka Ukrajini. To je inače normalna situacija. Ciklon sada stoji, trenutno je iznad severnog Jadrana i Hrvatske - rekao je on.

Foto: Youtube PrintScreen/K1

 

Mnogo je peska u vazduhu, kaže klimatolog.

- Jedan deo cirkulacije tog ciklona je kao usisivač koji uvlači pesak iz Afrike i donosi ga kod nas. Trenutno mnogo peska imamo u vazduhu, i on se stalno spira kišom, ali  stalno dolazi i novi pesak. Polako će se ugasiti taj ciklon iznad nas, neće da se pomeri. Dolazi puno vlažnog vazduha s Mediterana koji ga hrani pa umesto da se ugasi on se stalno regeneriše – objasnio je dr Vladimir Đurđević. 

Klima i kako se pripremiti za budućnost

Prema rečima klimatologa prof. dr Vladimira Đurđevića, situacija s klimom biće sve lošija i trebalo bi da se sistemski pozabavimo ovim pitanjem. 

- Ovo nije klima kakvu smo imali pre 100 godina, planeta je značajno toplija i to za jedan stepen. Ali, taj jedan stepen je vrlo važan za klimu. Ne možemo se vratiti u klimu od pre 50 godina, ali možemo da zaustavimo taj porast temperature za još jedan dodatni stepen i to ako se maksimalno potrudimo. To znači više ekstrema, i toplijih i hladnijih, a ti ekstremi nanose velike materijalne štete, i odnose i ljudske živote. Moramo malo da se „prepakujemo“ i da drugačije radimo pre svega na sistemima za odbranu od poplava, da učinimo da postanu jači. Nažalost, nismo rnapravili bedeme za buduće poplave koje mogu biti ekstremnije. Naša Vlada treba da usvoji Nacionalni program prilagođavanja na klimatske promene i kada se bude usvojio, i ako bude prepoznat od strane ministarstava i različitih službi, počećemo da se prilagođavamo - rekao je on.

 

Ostavite komentar