ANTONIJEVIĆ ZA K1 O RADU SKUPŠTINE: "Odgovornost za dijalog i rad parlamenta uvek je veća na vlasti nego na opoziciji"
podeli vest:
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević, gostujući u emisiji „Uranak“ na televiziji K1, govorio je o političkom dijalogu u Srbiji, odgovornosti vlasti i opozicije, radu skupštinskih odbora i sve učestalijim pritužbama građana zbog diskriminacije na osnovu političkog opredeljenja.
„Skupštinski odbori su jedan od najznačajnijih delova Narodne skupštine, jer se tu raspravlja o svim pitanjima, bilo da govorimo o bezbednosti, socijalnim i ljudskim pravima, medijima, kulturi ili svemu onome što čini život građana. Mislim da je to forum u kojem ćemo konačno videti dijalog i gde će zaista morati da se čuju različiti stavovi“, rekao je Antonijević.
„Morate biti spremni da čujete drugu stranu“
Govoreći o načinu na koji bi skupštinski odbori trebalo da funkcionišu, Antonijević je podsetio na nekadašnju praksu da njihovim radom rukovode i predstavnici opozicionih stranaka. Smatra da bi njeno vraćanje doprinelo boljoj kontroli rada institucija i otvorenijoj parlamentarnoj raspravi.
„Ranije su odbore vodile i opozicione stranke. Ta praksa je prilično narušena od 2012. godine i nadam se da će se sada ponovo vratiti, jer to jeste dijalog. Morate biti spremni da čujete drugu stranu, da o nekim pitanjima koja se stavljaju na dnevni red ne odlučujete samo vi, već da i neko drugi može da utiče na to“, objasnio je.
Naglasio je da novi skupštinski saziv ima priliku da pokaže drugačiji odnos prema parlamentarnoj odgovornosti, uprkos izraženim političkim razlikama.
„Verujem da će biti mnogo više ozbiljnosti i svesti o tome da se preuzima veliki nivo odgovornosti. U Skupštini se donose zakoni i odluke koje direktno utiču na život građana. To mora da bude važnije od toga ko će imati zanimljivije izlaganje“, ocenio je Antonijević.
Prema njegovom mišljenju, prostor za konstruktivnu saradnju posebno postoji u oblastima u kojima su posledice zakonskih rešenja neposredno vidljive, poput socijalne zaštite i radnih prava.
„Nismo imali baš mnogo prakse da se u Skupštini usvajaju amandmani. Predlozi koji su dolazili od Vlade uglavnom su bili oni o kojima se glasalo. Tu bi sada mogao da se otvori prostor, naročito u oblastima kao što su socijalna zaštita i radno pravo“, rekao je.
Antonijević je predložio i da se pojedine javne rasprave organizuju van Beograda, kako bi se građani iz drugih delova Srbije aktivnije uključili u donošenje odluka.
„Ako govorimo o radnom zakonodavstvu, zašto raspravu ne biste izmestili iz Beograda i organizovali je u nekom drugom gradu? Time podižete pažnju javnosti na to pitanje i omogućavate da se čuju različiti stavovi. Nije to jednostavno, ali Narodna skupština ima kapacitete da takve stvari organizuje“, naveo je.
„U Narodnoj skupštini rade veoma stručni ljudi“
Iako se o državnim institucijama često govori kroz prizmu političkih sukoba, Antonijević smatra da je važno napraviti razliku između političkih odluka i profesionalnog rada zaposlenih.
Posebno je pohvalio stručne službe Narodne skupštine, sa kojima je, kako kaže, sarađivao više od dve decenije.
„Kada pogledate kapacitete Narodne skupštine, videćete da su njene službe veoma jake. Imate stručne ljude koji su se godinama usavršavali i koji znaju kako da pomognu poslanicima i radu odbora. Nadam se da će to novi poslanici, koji nemaju takvo iskustvo, uočiti i ceniti“, istakao je.
On smatra da je pogrešno stvarati utisak da nijedna institucija u Srbiji ne funkcioniše i da u njima nema kvalitetnih ljudi.
„Svako ko je zaista radio sa Narodnom skupštinom zna da su ti ljudi veoma profesionalni, da nisu gubili integritet zbog partijskih svrstavanja i da su u različitim sazivima davali svoj maksimum. Mislim da je sada prilika da se razbiju neke predrasude o institucijama“, rekao je Antonijević.
Podsetio je i na inicijativu „Otvoreni parlament“, koju je ranije razvijao sa organizacijama civilnog društva, ističući da bi slični projekti mogli ponovo da približe rad Skupštine građanima.
„Veća odgovornost za rad parlamenta uvek je na vlasti“
Na pitanje ko snosi odgovornost ukoliko skupštinski odbori ne rade, sednice se ne zakazuju ili se izveštaji nezavisnih institucija ne razmatraju, Antonijević je odgovorio da odgovornost mora biti jasno utvrđena.
„Velika je to odgovornost. Mi zaista apelujemo na to da odbori rade. U prethodnom periodu imali smo veliki broj sastanaka sa skupštinskim odborima, veoma konstruktivnih, na kojima su učestvovali predstavnici vlasti, opozicije i manjinskih stranaka. To je funkcionisalo i ne vidim zašto se ne bi nastavilo“, rekao je.
Govoreći o političkim nesuglasicama i mogućnosti opstrukcije rada parlamenta, naglasio je da teret odgovornosti nije jednak za sve političke aktere.
„Odsustvo želje za dijalogom postojalo je sa obe strane, ali je veća odgovornost uvek na vlasti. To smo govorili i ranije, a govorićemo i sada. Odgovornost za procese unutar Narodne skupštine, uključujući bilo kakvu opstrukciju, uvek više snosi vlast nego opozicija“, istakao je Antonijević.
Prema njegovim rečima, pravila ponašanja u parlamentu već postoje, ali je neophodno da se dosledno primenjuju.
„Imate veoma dobar Poslovnik, imate Kodeks ponašanja narodnih poslanika, na kojem smo radili prethodnih godina. On predviđa kako poslanici treba da se ponašaju i šta predstavlja govor mržnje. Moramo da shvatimo da govor mržnje može biti usmeren i prema političkim protivnicima“, upozorio je.
„Sve više građana prijavljuje diskriminaciju zbog političke pripadnosti“
Jedna od važnih tema razgovora bila je diskriminacija na osnovu političkog uverenja, o kojoj se, prema Antonijevićevim rečima, građani sve češće obraćaju instituciji Poverenika za zaštitu ravnopravnosti.
Najavio je i pripremu posebnih izveštaja koji bi trebalo da pokažu koliko su takvi problemi prisutni u Srbiji.
„Povećava se broj građana koji se obraćaju našoj instituciji upravo zbog političke pripadnosti kao osnova diskriminacije, ali i zbog sindikalnog organizovanja. Zato smo želeli da napravimo izveštaje koji će osvetliti to stanje, da vidimo gde je Srbija danas i kako je izgledala prethodnih godina“, objasnio je Antonijević.
Naglasio je da je veoma važno razlikovati legitimnu političku kritiku od diskriminacije, jer oštri politički sukobi ne znače automatski da je svako neprijatno obraćanje nezakonito.
„Kritika je, kao takva, dozvoljena. Dozvoljena je i oštra kritika. Ali postoji granica između političke kritike, političke diskvalifikacije i diskriminacije na osnovu političkog uverenja“, rekao je.
Objasnio je da se ta granica utvrđuje kroz postupke nadležnih institucija i sudova, a ne samo na osnovu političkih ocena učesnika javne rasprave.
„Na sudovima je da presude kada se pred njima vodi postupak zbog diskriminacije, a na instituciji koju predvodim da, kroz rad pravne službe i razmatranje pritužbi, utvrđuje gde se ta granica nalazi i kada je pređena“, naveo je.
„Nastavnici su godinama besprekorno radili, a onda im ugovori nisu produženi“
Govoreći o konkretnim slučajevima političke diskriminacije, Antonijević je posebno izdvojio zaposlene u obrazovanju.
Prema njegovim rečima, institucija Poverenika razmatrala je pritužbe nastavnika i profesora koji su, nakon višegodišnjeg profesionalnog rada, ostali bez produženja ugovora u periodu kada su počeli javno da iskazuju političke stavove ili da učestvuju na protestima.
„U predmetima koje smo dobijali tokom prethodnih godinu dana bilo je prilično jasno šta se dešava. Imate besprekoran dosije nastavnika koji 14 ili 15 godina obavljaju svoj posao, a onda im se ugovor ne obnavlja u trenutku kada se politički angažuju ili odlaze na proteste“, rekao je Antonijević.
Istakao je da u pojedinim slučajevima politički motiv nije bilo teško prepoznati.
„Veoma često je to bilo i verbalizovano. Zato je važno da institucije reaguju i da takve situacije ne prolaze bez odgovora“, objasnio je.
Osvrnuo se i na navode o pritiscima na zaposlene da prisustvuju političkim skupovima, ocenjujući da se takve okolnosti moraju ispitati i da eventualne zloupotrebe ne smeju postati prihvaćena praksa.
„To su sve stvari koje prvo moraju da se razjasne, kako bismo shvatili gde su pravljene greške i gde se odlazilo u krajnosti koje nisu dozvoljene“, istakao je.
„Politički revanšizam je potpuno nedopustiv“
Govoreći o političkim promenama i dolasku novih ljudi na rukovodeće pozicije, Antonijević je upozorio da promena vlasti ne sme da postane povod za pritiske na zaposlene koji su svoj posao obavljali profesionalno.
Smatra da nova rukovodstva institucija treba da procenjuju rezultate rada, a ne stranačku pripadnost zaposlenih ili njihove ranije političke stavove.
„Ono što vidimo jesu pritisci na ljude koji su u sistemu u trenutku promena. Potpuno je nedopustivo da pravite pritisak na ljude koji su profesionalno radili svoj posao“, rekao je.
Istakao je da je institucija Poverenika tokom prethodnih godina sarađivala sa brojnim ministarstvima i da iskustvo pokazuje kako se kvalitetni rezultati mogu postići kada postoji politička volja.
„Sarađivali smo sa svim ministarstvima i veoma dobro znamo koji su njihovi kapaciteti. Kada postoji politička volja, zaista mogu da se postignu dobri rezultati. Svako ministarstvo možete analizirati i videti šta je urađeno, šta je moglo bolje i gde su naše preporuke prihvaćene“, objasnio je.
Prema njegovim rečima, nova vlast ne bi trebalo da ponavlja praksu stalnog optuživanja prethodnika za sve probleme.
„Živeli smo u sistemu u kojem se stalno govorilo da je za sve negativno kriv neko pre nas. Mislim da sa tom praksom treba prestati. Ako sada neko bude govorio da su za sve krivi oni koji su bili na vlasti prethodnih 12 godina, onda nigde nismo stigli. Samo ćemo tražiti izgovore“, upozorio je Antonijević.
Naglasio je da je preuzimanje odgovornosti jedan od osnovnih preduslova za uspešan rad institucija.
„Preuzimanje odgovornosti unutar institucija znači jako mnogo. Kada sam došao u instituciju Poverenika, zatekao sam veoma kvalitetne ljude i sistem koji se gradio 15 godina. Mogao sam od prvog dana da radim sa njima. Mislim da će i oni koji preuzimaju ministarstva biti prijatno iznenađeni profesionalizmom ljudi koje tamo zateknu“, rekao je.
„Svim političkim akterima mora se priznati pravo na drugačije mišljenje“
Antonijević je poručio da je za obnovu političkog dijaloga neophodno da vlast i opozicija prihvate međusobni legitimitet.
Smatra da nije moguće graditi demokratske institucije ukoliko se politički protivnici tretiraju kao neprijatelji kojima treba uskratiti pravo na predstavljanje građana.
„Rasprava mora da se vrati tamo gde joj je mesto, u Narodnu skupštinu. Potrebno je da ljudi sede u istoj prostoriji, razgovaraju, raspravljaju, pa i da se svađaju, ali da jedni drugima priznaju pravo na postojanje, pravo na predstavljanje i pravo na drugačije mišljenje“, istakao je.
Govoreći o izbornom legitimitetu, ocenio je da sve političke stranke koje su dobile podršku birača imaju pravo da učestvuju u demokratskom životu.
„Postoji demokratski legitimitet koji poseduju sve stranke koje su u Narodnoj skupštini. Ako ima nezakonitih postupanja, država treba to da rasvetli i tužilaštvo treba da radi svoj posao. Ali ne možete osporavati legitimitet političkih aktera i omalovažavati građane koji su glasali“, rekao je Antonijević.
Prema njegovoj oceni, upravo bi rad parlamenta trebalo da pokaže da li su političke razlike prepreka dijalogu ili prilika za ozbiljno suočavanje argumenata.
„Nadam se da će se i Vučić i naprednjaci odazvati pozivu na dijalog“
Na pitanje kakvo ponašanje očekuje od dosadašnjih političkih aktera, uključujući Aleksandra Vučića i Srpsku naprednu stranku, Antonijević je naglasio da isti princip odgovornosti mora da važi za sve.
„Nadam se da će biti odgovorni i doći na dijalog ukoliko bude poziva. Videćemo kako će to izgledati u Narodnoj skupštini. Ali o nekim suštinskim i krupnim nacionalnim pitanjima mora postojati konsenzus i svi delovi društva moraju biti konstruktivni, uključujući političke stranke koje sede u parlamentu“, rekao je.
Posebno je istakao da unutrašnji politički dijalog mora biti praćen i odgovornim odnosom prema susednim državama.
„Fokus će biti i na pomirenju u regionu. To je jasno kada slušate poruke Evropske unije, Saveta Evrope, Nemačke i drugih zemalja. Neke stvari koje ne vode pomirenju neće se tolerisati. Saradnja u regionu mora da bude na najvišem nivou ako želimo da građani budu bezbedni i da ostvare napredak koji očekuju“, naveo je Antonijević.
„Mediji ne smeju samo da zamene jednu političku stranu drugom“
U razgovoru o političkim promenama otvoreno je i pitanje medijskog izveštavanja, posebno rada javnog servisa i odnosa prema predstavnicima različitih političkih opcija.
Antonijević je ocenio da medijski pluralizam ne postoji ukoliko se samo promeni strana kojoj se daje najveći prostor.
„Ne sviđa mi se stanje u nekim medijima koji su ranije najveći deo vremena posvećivali vladajućoj stranci, a sada ga posvećuju studentskoj listi. Mislim da to nije dobro ni za javni servis, ni za bilo koga drugog. Moramo da napravimo balans i da konačno shvatimo kako treba da izgleda medijski prostor“, rekao je.
Naglasio je da profesionalni standardi moraju biti isti bez obzira na to ko se nalazi na vlasti.
„Previše dugo je bila odsutna pažnja prema stanju u medijima. Postoje regulatorne institucije, postoje novinarska udruženja, UNS i NUNS, i svi moraju da analiziraju situaciju. Pritisak na medije ne sme da postoji“, istakao je.
Prema njegovim rečima, očekuje da Regulatorno telo za elektronske medije preuzme odgovornost u oblasti svojih nadležnosti, ali da je važno sagledati i širu ulogu medija u smanjenju društvenih podela.
„Ne želimo jednostrano prikazivanje situacije. Potrebno je da se pokaže da postoji pluralizam“, poručio je Antonijević.
„Ne smete nikome da pretite, da ga vređate ili proganjate“
Posebno je upozorio na sve oštriji govor na društvenim mrežama, gde se političke razlike, kako kaže, sve češće pretvaraju u lične uvrede i pretnje.
Naveo je da se i sam suočava sa neprijatnim komentarima kada poziva na politički dijalog.
„Svaki put dobijam napade kada pozovem na dijalog. To je zaista fascinantno, a ja to uporno radim“, rekao je Antonijević.
Kao primer naveo je i reakcije na lične objave koje nemaju nikakve veze sa politikom.
„Juče sam postavio fotografiju sa Hilandara iz 2023. godine i mislim da čak i ispod nje ima uvreda. Ljudi uopšte nemaju tu granicu i moraju da shvate gde su granice“, naveo je.
Naglasio je da sloboda izražavanja ne podrazumeva pravo na pretnje i proganjanje drugih ljudi.
„Ako postoji vladavina prava u Srbiji, nikoga ne smete da vređate, ne smete da pretite, ne smete da proganjate. Tu i tužilaštvo mora da reaguje u slučajevima kada su granice zakona pređene“, upozorio je.
Smatra da bi upravo dosledna primena zakona i veća odgovornost u javnom govoru mogli da doprinesu stvaranju uslova za normalniji politički dijalog.
„Već tri decenije pokušavamo da ponovo uspostavimo kvalitetnu demokratiju“
Govoreći o mogućnosti da Srbija u narednom periodu dobije stabilniji politički dijalog, Antonijević je ocenio da će za to biti potrebno više od promene vlasti ili jednog izbornog ciklusa.
Podsetio je da su višestranački politički život i demokratske institucije u Srbiji imali brojne prekide i krize.
„Mi već tri decenije pokušavamo da, manje ili više, restartujemo demokratiju u Srbiji. U višestranačje smo ušli tek početkom devedesetih, a ni tokom 19. i 20. veka nismo imali mnogo dugih perioda kvalitetnog političkog života“, rekao je Antonijević.
Ipak, smatra da sada postoji prilika da se demokratske institucije ojačaju i da se uspostavi drugačiji odnos prema političkim protivnicima.
„Sada imamo mogućnost da kvalitetan politički život vratimo. Ako ne bude revanšizma, protivpravnih postupaka i urušavanja institucija, moći ćemo da kažemo da smo nešto naučili“, ocenio je.
„Srbija mora da pokaže da je spremna da štiti prava svakog čoveka“
Antonijević je istakao da se kvalitet demokratije ne meri samo odnosima između političkih stranaka, već i spremnošću države da rešava pitanja ljudskih prava.
Kao jedan od primera naveo je zakonsko regulisanje istopolnih partnerstava, o kojem se u Srbiji godinama razgovara bez konačnog rešenja.
„Postoji mnogo osetljivih zakona koje Srbija mora da donese ako želi da bude moderna zemlja i da ne zaostaje. Neverovatno mi je da još nismo regulisali istopolna partnerstva. Možda se to pitanje ne tiče velikog broja građana, ali pokazuje da li ste spremni da se bavite ljudskim pravima i pravima svakog čoveka ili ćete neke kategorije jednostavno skloniti“, rekao je.
Dodao je da se isti princip odnosi na zaštitu nacionalnih manjina i socijalno ugroženih građana.
„Isto važi za nacionalne manjine, Rome, socijalno ugrožene kategorije stanovništva i mnoge druge grupe kojima je potrebna mnogo jasnija podrška. Tu je i rodna ravnopravnost, kojoj mora da se posveti odgovarajuća pažnja“, naveo je Antonijević.
Prema njegovim rečima, upravo će rešavanje takvih pitanja pokazati da li su političke promene dovele do suštinskog napretka.
„Za sto dana Vlada ne može mnogo da pokaže, ali za godinu dana može“
Na pitanje koliko je vremena potrebno da bi se procenili rezultati nove vlasti i stanje demokratskih institucija, Antonijević je rekao da je prerano donositi zaključke nakon samo nekoliko meseci.
„Ne verujem previše u tih sto dana Vlade, jer za tako kratko vreme zaista ne možete mnogo da pokažete, osim volje da neke stvari rešite. Ali za godinu dana možete mnogo pitanja da stavite pred Narodnu skupštinu, Vladu, nezavisne institucije i sve druge koji mogu da doprinesu promenama“, ocenio je.
Naglasio je da se takve promene ne mogu sprovesti bez efikasnog pravosuđa, koje ima važnu ulogu u zaštiti građana od diskriminacije.
„Mislim da u pravosuđu mora doći do profesionalizacije i drugačijeg odnosa prema odgovornosti. Veliki deo odgovornosti je na sudovima i tužilaštvima“, rekao je.
Kao poseban problem izdvojio je zastarevanje postupaka pokrenutih zbog diskriminacije.
„Mi ih testiramo kroz prekršajne postupke zbog diskriminacije koji zastarevaju. Zbog toga smo već intervenisali da ukažemo na to da takvi postupci ne smeju da zastarevaju. Morate imati efikasan postupak“, objasnio je.
Dodao je da institucija Poverenika vodi i strateške parnice zbog diskriminacije na osnovu političke pripadnosti, ali da nije zadovoljan svim dosadašnjim sudskim ishodima.
„Imamo i strateške parnice koje vodimo upravo zbog diskriminacije na osnovu političke pripadnosti. Nismo zadovoljni nekim rezultatima i zato je važno da pravosuđe svoj posao radi efikasno“, naveo je.
Ostavite komentar