Vesti > Politika

GODINU DANA BEZ REM-A: Bratina u Uranku otrkiva kada će Srbija dobiti novo regulatorno telo za elektronske medije

Autor: Hana Pantelić

22/10/2025 > 11:08

podeli vest:

GODINU DANA BEZ REM-A: Bratina u Uranku otrkiva kada će Srbija dobiti novo regulatorno telo za elektronske medije
Foto: K1 televizija


Početkom novembra navršava se tačno godinu dana otkako Srbija nema Regulatorno telo za elektronske medije (REM). Pitanje kada će se pred poslanicima naći spisak potencijalnih kandidata, ali i da li je to jedini uslov za isplatu prve tranše novca iz evropskog Fonda za razvoj Zapadnog Balkana, i dalje je otvoreno.

O tim temama u emisiji "Uranak" na televiziji K1 govorio je ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina.

“Godinu dana nemamo regulatorno telo”

“Godinu dana nemamo regulatorno telo. Vidim da je jedan izbor propao i da se na tome ponovo radi. Izabrano je tih devet kandidata u dva navrata i to bi, po svemu sudeći, trebalo da prođe, ali vidim da ima još nekih nejasnoća i da će tokom ovog jesenjeg zasedanja to pitanje ponovo biti na dnevnom redu Skupštine”, izjavio je Bratina.

K1 televizija

“Nezavisna tela postala podložna spoljnim uticajima”

Ministar je istakao da su nezavisna regulatorna tela, koja su osnovana da bi bila kontrolna i stručna, vremenom postala podložnija spoljnim uticajima nego što bi bila da su u okviru državnih institucija.

“U državi smo napravili ta nezavisna tela koja su, zapravo, mnogo podložnija uticajima sa strane nego što bi bila državna. Mislim da ta regulatorna tela, ma ko da ih vodi, troše ogroman državni novac za posao koji je, u suštini, minoran. Oni imaju formalnu odgovornost, ali se u praksi sve to svede na to da imaju uticaj, a da se konkretno malo toga radi. Nema javnih kritika ni osuda, a imamo televizije koje ne pripadaju našem medijskom prostoru, na koje ni REM nema nikakav uticaj”, rekao je ministar.

Dodao je da je otvoreno pitanje kako će novo regulatorno telo izgledati i kako će funkcionisati u kontekstu evropskih propisa.

“Ko zna kako će izgledati – možda je i to na neki način povezano s novim evropskim medijskim zakonima, takozvanim Media Freedom Act-om. Ima tu dosta stvari koje bismo mogli da prihvatimo, ali postoji i ideja o formiranju zajedničkog evropskog REM-a koji bi mogao da kažnjava medije u bilo kojoj zemlji članici. To smatram udarom na suverenitet država. Politički pritisak je veliki, i bojim se da ćemo i to usvojiti, ali nisam siguran da ćemo od toga imati mnogo koristi. Ne dopada mi se ni ideja da neko sudi o nama, jer mi spadamo u grupu država koje su suverenistički orijentisane”, naglasio je Bratina.

Spor oko izbora kandidata iz redova nacionalnih manjina

Nevladina organizacija Građanske inicijative saopštila je u utorak da je Stručna služba Narodne skupštine prekršila Zakon o elektronskim medijima time što je u proces glasanja o kandidatima za Savet REM-a uključila devet novih predlagača, što, kako navode, nije u skladu sa propisima.

Ako izdvojimo tri nacionalne manjine među brojnima koje postoje u Srbiji, pa ih izaberemo samo zato što su brojnije, da li to znači da drugi narodi manje vrede? Da li Slovaci, kojih ima mnogo, ne treba da glasaju? Da li Bunjevci ili Vlasi ne treba da imaju svoje predstavnike? Čini mi se da je uključivanje većeg broja nacionalnih veća dobro rešenje. Svako nacionalno veće ima svoje interese i važno je da budu zastupljeni u telima u kojima se donose odluke koje ih se tiču”, rekao je Bratina.

Bratina ističe da je važno da predstavnici nacionalnih manjina učestvuju u radu regulatornog tela, jer i oni imaju značajan interes u okviru srpske države.

Nacionalne manjine imaju svoj interes u ovoj državi i treba da imaju uticaj i u ovakvom telu. Možda je trebalo povećati broj članova Saveta REM-a, kako bi svaka nacionalna manjina imala svog predstavnika. Mislim da postoji svojevrsno udruživanje različitih interesa – neki se uklapaju na stranu države, a neki protiv nje. Lobiranja ima na svaki način”, rekao je Bratina.

Ministar Bratina o uticaju, zakonima i političkoj odgovornosti

Voleo bih da evropski predstavnici u Srbiji reaguju na mnogo više pojava koje su veoma karakteristične za naš medijski prostor. U medijima bi, pre svega, trebalo reagovati na ono što bih nazvao političkom pedofilijom - kada neko dođe i intervjuiše dete od devet godina, pa to uživo emituje u etar. To nije moralna veličina i sigurno ne pripada novinarskim kodeksima. Ili kada se u etru pojavljuju krvave ruke i slični prizori - to je propagandistički momenat, a ne novinarstvo“, rekao je ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina u emisiji „Uranak“ na televiziji K1.

Govoreći o situaciji u Regulatornom telu za elektronske medije, ministar je dodao:

Kakve su namere onih koji žele da imaju većinu u REM-u i time veći uticaj na medije? Iskreno, voleo bih da REM uopšte ne postoji. Nemam lošu volju ni prema kome, ali ako se ne reaguje kada neko politički ispituje dete od devet godina, na šta onda treba da reagujemo? Bar decu moramo da zaštitimo. Novinari su odgovorni ljudi, ali neki, nažalost, prelaze tu elementarnu granicu profesionalne etike”, istakao je Bratina.

Govoreći o evropskim pritiscima i očekivanjima u vezi sa formiranjem Regulatornog tela za elektronske medije (REM), ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina istakao je da Srbija želi da ispuni svoje obaveze, ali da to mora biti zasnovano na uzajamnom poštovanju i jednakom tretmanu.

Nekorektno je da Ursula fon der Lajen dolazi za mesec dana da proveri šta je ovde urađeno. Gde je tu obostrani interes? Takav pristup pokazuje imperijalni stav prema nama. Mi imamo dobru volju da to telo funkcioniše onako kako je predviđeno, ali to mora biti u skladu sa principima međusobnog uvažavanja, bez političkih pritisaka i nametanja predloga sa strane”, naglasio je Bratina.

Ponovna blokada RTS-a

Govoreći o najavama ponovne blokade Radio-televizije Srbije, ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina ocenio je da takvi potezi predstavljaju ometanje rada javnog servisa i napad na novinare.

To zavisi od njihovih mogućnosti da organizuju tako nešto. Tehnički je moguće. Tada je nešto bilo nešto što je potpuno skandalozno, kada su ti blokaderi stavljali na bandere slike novinara koji su radili u RTS-u. Kultura linča je nešto što ne pripada našem narod” - naglasio je Bratina. 

BONUS VIDEO:

Ostavite komentar