Vesti > Region

VUČIĆ U MRKONJIĆ GRADU NA CEREMONIJI OBELEŽAVANJA DANA SEĆANJA NA STRADALE: Nikada više nigde neće biti "Oluje", Srbija dovoljno snažna da zaštiti svoj narod! (FOTO/VIDEO)

Autor: K1info

04/08/2026 > 22:04

podeli vest:

VUČIĆ U MRKONJIĆ GRADU NA CEREMONIJI OBELEŽAVANJA DANA SEĆANJA NA STRADALE: Nikada više nigde neće biti "Oluje", Srbija dovoljno snažna da zaštiti svoj narod! (FOTO/VIDEO)
Foto: TANJUG/FOTO SRNA/ NEMANJA VUKOJEVIĆ


U Mrkonjić Gradu večeras je održana centralna ceremonija obeležavanja Dana sećanja na sve stradale i prognane u hrvatskoj vojnoj akciji "Oluja", kojoj su prisutvovali predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik SNSD Milorad Dodik, kao i najviši zvaničnici Srbije i Republike Srpske.

Obeležavanje hrvatsko-muslimanskog pogroma nad Srbima Republike Srpske Krajine i Republike Srpske 1995. godine, na Trgu Kralja Petra Prvog Karađorđevića, na kome se okupio veliki broj građana, počelo je parastosom koji je služio patrijarh srpski Porfirije.

Vučić: Nikada više nigde neće biti "Oluje", Srbija dovoljna snažna da zaštiti svoj narod

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je večeras u Mrkonjić Gradu na centralnoj ceremoniji obeležavanja Dana sećanja na sve stradale i prognane u hrvatskoj vojnoj akciji "Oluja" da Srbija nikada više i nigde neće dozvoliti da se ponovi "Oluja" i da je zemlja dovoljno snažna da zaštiti svoj narod.

Vučić je ukazao da nije sve stradanje na ovim prostorima počelo "Olujom" i podseto da se Srbija od strane Hrvata optužuje da je bila agresor i da su Srbi agresori.

"Pa nisu Srbi rasturali zajedničku državu koja se tada nazivala Jugoslavija. To je bila jedina međunarodno priznata tvorevina, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. Vi ste krenuli u rušenje međunarodno pravno priznatog subjekta. Vi ste izazivali te sukobe, a ne mi Srbi. A Srbi su samo želeli da sačuvaju tu i takvu državu i da ostanu na svojim ognjištima, i ništa više od toga", rekao je Vučić.

On je upitao okupljene da li su ikada videli nekoga iz Zagreba da je položio cvet na bilo koji spomenik srpskim žrtvama.

"Oni se nama rugaju, noseći na Jasenovački cvet vence sa hrvatskom zastavom. Rugaju nam se. Nisu tamo stradali Hrvati. Da, bilo je izuzetaka. Tamo su stradali Srbi, pre svega, pa Jevreji i Romi. Kad je počeo sukob u Hrvatskoj, prvo su nam očistili gradove, urbane sredine, pobili ljude od Zagreba, Rijeke, Zadra, Osijeka, svi su imali svoju 'kristalnu noć'. Počistili gradove od stvarne i prave srpske elite. Držali nam pridike kako je Medaković zlikovac i zločinac. Usvojili svoju kvazi elitu, baš kao što su uradili i u Drugom svetskom ratu, kada su imali Sava Besarovića, generala Uzelca i mnoge druge na svojoj strani", rekao je Vučić.

Dodao je da su Hrvati napali RSK sa svih strana, zajedno sa američkom i evropskom logističkom, političkom, ekonomskom i svakom drugom podrškom.

"I onda su nas još ubeđivali kako su naši ljudi, kako je naš Siniša Dobrić od 12 godina kukavica, pa je otišao na traktoru, a oni veliki junaci -ceo svet protiv malog krajiškog naroda. A Srbija? Srbija slaba. I pošto govorim poslednji put kao predsednik Republike, izvinite, Nevenka (Dobrić), u ime svih građana Srbije, u ime svih Srba iz Srbije, što je Srbija bila slaba, što je ćutala, što vas je krila, što je ćutala o zločinima, što vam nije dala da dođete u Beograd, što vas je sklanjala sa auto-puteva, oprostite nam. A mi sebi nećemo oprostiti vaše suze i oči Siniše Dobrića", rekao je Vučić.

Kazao je okupljenima da nemaju nikakvu sumnu da je državno rukovodstvo Srbije u proteklo vreme ekonomski, politički i vojno snažila zemlju, jer bi nas, kako kaže, pregazili do sada - i Srpsku i Srbiju.

"Nikada više i to vam ponavljam i večeras, nećemo dozvoliti (Oluju). A znam da to govorim u veoma teškom, ozbiljnom trenutku. I govorim vam kao ne lak, već odgovoran i veoma ozbiljan čovek, čovek koji je najduže na vlasti u Srbiji. Nijedan predsednik, niko ko je izabran na demokratski način, nije duže bio na vlasti. Garantujem vam da više nigde, ni u Republici Srpskoj, niti na bilo kojem delu teritorije Srbije, neće biti nikakve Oluje, pogroma i stradanja srpskog naroda", poručio je Vučić.

Dodao je da je Srbija dovoljno snažna i da će sačuvati i zaštititi svoj narod i da neće čekati da to uradi, da se neće sklanjati, i tražiti izgovor da ostavi svoj narod na cedilu.

"Nije zameriti narodu u Srbiji u tom trenutku (1995); Srbija je bila ekonomski razbijena, politički slaba. I da vas podsetim, nismo bili ni dovoljno pristojni, ni dovoljno disciplinovani da vodimo računa o sebi. Rukovodstvo Srbije je uvodilo blokade i sankcije za rukovodstvo Republike Srpske. Rukovodstvo Republike Srpske je, nažalost, politički odgovaralo na to; krenule su uvrede s jedne i s druge strane. I umesto kao braća i sestre, kao isti rod, da budemo na istoj strani, neretko smo bili suprotstavljeniji jedni drugima, a naši neprijatelji su samo to čekali. I prvu priliku koju su dočekali iskoristili su da nam napadnu, da unište i srpsku Krajinu i pokušali da u potpunosti unište Republiku Srpsku", rekao je Vučić.

Vučić: Mnogo toga izmenjeno - od ćutanja o stradanju Srba do toga da se ne zameramo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras u Mrkonjić Gradu, na centralnoj ceremoniji obeležavanje hrvatsko-muslimanskog pogroma nad Srbima Republike Srpske Krajine i Republike Srpske 1995. godine, da je mnogo toga izmenjeno u poslednjih 12 godina, od ćutanja o stradanju Srba do suprotstavljanja narativu koji je postojao - nemojte da se zamerate.

"Ubijali su nam ljude, ne po prvi put. I ma koliko ljudi da nam ubijaju, ma koliko žrtava da imamo, uvek smo mi krivi. Proteraju nam 250. 000 ljudi brutalnom kampanjom, kupovinom i agenturnim delovanjem, i u Srbiji i u srpskoj Crnoj Gori, svuda, na svaki način. Pokušali su da nas ubede da smo mi za to krivi. Mi Srbi smo za to odgovorni. Ne oni koji su ih pobili, ne oni koji su ih proterali, već baš mi", rekao je Vučić i dodao da su mnogi od nas to prihvatali i učestvovali u tom pogromu nad istinom.

U tom kontekstu je pomenuo, kako je rekao, lažne priče kako je sve "dogovoreno" i raznih teorija zavere u kojima uvek morate da pronađete krivca u Beogradu, umesto da ga tražite među zlikovcima koji su namerno ugasili oči dečaka Siniše koji je stradao u izbegličkoj koloni.

"I to je naša sudbina bila posle Prvog svetskog rata, 29 odsto od ukupnog stanovništva Srbije je izgubila u Prvom svetskom ratu. Pomogla da oni koji su bili na strani okupatora pređu na pobedničku stranu, i Hrvatima i Slovencima. Nikada ni hvala nisu rekli, već je to u stvari za njih bila okupacija", rekao je Vučić.

On je dodao da su nas u Drugom svetskom ratu ubijali nemilice, netremice, sa neverovatnom beskrupuloznošću i bestijalnošću, onako kako to ni nemački nacisti nisu radili svim svojim neprijateljima.

"Nekako se zaboravilo, i nigde ni u jednom udžbeniku nismo mogli da pročitamo da od svih velikih gradova i glavnih gradova bivše Jugoslavije nijedan drugi nije bio bombardovan i napadnut s početka. Samo jedan, naš Beograd. U Zagrebu su nacističke tenkove cvećem dočekivali. Sve je zaboravljeno, i niko o tome nije smeo da govori", ukazao je Vučić.

Potom je istakao da su se rodila nova pokoljenja, i nova generacija Srba koja ih se više ne plaši i koja se ne stidi da kaže istinu.

"Generacija ljudi koji se ne plaše da pretrpe najteže moguće udarce, najžešće moguće kampanje laži, neistina i svega drugog, ali koje neće da zaborave i žrtvuju oči Siniše Dobrića, one anđeoske koje ste mogli da vidite da bi dobili neki aplauz u Zagrebu, Sarajevu, Podgorici ili bilo gde drugo", rekao je Vučić.

On je naveo i da se večeras obraća poslednji put kao predsednik Republike Srbije.

"Da li ću ikada više, ne znam, ali želim nekoliko važnih stvari da izgovorim, meni važnih, možda će i vama biti bar neka od tih stvari važna. Mi smo u prethodnih 12 godina mnogo toga izmenili: od ćutanja, o stradanju Srba, o tome da nam je bilo najvažnije da se dopadnemo nekima time što bismo govorili da kad ustanemo u pola 11, prvo slušamo Severinu. Za nas je bilo važnije da slušamo i gluvo Glamočko kolo i krajišku pesmu, i da ne zaboravimo stradanje našeg krajiškog naroda, i u Lici i u Baniji i Kordunu, Dalmaciji, svuda i na svim mestima. I time se i danas ponosimo", rekao je Vučić.

Dodao je da smo za to vreme uspeli da se suprotstavimo narativu koji je već postojao:

"Nemojte da se zamerate". "Kao što su nam posle Drugog svetskog rata govorili: "Nemojte da pričate o Jasenovcu". Meni su sada, pre nekoliko godina, kao predsedniku Srbije, zabranili da odem u Jasenovac. Znaju da je moja porodica žrtva ustaškog terora. I baš ih je bilo briga. I ne brinem za to, znao sam ja da su oni beskrupulozni, znao sam da njihovoj bestijalnosti kraja nema. Ali nisam se nadao da će to u tišini da prođe u Evropi, u svetu, i da će svi da se prave blesavi i da ćute na to", rekao je Vučić.

Kako je rekao, i svi ćute.

"Ja sam danas uzeo statistiku: u poslednjih 40 dana, tačno imate 100 tekstova u medijima u Zagrebu. 40 dana, 100 tekstova. Ima simbolike o tome kako je Jasenovac mit, kako je to izmišljotina, kako su brojevi preterani, a kako u stvari takvih zločina nije ni bilo, jer je to bio samo radni logor. I nije sve počelo olujom", rekao je Vučić.

Milorad Dodik: Na Dan sećanja govorimo istinu i oživljavamo ono što je zaboravljeno

"Okupljanje u Mrkonjić Gradu povodom Dana sećanja na stradale u hrvatskoj vojnoj akciji "Oluja" nije običan datum, već mesto kada govorimo istinu i kada zahvaljujući predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću oživljavamo ono što je bilo u zaboravu", izajvio je danas predsednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Republike Srpske Milorad Dodik.

Govoreći na manifestaciji, povodom obeležavanja Dana sećanja u Mrkonjić Gradu, Dodik je ocenio da su Srbi ponosnan narod oji uplakuje svoje žrtve.

"Nema dana da ne obeležavamo neki parastos. Jesmo li mi krivi samo zato što postojimo", rekao je Dodik.

FOTO TANJUG/FOTO SRNA/ NEMANJA VUKOJEVIĆ

On je podsetio da je "očišćena Srpska Krajina" i da "nije bilo dozvoljeno da se zamo vrate Srbi" i rekao da mu je "teško" kad čuje podatke o žrtvama.

"Naš jedini put koji je ispravan jeste Srbija i Republika Srpska. Nemamo mi drugog pravca. Srpska je opstala i ostala.Srpska živi od uspeha Srbije. Zahvalni smo za svu pomoć i podršku koju je Srbija pružila. Nema načina da zaustave našu integraciju, mi živimo za dan približavanja Srbiji", poručio je Dodik.

Prema njegovim rečima, zbog toga je važno da Vučić nastavi da razvija Srbiju.

"I oni koji ne veruju moraju da poštuju Srpsku pravoslavnu crkvu. Srbija se razvija, Srpka ne stoji. Imamo dovoljno instrumenata da vratimo svoja prava. Tražimo da se vratimo na izvorni Dejton i da se ponište sve odluke visokih predstavnika. Ne smemo oslabiti Srbiju ni Srpsku. Moramo podržati Aleksandra Vučića", rekao je Dodik.

On je pozvao na okupljanje oko SPC, Republike Srpske i Srbije, jer je to "jedino što vredi".

"Srbi jedino što moraju da afirmišu jeste srpski nacionali identitet. Ponosan sam na saradnju sa Vučićem jer nikada nismo dozvolili da seire nad nama. Mrkonjićani su heroji jer su se ovde vratili kada nije bilo ništa. Neka živi Srpska, neka živi Srbija i SPC", rekao je on.

Patrijarh Porfirije: Obaveza svih nas da pamtimo stradale u "Oluji", Srbe da upute jedne drugima

Patrijarh srpski Porfirije poručio je večeras na centralnom komemorativnom skupu u Mrkonjić Gradu povodom Dana sećanja na stradale u hrvatskoj vojnoj akciji "Oluja", da istina uvek ostaje istina, a obaveza svih da pamte mučenike i stradalnike iz srpskog roda, kao i da sećanja na stradanja Srbe treba da upute jedne ka drugima kao braći i sestrama, kao jedinstvenom narodu.

Porfirije je u besedi naveo da su Srbi Krajišnici kada su ostajali bez domova i zavičaja nosili u sebi veru da ih Gospod nije ostavio, kao i nadu da zlo nema poslednju reč.

On je istakao da je narod večeras sabrala ljubav prema srpskim mučenicima, sunarodnicima i susedima, koji su kao nedužni ljudi stradali tokom užasnog pogroma sa svojih ognjišta.

"Na njihovom stradanju, ali na istrajnosti svih koji su poneli krst izgnanstva, ispunjavale su se reči velikog i svetog apostola Pavla, koji kaže: 'U svemu trpimo nevolje, ali nismo potišteni; zbunjeni smo, ali ne očajavamo; progonjeni, ali nismo ostavljeni, oboreni, ali ne pogubljeni', jer i onda, kada su ostajali bez domova i zavičaja, naša izgnana braća i sestre nosili su u sebi veru da ih Gospod nije ostavio i nadu da zlo nema poslednju reč", naveo je Porfirije.

Kako je naveo, istina ostaje ista, bol ne prestaje protokom vremena, a obaveza svih, da pred Bogom pamte svoje srodnike, stradalnike, ostaje trajna i nepromenjiva.

Patrijarh srpski je ukazao da je u Mrkonjić Gradu narod sabrala želja da molitveno pamti nevine žrtve i stradalnike iz srpskog roda, jer, kako kaže, molitva je najdublji i najdostojniji oblik pamćenja.

"Molitva pred lice Božje uznosi i bol žrtve, ali i ranu onoga koji pamti. Ona čuva istinu, a srce oslobađa od mržnje koja čoveka iznova vezuje za zlo", kazao je Porfirije.

Prema njegovim rečima, stradanja, kao i sećanje na sve gorke epizode srpske mnogostradalne istorije, trebalo bi da Srbe, kao kršteni narod, opet i iznova vrate korenima, okrenu Bogu i upute jedne ka drugima kao braći i sestrama, kao zajednici, kao jednom i jedinstvenom narodu.

"Treba da nas uvedu u istinsko i dublje razumevanje reči Hristovih: "Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe", pa i dalje i više od toga: "Ljubite i neprijatelje svoje". I večeras zapovest o ljubavi prizivamo i u sećanje i u svoja srca", istakao je Porfirije. 

Nevenka Dobrić: Dok budem živa tražiću pravdu za dete i boriću su da se "Oluja" ne zaboravi

Nevenka Dobrić, čiji je sin Siniša (12) ubijen u izbegličkoj koloni tokom agresije Hrvatske na Republiku Srpsku Krajinu 1995. godine, izjavila je večeras na centralnom komemorativnom skupu u Mrkonjić Gradu povodom Dana sećanja na stradale u hrvatskoj vojnoj akciji "Oluja", da će dokle god bude živa tražiti pravdu za svoje dete i boriće se da ta priča ne padne u zaborav.

Dobrić, koja je iz okoline Siska, a koja danas živi u Sremskoj Kamenici, izrazila je zahvalnost političkom vrhu Srbije i Republike Srpske i svima koji se trude da 4. avgust ne bude samo običan datum u kalendaru.

FOTO TANJUG/FOTO SRNA/ NEMANJA VUKOJEVIĆ

Ona je podsetila da je njen Siniša, kao svako krajiško dete, tog 4. avgusta 1995. godine pošao u kolonu da spasi svoj maleni život i navela da se on u traktorskoj kabini nalazio sa svojim dedom Petrom, dok je ona bila u traktorskoj prikolici.

"Ni punih 10 kilometara nismo odmakli kada je hrvatska vojska presekla kolonu u šumi i sa 12 prostrelnih rana usmrtila Sinišu i Petra. Kako su Petar i Siniša ubijeni, na licu mesta traktor je skrenuo sa puta, a prikolica u kojoj sam ja bila prevrnula se i poklopila me. Hrvatska vojska je ubila moje dete i svekra, sačekala je i sledeći traktor u kom su bili moji roditelji i baka. Videvši šta se dogodilo ispred njihovih očiju, skamenjeni od bola i tuge, očajnički mole Hrvatsku vojsku da im dozvole da mene izvuku ispod prikolice. Oni dozvoljavaju, ali i odlučuju da nas privedu", priseća se Dobrić.

Kaže da je Hrvatska vojska nakon toga na očajničke molbe i plač njene majke u nekom trenutku pustila njih tri, dok je njenog oca odvela u zatvor.

"U tim momentima ja nisam bila svesna šta se dogodilo, ali hrabre krajiške žene nisu dozvolile da telo mog deteta ostane u šumi, da ga rastrgnu zveri. Iznose moga Sinišu u Bosansku Kostajnicu, gde ga mi sahranjujemo 5. augusta, a zatim 26. augusta 1996. na Sinišin rođendan posmrtne ostatke prenosimo u Sremsku Kamenicu, gde danas živimo, a svekar Petar se do danas vodi kao nestalo lice", rekla je Dobrić.

Naglasila je da već punih 30 godina traga za pravdom.

"Ne postoji ustanova kojoj se nisam obratila, ni sud u Hrvatskoj na kom ne vodim parnicu kako bi moje dete dobilo status civilne žrtve rata. Još uvek nisam uspela. Još uvek moje dete ne počiva u miru, jer su moje rane otvorene. Još uvek svakog 4. avgusta pričam svoju priču i nadam se da će dopreti do onih što dele pravdu i uvek sa istim pitanjem: ako moj Siniša nije civilna žrtva rata, ima li srpskih civilnih žrtava rata u Hrvatskoj", upitala je Dobrić.

Navela je da je na spomeniku svoga sina napisala pesmu čiji su stihovi: "Oj, teška sudbino, pusta Krajino, što uze mene mlada, zar ne tuguješ sada? Uze mene od majke, oca i brata, da ja mali moram biti žrtva rata. Nisam kriv, al' nisam ni živ".

Ceremoniji obeležavanja Dana sećanja na sve stradale i prognane u "Oluji" prisustvovali su brojni zvaničnici Srbije i Republike Srpske

Komemorativnom skupu prisustvovali su i predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić, predsednik Srpske Siniša Karan, predsednik Skupštine RS Nenad Stevandić, srpski član Predsedništva BiH Željka Cvijanović, ministri u Vladi Srbije kao i ministri u Vladi Srpske, predstavnici Srba iz regiona. Ceremoniji su prisustvovali i narodni poslanici, predstavnici vojske, diplomatskog kora, verskih zajednica, kao i porodica žrtava i izbegli Krajišnici.

Srbija i Republiska Srpska (RS) i ove godine zajedno odaju poštu žrtvama progona u "Oluji", u kojoj je proterano 220.000 Srba, a oko 2.000 ubijeno.

Srbija i Republika Srpska zajednički obeležavaju stradanje srpskog naroda u "Oluji" od 2014. godine, a u Prijedoru je 2023. godine godišnjica "Oluje" prvi put obeležena u Republici Srpskoj.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je ranije da je izbor lokacije za ovogodišnju centralnu ceremoniju simboličan i važan, jer je Mrkonjić Grad mesto koje je pretrpelo jeziva razaranja i pogrom.

U Republici Srpskoj je utorak, 4. avgusta, proglašen Danom žalosti povodom obeležavanja 31 godine od stradanja Srba u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji Oluja tokom koje je ubijeno više od 1.904 lica sprske nacionalnosti, a proterano više od 220.000 sa područja Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije.

Hrvatski napad na tadašnju Republiku Srpsku Krajinu i proterivanje celokupnog srpskog stanovništva sa prostora koji su Srbi nastanjivali vekovima počeo je u zoru 4. avgusta 1995. godine, a prema podacima

Dokumentaciono informacionog centra „Veritas“, u „Oluji“ je sa prostora Republike Srpske Krajine proterano više od 220.000 Srba, dok ih je više od 1.900 ubijeno, pri čemu su počinjeni brojni zločini.

Bio je to najveći egzodus civila u Evropi posle Drugog svetskog rata.

BONUS VIDEO

Ostavite komentar