Lifestyle > Zdravlje

Šta nam se dešava u MOZGU dok smo na OPERACIONOM STOLU? Novo ISTRAŽIVANJE otkriva šta nam radi OPŠTA ANESTEZIJA

Koristeći voćne mušice u svom istraživanju čini se da lekovi opšte anestezije ciljaju određene delove mozga odgovorne za održavanje budnosti

Izvor: K1info

Autor: Mina Duduković

22/05/2024 > 10:43

podeli vest:

Šta nam se dešava u MOZGU dok smo na OPERACIONOM STOLU? Novo ISTRAŽIVANJE otkriva šta nam radi OPŠTA ANESTEZIJA
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić


Iako je to jedna od ustaljenih medicinskih praksi, još nemamo potpuno razumevanje o tome kako anestezija deluje na funkcionisanje mozga.

Studija objavljena u časopisu The Journal of Neuroscience pruža nove naznake o zamršenosti razumevanja tog procesa i selektivno utišavaju ekscitatorne neurone u mozgu, otkrivajući misteriju njihovih efekata na održavanje dubokog sna tokom operacije.

Kako je objavlio naučni saradnik Adam D. Hajns čini se da lekovi opšte anestezije ciljaju određene delove mozga odgovorne za održavanje budnosti.

Koristeći voćne mušice u svom istraživanju, Hajns i njegov tim otkrili su potencijalni mehanizam kojim anestetici komuniciraju sa određenim tipovima neurona preko proteina. Ljudski mozak sadrži oko 86 milijardi neurona, od kojih je svaki jedinstven, što doprinosi efikasnosti opšte anestezije.

Hajns objašnjava da iako su široki efekti anestetika poznati, posebno kako izazivaju brzu nesvest, finiji detalji zahtevaju bliži pogled na razlike između moždanih ćelija. Neuroni generalno spadaju u dve kategorije: ekscitatorni neuroni, koji nas drže budnim, i inhibitorni neuroni, koji regulišu ekscitatorne neurone.

U svakodnevnom životu, ovi neuroni uravnotežuju jedni druge. Kada zaspimo, inhibicijski neuroni postepeno utišaju ekscitatorne i to uzrokuje da se osećamo umorno. Opšti anestetici ubrzavaju ovaj proces direktnim utišavanjem ekscitatornih neurona, pa otuda i termin „uspavati nekoga“.

Ključno pitanje 

Ali pravo ključno pitanje je: Zašto spavamo tokom operacije? U normalnim okolnostima, ako pojedinac spava i neko pokuša da ga operiše, probudiće ga. Međutim, opšta anestezija sprečava ovo buđenje. Iako ne postoji čvrst konsenzus, mnogi naučnici se slažu da neuroni prestaju da komuniciraju kada su izloženi anesteticima. Ova komunikacija je neophodna za funkcionisanje mozga i svest o telu.

Hajnsova studija je otkrila da opšti anestetici zaustavljaju komunikaciju između ekscitatornih neurona, ali ne i inhibitornih. Iako koncept nije nov, studija je pružila ubedljive dokaze zašto su pogođeni samo ekscitatorni neuroni.

Da bi neuroni mogli da komuniciraju, proteini moraju da olakšaju oslobađanje neurotransmitera, odnosno hemijskih glasnika kao što su dopamin i serotonin. Studija je otkrila da opšti anestetici smanjuju sposobnost ovih proteina da oslobađaju neurotransmitere, ali samo u ekscitatornim neuronima.

Foto: Freepik.com

 

Koristeći voćne mušice Drosophila melanogaster i mikroskopiju visoke rezolucije, tim je pogledao molekularne efekte anestetika na ove proteine.

Razlika između ekscitatornih i inhibitornih neurona leži u tipovima proteina koje eksprimiraju, slično kao dva automobila iste marke i modela, ali sa različitim karakteristikama. Oslobađanje neurotransmitera uključuje mnoge proteine, a svaka varijacija može uticati na funkciju anestetika.

Hajns napominje da je sledeći korak u istraživanju utvrđivanje koje razlike u proteinima uzrokuju da opšti anestetici inhibiraju samo ekscitatornu komunikaciju.

Studija takođe sugeriše da opšti anestetici izazivaju opsežnu globalnu inhibiciju u mozgu, koja utišava razdražljivost na dva načina - uspavljujući nas i održavajući nas u snu.

Ostavite komentar