O PRVIM REZULTATIMA RUSKE VAKCINE PROTIV RAKA U "URANKU": Srpkinja bi u januaru trebalo da primi prvu dozu
podeli vest:
Personalizovana mRNK vakcina protiv raka, koja se u Rusiji razvija za svakog pacijenta pojedinačno, mogla bi da predstavlja značajan iskorak u lečenju malignih bolesti. Prvi pacijent koji je završio terapiju protiv melanoma, prema rečima stručnjaka, trenutno nema otkrivene metastaze, dok se dolazak prve pacijentkinje iz Srbije očekuje početkom naredne godine.
O rezultatima, mogućnostima primene, ceni lečenja i preprekama za proizvodnju ove vakcine u Srbiji govorili su profesor dr Sergej Boljević sa Sečenovskog univerziteta u Moskvi i profesor dr Vladimir Jakovljević sa Medicinskog fakulteta u Kragujevcu, gostujući u emisiji „Uranak“ na televiziji K1.
Boljević: „Ovo je ogromna stvar, ali moramo da sačekamo potvrdu“
Profesor dr Sergej Boljević, koji se u emisiju uključio iz Moskve, istakao je da su rezultati kod prvog pacijenta ohrabrujući i izrazio uverenje da je terapija pokazala izuzetnu efikasnost. Ipak, za zvaničnu potvrdu potpunog izlečenja neophodno je dugoročno praćenje.
“Ovo je stvarno velika, ogromna stvar. Ne radi se samo o tome da se pacijent sada dobro oseća, što jeste slučaj, i da nema metastaza. Mi znamo mehanizam delovanja i zato ćemo sačekati da se to potvrdi. Tri do pet godina treba sačekati, to je tako u onkologiji. Ovaj tumor je kod njega izlečen, ali sačekaćemo da to bude i zvanično potvrđeno”, rekao je Boljević.
Kako je objasnio, pacijentu je melanom dijagnostikovan 2021. godine, a tokom 2025. utvrđeno je širenje bolesti na limfne čvorove. Personalizovanu vakcinu počeo je da prima u aprilu 2026. godine, dok je poslednju dozu dobio u septembru.
Govoreći o načinu delovanja vakcine, Boljević je upotrebio slikovito poređenje.
“Tumor ima neku vrstu kišobrana kojim se brani, zbog čega organizam ne može da ga prepozna. Mi skidamo taj kišobran i sopstvene ćelije organizma učimo kako da se bore protiv tumora koji pacijent ima”, objasnio je profesor.
Prema njegovim rečima, melanom je izabran za početnu primenu ove tehnologije zbog velikog broja mutacija i neoantigena, koje savremene metode, uz pomoć veštačke inteligencije, mogu da identifikuju.
Do kraja godine planirano 20 pacijenata, naredne još 100
Boljević je naglasio da se sa primenom nove terapije napreduje oprezno i da se broj pacijenata postepeno povećava.
“Mi idemo vrlo oprezno. Jedan pacijent je dobio tu terapiju. Doneta je odluka da se ide na veći broj bolesnika. Do kraja godine biće 20 pacijenata, a tokom sledeće godine 100. To se odnosi na melanom, ali radimo i na tome da ovu tehnologiju proširimo na tumore drugih organa”, kazao je Boljević.
On je najavio da se tokom naredne godine planira proširenje istraživanja i primene terapije na pojedine tumore pluća, bubrega, mokraćne bešike, dojke i pankreasa.
Govoreći o neželjenim efektima, profesor je istakao da kod prvog pacijenta nisu zabeležene ozbiljne neželjene reakcije, ali da je neophodan dalji oprez.
“Za sada nisu registrovani ozbiljni neželjeni efekti. Moguće su određene lokalne reakcije, poput crvenila na mestu primene vakcine. Međutim, mi još ne znamo šta će biti dalje. Ukoliko se neželjeni efekti pojave, moraćemo da se bavimo njima”, objasnio je Boljević.
Prva pacijentkinja iz Srbije mogla bi da primi vakcinu sredinom januara
Posebnu pažnju izazvala je informacija o pacijentkinji iz Srbije, Jovani Aleksić, za koju se priprema personalizovana vakcina.
Boljević je objasnio da je njen dolazak u Rusiju bio odložen zbog administrativnih i drugih poteškoća, ali da očekuje početak terapije u januaru 2027. godine.
“Važno je da je ona primljena, da se vakcina za nju pravi i da će posle Nove godine doći. Negde oko sredine januara, posle praznika, trebalo bi da dobije prvu dozu, a zatim će nastaviti lečenje prema predviđenoj šemi. Nadamo se i uvereni smo da će rezultat biti dobar”, istakao je Boljević.
Jakovljević: „Jedan lek za jednog čoveka i jednu bolest – to je ideal medicine“
Profesor dr Vladimir Jakovljević objasnio je zbog čega je od početka verovao u naučni koncept personalizovanih vakcina.
“Zašto sam verovao? Zato što sam video naučni koncept. Iako sam primarno kardiovaskularni istraživač i time se bavim ceo život, zahvaljujući saradnji sa profesorom Boljevićem i Sečenovskim univerzitetom došao sam u situaciju da budem član tima koji se bavi ovim otkrićem, koje može biti revolucionarno. Video sam da postoji naučna logika”, rekao je Jakovljević.
On je naglasio da personalizovana medicina predstavlja jedan od najvažnijih pravaca razvoja savremenog lečenja.
“Video sam naučni koncept koji je praktično ideal farmakoterapije. Da vi pravite jedan lek za jednog čoveka, za jednu bolest. To je ideal. Naravno, to podrazumeva izuzetno skupu i sofisticiranu tehnologiju”, objasnio je profesor.
Govoreći o pacijentima koji bi mogli da budu kandidati za ovu terapiju, Jakovljević je naveo da su ruski stručnjaci u početku birali obolele koji su već iscrpeli određene mogućnosti lečenja.
“U principu, Rusi su u početku selektovali pacijente koji su iscrpeli određene vidove terapije. Poželjno je da je tumor makar delimično odreagovao na imunoterapiju, jer je princip delovanja sličan”, rekao je Jakovljević.
Lečenje košta oko 120.000 evra
Jedno od najvažnijih pitanja bilo je koliko košta personalizovana vakcina i da li bi ovakav vid lečenja mogao da bude dostupan većem broju pacijenata.
U razgovoru je navedeno da ukupna cena lečenja za pacijente van Rusije trenutno iznosi oko 120.000 evra.
Boljević je objasnio da u taj iznos ne ulazi samo vakcina već i prateća imunoterapija, dijagnostika i bolničko lečenje.
“Lečenje je za sve isto. Treba uračunati da se Rusi leče preko kompanija i osiguravajućih društava. U ukupnu cenu ulazi imunoterapija, ne samo vakcina, već i lečenje u bolnici”, objasnio je profesor.
On je naveo i da postoji mogućnost povećanja cene za strane državljane, ali da će se zalagati da uslovi za pacijente iz Srbije ostanu povoljniji.
Šta je sa proizvodnjom ruske vakcine u Srbiji?
Tokom gostovanja otvoreno je i pitanje mogućnosti da Srbija dobije tehnologiju za proizvodnju personalizovanih vakcina protiv raka.
Boljević je potvrdio da su o tome ranije vođeni razgovori, ali da od tada nije bilo značajnijeg pomaka.
“Od trenutka kada smo imali te razgovore do današnjeg dana ništa se po tom pitanju nije napravilo. Mi radimo svoj posao, a ako bude potrebno, radićemo i to. Kada sve pređe na međudržavni nivo, proces ide mnogo sporije”, rekao je Boljević.
Profesor Jakovljević ukazao je da proizvodnja ove vrste vakcina u Srbiji ne zavisi samo od nabavke opreme već i od stručnog kadra i zakonskih propisa.
“Prva stvar je oprema, to je tačno. Druga, mnogo bitnija, jeste obučen kadar. Naravno, potrebno je da Rusi daju licencu za to. Treća, takođe vrlo bitna, možda čak i najteža prepreka, jeste regulativa”, objasnio je Jakovljević.
On je podsetio da je regulativa Srbije u oblasti lekova i terapijskih postupaka usklađena sa evropskim pravilima, dok ruski propisi nisu identični.
“To može da bude ozbiljan problem, zato što smo mi odavno uskladili naše pravo sa Evropskom unijom”, istakao je profesor.
Jakovljević je ukazao i na značaj međunarodne naučne saradnje, bez obzira na političke okolnosti.
“Ja, kao neko ko sarađuje i sa jednima i sa drugima, mogu da kažem da sarađujem sa svima koji žele da sarađuju i koji imaju rezultate. Ovde je jasno da Rusi imaju rezultate i da po tom pitanju treba sarađivati”, poručio je Jakovljević.
Ostavite komentar