Vesti > Svet

REFLEKTOR na globalno stanje DEMOKRATIJE: Bisenić o 2024. godini i o tome šta donosi čak 70 IZBORA u SVETU?

Među državama koje će izaći na izbore biće 15 afričkih, 9 američkih, 11 azijskih, 22 evropske i 4 zemlje u Okeaniji

Izvor: K1info/Tanjug

04/12/2023 > 12:19

podeli vest:

REFLEKTOR na globalno stanje DEMOKRATIJE: Bisenić o 2024. godini i o tome šta donosi čak 70 IZBORA u SVETU?
Foto: Youtube PrintScreen/K1 Televizija


Sledeće godine održaće se čak 70 izbora u 40 zemalja u kojima živi oko 4,2 milijarde ljudi, a izbori koji se održavaju od Bocvane do Mongolije i Bangladeša, odrediće pravac u kojem će krenuti svet i staviti reflektor na globalno stanje demokratije, navodi novinar Dragan Bisenić.

U okviru ovih izbora biće i četiri najvažnija koji će se najbudnije pratiti i procenjivati kakav će uticaj imati na međunarodnom planu, a to su predsednički izbori u Rusiji, opšti izbori u Indiji, izbori za novu Evropsku komisiju i predsednički u SAD čiji rezultat će, ocenjuje Bisenić, biti najveća nepoznanica sa najvažnijim ishodom, jer će u slučaju Trampove pobede svet neminovno krenuti u drugom pravcu. 

U autorskom tekstu za Tanjug Bisenić piše: 

Kako se 2023. bliži kraju, svet se priprema za poplavu izbora koji će se održati u raznim zemljama sledeće godine.

Čak 70 izbora u 40 zemalja održaće se 2024. godine, a njihove globalne implikacije moći će da se osete odmah, a neke možda tek sledeće decenije. U svakom slučaju, ovi izbori koji se održavaju od Bocvane do Mongolije i Bangladeša, odrediće pravac u kojem će krenuti svet.  

Izbori širom sveta, za više birača nego ikada ranije, staviće reflektor na globalno stanje demokratije. U najvećoj izbornoj godini u istoriji, skoro polovina svetske populacije biće zahvaćena izbornim događajima. To ukazuje da se mogu očekivati određene promene politike, kao i da će uticati na geopolitičku dinamiku između država koje oblikuju svetski poredak.

Foto: Tanjug/AP

 

Biće više od 70 izbora 2024. u zemljama u kojima živi oko 4,2 milijarde ljudi – po prvi put, više od polovine globalne populacije. Ali dok  glasanja ima više nego ikad, to ne mora da znači da će nužno biti više demokratije: mnogi izbori neće biti, ni slobodni, ni fer.

Među državama koje će izaći na izbore biće 15 afričkih, 9 američkih, 11 azijskih, 22 evropske i 4 zemlje u Okeaniji. Osim toga, biće održani i izbori za Evropsku uniju i Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija – po jedan za Afriku, jedan za Azijsko-pacifičku grupu, jedan za Latinsku Ameriku i Karibe i dva za Zapadnoevropsku grupu.

Većina balkanskih suseda Srbije ispitaće volju birača. Glasaće se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Savernoj Makedoniji i Rumuniji. Srbija je sama veoma blizu ovom izbornom talasu, gde se izbori održavaju tek dve nedelje pre početka 2024. godine.

U oviru ovih izbora, biće i četiri najvažnija, koji će se najbudnije pratiti i procenjivati kakav će uticaj imati na međunarodnom planu. To su četiri najveća politička subjekta na svetu koji imaju skoro 2,3 milijarde ljudi i imaju BDP od približno 42 biliona dolara.

Foto: Tanjug/Foto Hina/Siniša Kalajdžija

 

Rusija će održati predsedničke izbore u martu kako bi izabrala šefa države koji će biti na čelu do 2030. U Indiji će između aprila i maja biti održani opšti izbori za vladu koja će voditi zemlju do 2029. U junu i julu Evropska unija će održati široke izbore koji će rezultirati novom Evropskom komisijom. SAD će takođe održati dvogodišnje zakonodavne, ali još važnije, predsedničke izbore u novembru.

Američki plan da se okrene ka Aziji i da se više fokusira na svoje rivalstvo sa Kinom u usponu, skrenuo je iz koloseka ratom u Ukrajini, a sada u Gazi.

Rusija je takođe rasejana i gubi uticaj. Zamrznuti sukobi se odmrzavaju, a lokalni hladni ratovi se zahuktavaju širom sveta. Nestabilnost u Sahelu raste. Svet se priprema za nove sukobe, sada kada je okončan američki "unipolarni trenutak".

Pored toga, predsednički izbori na Tajvanu koji su zakazani za januar 2024. takođe se pažljivo posmatraju u svetlu zategnutih odnosa Kine i Tajvana. Kina je ključna za tajvanske izbore jer se vodeći kandidati identifikuju sa pronacionalističkim ili kopnenim stavovima.

Ako opozicija pobedi, tenzije između Tajvana i Kine mogle bi kratkoročno da se smanje, a ekonomska integracija preko Tajvanskog moreuza postala bi mogućna. Ipak, dugoročna zabrinutost za budućnost Tajvana ostaće nerešena.

U Evropi, osim izbora nove komisije EU nakon parlamentarnih izbora, izbori će se održati i u bivšoj članici, Velikoj Britaniji, gde sve indicije govore da će konzervativci verovatno izgubiti vlast nakon 14 godina na čelu vlade. Očekuje se da će izborna dinamika u jednoj zemlji imati direktne uticaje u drugim zemljama, što će rezultirati odgovarajućim ekonomskim kretanjima.

Bez obzira na pitanja kao što su klima, tehnološka regulativa i energija, protekcionizam će se verovatno nastaviti. Budžet EU će biti pod pritiskom i uticati na politiku potrošnje na poljoprivredu, strukturne fondove i odbranu. Dalje, Ukrajina će ostati problem.
Indija i svet sa nestrpljenjem očekuju izbore za indijski parlament - Lok Sabhu, kada će skoro milijardu Indijaca dati svoj glas dok vlada BJP predvođena Narendrom Modijem želi da se zadrži na vlasti u svom trećem uzastopnom mandatu.

Foto: TANJUG/ ZORAN ŽESTIĆ

 

Očekuje se da će sledeća Modijeva vlada nastaviti reforme koje su pogodne za poslovanje i da teži daljem međunarodnom uticaju, dok će ostati neutralna po određenim pitanjima kao što je rat Rusije i Ukrajine. 

Američki izbori prate se s najvećom pažnjom i napetošću zbog uticaja na zapadno jedinstvo i njihove politike prema Ukrajini, Bliskom istoku i Rusiji. Kako sada stvari stoje, rivali će biti ponovo isti: sadašnji predsednik Džo Bajden i bivši predsednik Donald Tramp. Tramp se priprema za revanš za izbore koje on nikada nije priznao za legitimne. Birači i sudovi će doneti svoje presude Donaldu Trampu, koji ima jednu prema tri šanse da ponovo preuzme predsedničku funkciju.

Za sada, Tramp je u ispitivanjima popularnosti ispred aktuelnog predsednika, ali protiv njega se vodi nekoliko sudskih procesa, koji na kraju u ekstremnom scenariju, mogu da dovedu do Trampovog onemogućavanja da se uopšte kandidauje. Rezultat se može svesti na nekoliko desetina hiljada glasača u nekolicini država. Ali posledice će biti globalne i uticati na sve, od klimatske politike do vojne podrške Ukrajini.

Bez obzira na rezultat, duel Bajdena i Trampa nastaviće da deli Ameriku. 

U Rusiji bi predsednik Vladimir Putin možda bio naklonjen svom petom predsedničkom mandatu, posle 23 godine na vlasti kao predsednik i premijer na izborima koji će se održati u martu (sa drugim krugom u aprilu, ako bude potrebno) i koji će se poklopiti sa ukrajinskim predsedničkim izborima.

Ruski izbori možda neće izazvati nikakva iznenađenja jer bilo kakva kredibilna alternativa Putinu uglavnom nema, ali izborna dinamika, uključujući proteste, može ukazivati na raspoloženje ljudi usred sukoba i sankcija.

Slaveći duh demokratije, Meksiko bi mogao dobiti svoju prvu ženu predsednika na izborima u junu, stvarajući istoriju u političkom pejzažu Meksika kojim dominiraju muškarci. Bivša gradonačelnica Meksiko Sitija, Klaudija Šejnbaum, kandiduje se u ime stranke Morena odlazećeg predsednika Andresa Manuela Lopeza Obradora.

Foto: Tanjug/AP/Darko Vojinovic

 

Poslednji izbori održani u Nizozemskoj, Argenitini, Slovačkoj i Španiji pokazuju da se nastavlja sudar snažnih tendencija nacionalizma i međuzavisnosti, gde su iznenađenja ne samo verovatna, nego čak i predvidljiva, kao u Nizozemskoj ili Argentini. Izbori će se održati i u Moldaviji, koju je ruski minister spoljnih poslova Sergej Lavrov na samitu OEBS u Skoplju pomenuo kao sledeću mogućnu kriznu tačku u Evropi. 

Ali, najveća nepoznanica i najvažniji ishod biće rezultat američkih predsedničkih izbora. U slučaju Trampove pobede, svet će neminovno krenuti u drugom pravcu, ali nema garanciija da će do tog zaokreta doista i doći. Ono što je za sada vidljiv trend, jeste da su iznenađenja sve češća.   
 

Ostavite komentar