Priče > Društvo

Naša deca NE UMEJU da se POPNU na DRVO, ni da UHVATE LOPTU: Koliko je realno da đaci imaju FIZIČKO SVAKI DAN?

Savez se zalaže i da učenici od prvog do osmog razreda osnovne škole imaju nedeljno pet časova fizičkog i zdravstvenog vaspitanja

Autor: Mina Duduković

22/02/2023 > 15:40

podeli vest:

Naša deca NE UMEJU da se POPNU na DRVO, ni da UHVATE LOPTU: Koliko je realno da đaci imaju FIZIČKO SVAKI DAN?
Foto: Freepik.com


Više od 80 odsto učenika četvrtog razreda ne može da se popne na drvo. U srednju školu dolaze đaci koji ne znaju da urade ni kolut napred.

Nekada su deca svakodnevno trčanje, igrali žmurke, jurke, žmurke... Danas, nažalost, učenici ne umeju ni da uhvate loptu, a najdraža aktivnost im je igranje igrica na mobilnom telefonu. 

Smatrajući da je vreme za reforme, Srpski savez profesora fizičkog vaspitanja (SSPFVS) predlaže da se u osnovnoj i srednjoj školi nastava fizičkog realizuje tako što se odeljenja dele u dve grupe ukoliko imaju više od 25 učenika. 

- Rad u velikim odeljenjima nepovoljno utiče na bezbednost i efektivnost nastave fizičkog vaspitanja. Pojavljuje se problem manjka prostora i rekvizita, manje je mogućnosti za uvežbavanje što utiču na slabije rezultate učenja, a rizik od povređivanja i disciplinskih problema je povećan - navodi se u obraloženju ovog predloga.

Savez se zalaže i da učenici od prvog do osmog razreda osnovne škole imaju nedeljno pet časova fizičkog i zdravstvenog vaspitanja, odnosno svaki dan, a srednjoškolci tri časa u nedelji. Predlažu i da nastavu u nižim razredima osnovne škole realizuju kao "tandem" nastava učitelja i nastavnika fizičkog.

- U prvom i drugom razredu osnovne škole predlog je da tri časa sprovode nastavnici razredne nastave, a dva preostala časa nastavnici fizičkog. U trećem i četvrtom razredu odnos bio obrnut. Ovakav način bi doprineo i da se umanji eventualni stres koji učenik doživljava prilikom prelaska sa razredne na predmetnu nastavu - navodi se u obrazloženju inicijative.

Foto: Privatna arhiva

 

Docent dr Miroslav Marković, predsednik SSPFVS kaže za K1info da istraživanja potvrđuju da svako peto dete ima loše držanje tela, svako četvrto je gojazno, a 70 odsto đaka školskog uzrasta se ne bavi aktivnostima van škole.

- U poslednje tri decenije, kroz sistematske preglede i istraživanja, evidentirano je konstantno narušavanje zdravstvenog statusa dece koje se ogleda ne samo u povećanju procenta posturalnih poremećaja kao što su kriva kičma i ravni tabani već je značajnom povećan dijabetes i hipertenzija kod dece. Uočen je i trend smanjenja ukupnog nivoa fizičke aktivnosti učenika starijih razreda osnovne škole - kaže Marković. 

On dodaje da stopa obolele dece od dijabetesa se utrostučila, a deca nam provode i do sedam sati na internetu, savijene kičme.

- Zbog tako slabe fizičke aktivnosti našim mališanima prete i kardiovaskularne bolesti, a ne smemo da zaboravimo da fizička aktivnost zaista poboljšava kognitivne sposobnosti. Zavod, Ministarstvo i struka se slažu da treba povećati fizičku aktivnost dece na 60 minuta dnevno. Da bismo to uspeli, potrebno je vreme i dobra organizacija, ali prvi korak je svakako najvažniji - dodaje Marković. 

Na pitanje da li škole u Srbiji imaju uslove da poveća fond časova fizičkog vaspitanja, Marković kaže:

- Časovi fizičkog se mogu održavati i u učionicama gde bi deca mogla da se razgibavaju i rade vežbe gimnastike. Svakako je važno da se razmišlja o nabavci opreme i rekvizita za srednje i osnovne škole. Najbitnije je da se prvo počne sa reformama. 

Ono što takođe zabrinjava jesu i rezultati najnovijih istraživanja, po kojima svako peto dete ima loše držanje tela, svako četvrto je gojazno, a 70 odsto učenika se ne bavi sportskim aktivnostima van škole, bili su više nego dovoljan alarm za profesore da pokrenu ovu inicijativu.

Foto: Freepik.com

Savez predlaže da se u odeljenjima starijih razreda, koja imaju više od 25 učenika, nastava fiskulture drži u dve grupe.

 

- Predlog je da u prvom i drugom razredu osnovne škole tri časa drže nastavnici razredne nastave, a dva preostala nastavnici fizičkog. Za treći i četvrti razred predlažu obrnuto. Nacionalni prosvetni savet najavio je posebnu tematsku sednicu u vezi naše inicijative. Odrediće poseban datum u martu kada će se naš predlog detaljno razmotriti - dodaje on. 

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO) za Srbiju, na uzorku školske dece uzrasta od sedam do devet godina, procenat mališana koji imaju prekomernu težinu ili su gojazni porastao je sa 30,7 odsto 2015. na 34,8 odsto u 2019.

 

Prekomerna težina između ostalog povezana je i sa lošim navikama u ishrani.

Istraživanje u kome su učestvovali istraživači sa Instituta za sport i Fakulteta sporta iz Novog Sada pokazuje da 84,5 odsto školske dece u Srbiji doručkuje, što je više od evropskog proseka (80 odsto). Takođe, procenat dece koja svakodnevno jedu voće (39,5 odsto) i povrće (37 odsto) je nešto manji od evropskog proseka. U poređenju sa evropskim prosekom, deca u Srbiji svakodnevno jedu i više slatkiše od svojih evropskih vršnjaka.

 

 

Ostavite komentar