Ekonomija > Biznis

ŠTA ČEKA NIS POSLE 11. DECEMBRA? Putniković i Kerim u "Uranku" o najvećim preprekama za prodaju

Autor: K1info

19/11/2026 > 11:47

podeli vest:

ŠTA ČEKA NIS POSLE 11. DECEMBRA? Putniković i Kerim u "Uranku" o najvećim preprekama za prodaju
Foto: K1 televizija


Sudbina Naftne industrije Srbije, pregovori o prodaji ruskog vlasničkog udela mađarskom MOL-u, američke sankcije i rok za produženje licence za poslovanje bili su glavne teme emisije „Uranak“ na televiziji K1. Urednica portala „Energija Balkana“ Jelica Putniković i ekonomista Boran Kerim govorili su o mogućnosti postizanja konačnog dogovora, vrednosti NIS-a, odnosima Vašingtona i Moskve, ali i o izazovima koje bi nova vlast u Srbiji mogla da nasledi u energetskom sektoru.

Jelica Putniković: „Iskreno sam skeptična da će se sve završiti do 11. decembra“

Urednica portala „Energija Balkana“ Jelica Putniković ocenila je da je za Srbiju najvažnije da američka licenca za rad NIS-a bude produžena i nakon 11. decembra, jer ne očekuje da će do tog roka biti okončani pregovori o vlasništvu.

„Bilo je produženja na dve nedelje, bilo je različitih perioda važenja tih licenci za rad. Bitno je da licenca bude produžena i u decembru. Ja sam iskreno skeptična da će sve biti dovršeno do 11. decembra. Ovo je sada već prava saga, pogotovo kada je reč o prodaji“, rekla je Putniković.

Govoreći o novim odobrenjima koja omogućavaju pripremne korake u vezi sa prodajom pojedinih kompanija NIS-a u Bugarskoj i Rumuniji, navela je da nije sasvim jasno zašto je takva odluka doneta upravo u ovoj fazi.

„Sada je odobrena prodaja firmi u Bugarskoj i Rumuniji. Možda je to učinjeno zato što su te zemlje članice Evropske unije, u kojima NIS ima vlasništvo, pa se želi da, ako zaista dođe do završetka kupovine ruskih akcija u NIS-u, u transakciji ostanu Srbija i Bosna i Hercegovina, a ne i članice Evropske unije. Možda je to razlog, ali zaista ne znam“, objasnila je.

 

K1 televizija

 

„Rusima je stalo da ostanu na evropskom energetskom tržištu“

Komentarišući odnos Rusije prema mogućoj prodaji NIS-a, Putniković je ocenila da pitanje vlasništva nad kompanijom prevazilazi njen neposredni ekonomski značaj.

Prema njenim rečima, Rusija nastoji da zadrži prisustvo na evropskom energetskom tržištu, a takva strategija ima i političke razloge.

„Rusiji je stalo da ostane prodavac svojih energenata u Evropi. Nije to samo zbog ekonomskih posledica smanjenja kupovine ruskog gasa. Ovde se ponovo radi o geopolitici“, rekla je Putniković.

Osvrnula se i na izjave ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, koji je, prema njenim rečima, ukazivao na nastojanje Sjedinjenih Američkih Država da potisnu ruske kompanije sa energetskog tržišta Balkana.

„Lavrov je nedavno rekao da Amerika po svaku cenu želi da istisne Rusiju iz energetskog sektora na Balkanu. Verovatno je iza kulisa bilo razgovora o kojima javnost ništa ne zna, pa je on potom izašao sa tom porukom. To je veoma zanimljivo, jer vidimo da Amerika istovremeno pravi energetske dogovore i sa drugim državama regiona“, navela je.

Putniković smatra da bi razgovori američkog predsednika Donalda Trampa i ruskog predsednika Vladimira Putina mogli da obuhvate i pitanje sankcija ruskim energetskim kompanijama, ali ne očekuje da NIS bude jedna od glavnih tema njihovog susreta.

„Verujem da će Putin pokušati da razgovara sa Trampom o ratu u Ukrajini, ali i o ukidanju određenih sankcija ruskim kompanijama i bankama. To je za Rusiju veoma važno. NIS je deo mnogo šireg energetskog i političkog problema“, ocenila je.

„Novac od prodaje mogao bi da ostane na blokiranom računu u Americi“

Posebno pitanje tokom razgovora bilo je kako bi izgledala isplata ruskih vlasnika NIS-a ukoliko dođe do dogovora sa MOL-om.

Putniković je ukazala na to da bi novac od transakcije, prema uslovima o kojima se govori, mogao da bude položen na račun u Sjedinjenim Američkim Državama, bez mogućnosti da ruska strana odmah njime raspolaže.

„Kada je OFAC dozvolio MOL-u da krene u tu proceduru, rečeno je da će, ako se transakcija finalizuje, novac ležati na nekom računu u Americi. Rusija taj novac neće moći da uzme dok su sankcije na snazi“, objasnila je.

Naglasila je da upravo takvi uslovi mogu dodatno da otežaju pregovore.

„Ako Gaspromnjeft pristane da se krene u transakciju i da novac bude uplaćen na račun kojem ruski vlasnici neće imati pristup dok ne prođu sankcije, tek onda možemo govoriti o narednim koracima. Ali pitanje je kada bi se to dogodilo“, navela je Putniković.

„Bez dogovora o ceni nema ni konačne prodaje“

Govoreći o regulatornim postupcima, Putniković je objasnila da bi eventualna kupovina ruskog udela zahtevala dodatne provere, uključujući pitanja zaštite konkurencije.

MOL već posluje u više evropskih država, zbog čega bi preuzimanje NIS-a moglo da zahteva razmatranje tržišnog položaja kompanije u različitim zemljama.

„Zapravo, mi ne znamo jesu li se oni uopšte dogovorili o konačnoj cifri. Nije MOL poslao neku komisiju koja bi detaljno proverila stanje u NIS-u. Bilo je susreta, ali nije urađeno dubinsko istraživanje onoga što kupuju, da kažem narodski“, rekla je.

Dodala je da bi tek nakon postizanja načelnog dogovora između prodavca i kupca mogla da usledi složena procedura odobravanja transakcije.

„MOL je prisutan u državama članicama Evropske unije, ima svoje pumpe u Slovačkoj, Poljskoj, Hrvatskoj, kao i u Bosni i Hercegovini. Sigurno će se postaviti i pitanje zaštite konkurencije, ali sve to dolazi tek kada se oni konačno dogovore“, objasnila je Putniković.

„Sankcije su umanjile vrednost NIS-a“

Jedna od važnih tema bila je i procena koliko NIS danas zaista vredi, posebno imajući u vidu dugotrajan režim sankcija i ograničenja poslovanja.

Putniković je ukazala da se vrednost kompanije ne može posmatrati isključivo na osnovu njenih ranijih rezultata, imovine ili planiranih investicija.

„Kada imate situaciju da kompanija dve godine stagnira, da dobija licence za uvoz i preradu nafte i prodaju na domaćem tržištu, a da zapadne banke prestaju da sarađuju sa njom kao ranije, to se svakako odražava na njenu vrednost“, rekla je.

Objasnila je da su pojedini razvojni projekti tokom tog perioda odloženi ili zaustavljeni.

„Mnogi projekti su zamrznuti ili se od njih odustalo. Ljudi u NIS-u će vam nezvanično reći da se ni ono što je ranije planirano ne realizuje. Petrohemija je preuzeta neposredno pre sankcija i NIS je počeo da pravi planove kako da je postavi na zdrave noge, ali su investicije postale veoma teške“, navela je.

Poseban problem, prema njenim rečima, predstavlja činjenica da naftna i petrohemijska industrija zavise od specijalizovane opreme, rezervnih delova i stručnjaka iz inostranstva.

„Sve što se remontuje, gradi, popravlja ili usavršava često zahteva rezervne delove ili stručnjake iz inostranstva. Bilo je kompanija koje nisu želele da sarađuju sa NIS-om zbog sankcija. Čak su i neke zapadne firme koje imaju predstavništva u Srbiji prestale da kupuju gorivo kod NIS-a“, rekla je.

Zbog toga smatra da nije moguće jednostavno uzeti neku raniju procenu vrednosti i primeniti je na današnje okolnosti.

„Vrednost NIS-a je umanjena sa te strane. Ako je kompanija pre dve ili dve i po godine vredela određeni broj milijardi, sada ne vredi isto. Možete da procenjujete kako bi se razvijala da nije bilo ograničenja, ali kada se planovi ne mogu realizovati, oni nemaju istu vrednost“, ocenila je Putniković.

„Ako rafinerija u Pančevu ostane bez nafte, ugrožena je energetska sigurnost Srbije“

Govoreći o posledicama problema na naftovodu JANAF, Putniković je upozorila da je za Srbiju izuzetno važno da obezbedi alternativne pravce dopremanja sirove nafte.

Smatra da bi buduća vlada morala ozbiljno da razgovara sa Mađarskom o povezivanju Srbije sa drugim naftovodnim sistemima.

„Mi moramo da vodimo računa o tome da rafinerija ima dovoljno sirove nafte. Ovo što se dogodilo sa JANAF-om treba da pokaže budućoj vladi da mora ozbiljno da razgovara sa Mađarima kako bi se izgradio naftovod i obezbedilo povezivanje sa ‘Družbom’“, istakla je.

Naglasila je da takvo povezivanje ne bi moralo da znači oslanjanje isključivo na rusku naftu.

„Srbija mora da objasni da se ne povezujemo sa naftovodom ‘Družba’ samo da bismo kupovali rusku naftu, već da bismo mogli da nabavljamo naftu koja stiže iz različitih zemalja, uključujući i bivše republike Sovjetskog Saveza“, objasnila je.

Prema njenim rečima, trebalo bi razmotriti i mogućnost dodatnog povezivanja sa pravcima snabdevanja preko Soluna.

„Ima stručnjaka koji kažu da bi bilo pametno razmotriti izgradnju naftovoda prema Solunu, kako bismo imali alternativu. Ne smemo da zavisimo od jednog pravca snabdevanja“, navela je.

Putniković je upozorila i na posledice koje bi nastale ukoliko rafinerija u Pančevu ne bi imala dovoljno sirove nafte za preradu.

„Zamislite da se kvar ne popravi. Mi imamo rafineriju koja nema dovoljno nafte i nema šta da prerađuje. Onda moramo da uvozimo derivate kojih nema dovoljno u regionu. To nosi velike opasnosti: ljudi mogu da ostanu bez posla, a država bez energetske stabilnosti i sigurnosti“, upozorila je.

Dodala je da uvoz gotovih derivata nije jednostavna zamena za domaću preradu.

„Kamionima i vozovima ne može da se doveze dovoljno derivata. Srećom, pao je vodostaj? Naprotiv, sada je bilo kiše, pa Dunav može da se koristi za transport, ali je pitanje da li ima dovoljno barži. Kada se jedan deo tog lanca poremeti, nastaju ozbiljni problemi. Zato je veoma važno da rafinerija u Pančevu radi“, naglasila je Putniković.

„Država mora da zaštiti i rafineriju i Petrohemiju“

Govoreći o mogućem ulasku MOL-a u vlasničku strukturu NIS-a, Putniković je poručila da Srbija mora da vodi računa o dugoročnoj budućnosti domaćih proizvodnih kapaciteta.

Posebno je istakla rafineriju u Pančevu i Petrohemiju, jer njihovo poslovanje, prema njenim rečima, ne sme biti podređeno interesima drugih proizvodnih pogona u regionu.

„Zaista se nadam da će nam ugovori biti dostupni i da će država biti ravnopravan partner u pregovorima sa većinskim vlasnikom, kako bi se budućnost kompanije kreirala u interesu NIS-a, a samim tim i Srbije“, rekla je.

Podsetila je da se značaj rafinerije u Pančevu pokazao i u periodima kada su drugi regionalni kapaciteti imali probleme.

„Kada je MOL-ova rafinerija u Mađarskoj bila oštećena, njima je veoma značilo što su mogli da uvoze derivate iz Srbije. Ako Petrohemija ne bude modernizovana i prilagođena tržišnoj konkurenciji, njeni proizvodi neće biti konkurentni, a to vodi ka postepenom gašenju“, upozorila je.

Smatra da Srbija mora da izbegne scenario u kojem bi domaći kapaciteti dugoročno gubili značaj.

„Ne sme da nam se desi ono što se dogodilo u Hrvatskoj, gde jedna rafinerija ne radi, a modernizacija druge nije završena na vreme“, zaključila je Putniković.

Boran Kerim: „Ključno je da li Rusi uopšte žele da prodaju NIS“

Ekonomista Boran Kerim ocenio je da dosadašnja odobrenja i regulatorni koraci ne znače da je postignut suštinski dogovor o prodaji ruskog vlasničkog udela u NIS-u.

Prema njegovom mišljenju, osnovni problem nije tehničke prirode, već se odnosi na spremnost prodavca da prihvati ponuđene uslove.

„Mislim da se nije prešlo u novu fazu u suštinskom smislu. Omogućeno je da se pred komisijama za zaštitu konkurencije u državama gde kompanije posluju pokrenu određeni postupci i analize. Ali to su sporedne stvari u ovoj fazi. Isključivo je bitno da li prodavac, odnosno Rusi, želi to da proda ili ne“, rekao je Kerim.

Izneo je i ličnu procenu da ruska strana možda ne želi da se odrekne vlasništva, makar ne pod trenutno ponuđenim uslovima.

„Moje lično mišljenje je da oni ne žele da prodaju. Zato sve ovoliko dugo traje. Da postoji makar neki dogovor ili saglasnost, imali bismo mnogo jasniju sliku o tome koliko je vremena potrebno da se ovako kompleksna transakcija završi“, ocenio je.

„Srbija nije visoko na listi prioriteta velikih sila“

Govoreći o međunarodnim okolnostima u kojima se rešava pitanje NIS-a, Kerim je naglasio da odnose Rusije i Sjedinjenih Američkih Država ne treba posmatrati isključivo kroz Srbiju.

Prema njegovim rečima, energetika jeste važna tema, ali velike sile istovremeno razgovaraju o brojnim drugim političkim i bezbednosnim pitanjima.

„Velike zemlje poput Rusije i Amerike, kada razgovaraju, imaju razne interese i razne teme. Energetika je važna, ali Srbija sama po sebi ima neku svoju ulogu koja nije presudna kada oni sednu da razgovaraju na globalnom nivou“, rekao je Kerim.

Smatra da bi pitanje NIS-a moglo da bude razmatrano samo kao deo šireg dogovora.

„Pretpostavljam da Srbija nije visoko na njihovoj listi prioriteta. To je jedna od tema koja bi možda mogla da se reši u nekom paketu, kada bi prethodno rešili druga međusobna pitanja. Pošto ni na drugim poljima ne dolazi do ozbiljnijih dogovora, bojim se da se sve odugovlači do nekog raspleta za koji ne znamo kada će doći ni kako će izgledati“, objasnio je.

„Veliki se dogovaraju, a ostali se mnogo ne pitaju“

Komentarišući mogućnost da se tokom razgovora američkog, ruskog i kineskog predsednika otvori i pitanje NIS-a, Kerim je upozorio da ne treba očekivati brz ili konkretan rezultat.

On smatra da su globalni odnosi trenutno takvi da velike sile prvenstveno nastoje da zaštite sopstvene interese.

„Veliki se dogovaraju, razgovaraju, pregovaraju i oko nekih stvari se čak dogovore, a ovi ostali se u principu ne pitaju mnogo. To je poruka koju šalju globalni akteri, jer vide da su pravila igre u međunarodnoj politici trenutno takva“, ocenio je.

Kao ilustraciju odnosa velikih i malih država naveo je poznatu diplomatsku izreku o tome ko učestvuje u pregovorima, a ko snosi njihove posledice.

„Ako niste za stolom, onda ste na meniju. Pošto uglavnom niko osim njih nije za stolom, jasno je gde su ostali. Nažalost, to važi i za Srbiju“, rekao je Kerim.

Objasnio je da se nadmetanje velikih sila često prenosi na države u kojima imaju određene ekonomske i strateške interese.

„Oni se prepucavaju preko trećih zemalja, tamo gde imaju svoje interese. Zato nije slučajno ni to što je Lavrov dao onakvu izjavu. U politici se često dešava da neko da oštriju izjavu, a da potom neko drugi pokušava da je ublaži“, naveo je.

 

K1 televizija

 

„Kako da prodate kompaniju, a novac ostane kod onoga ko vas primorava na prodaju?“

Posebno se osvrnuo na mogućnost da kupoprodajna cena bude položena na račun u Americi, kojem ruski vlasnici ne bi imali slobodan pristup zbog sankcija.

Kerim smatra da takav uslov predstavlja ozbiljnu prepreku za postizanje dogovora.

„Zamislite da ste vi prodavac. Prodate kompaniju, novac bude na računu u Americi, možda dobijate neku kamatu, ali sutra neko može da vam kaže da ne možete da pristupite svom novcu. Kako bi to vama izgledalo?“, upitao je.

Prema njegovim rečima, takva situacija otvara pitanje koliko su ponuđeni uslovi zaista prihvatljivi ruskoj strani.

„Ruska firma prodaje, a pare će biti na računu u Americi. Kada čujemo takve stvari, treba malo i logički da zaključujemo. To nam govori da tu ne postoje baš potpuno iskrene namere da se posao završi na takav način“, ocenio je Kerim.

Objašnjavajući tehničku stranu moguće transakcije, naveo je da postoje različiti finansijski mehanizmi koji se koriste pri velikim kupoprodajama.

„Kod kompleksnih transakcija može da postoji i eskrou račun na koji će novac biti uplaćen, ali će ostati blokiran dok se ne ispune određeni uslovi. To je stvar ugovornih strana, u ovom slučaju Rusa i Mađara, kako će to da dogovore“, objasnio je.

Ipak, naglasio je da tehnička rešenja ne mogu da zamene osnovnu saglasnost prodavca i kupca.

„Ako se zaista dogovore da prodaju, onda mogu da se dogovore i o tehničkom delu, kako će akcije preći kupcu, a novac prodavcu. Ali ja u ovom trenutku ne verujem da je taj osnovni dogovor postignut“, rekao je.

„Razgovori ne znače da smo blizu kompromisa“

Kerim je ocenio da sastanci svetskih lidera mogu biti važni za međunarodnu komunikaciju, ali da sami po sebi ne predstavljaju garanciju da će se rešiti konkretna otvorena pitanja.

Prema njegovom mišljenju, javno izrečene poruke o saradnji često se razlikuju od realnog ponašanja država u pregovorima.

„Trenutno se samo razgovara. I to se razgovara na način koji ne daje mnogo razloga da očekujemo konkretne efekte i dogovore. Svako maksimalno gura svoj interes, ostavljajući drugoj strani veoma malo prostora za kompromis“, ocenio je.

Naglasio je da bi, bez promene takvog pristupa, pitanje NIS-a moglo još dugo da ostane otvoreno.

„Dok je tako, teško će se stvari pomerati. I zato možemo da imamo nova produženja licenci, a da se suštinski problem ne rešava“, rekao je Kerim.

„Energetika je danas pitanje nacionalne bezbednosti“

Govoreći o obavezama koje bi nova vlada Srbije morala da preuzme, Kerim je ocenio da jedan od najvažnijih prioriteta mora biti diversifikacija izvora i pravaca snabdevanja energentima.

Naglasio je da Srbija ne sme da zavisi od jednog naftovoda ili jednog dominantnog izvora prirodnog gasa.

„Glavni zadatak, što se mene tiče, jeste da se diversifikuju pravci snabdevanja. Ne može se zavisiti samo od nafte koja dolazi preko JANAF-a. Kada tu nastane problem, praktično smo blokirani“, rekao je.

Slična situacija, kako je objasnio, postoji i kada je reč o snabdevanju gasom.

„Najveći deo gasa dolazi iz jedne zemlje, iz Rusije, i to treba otvoreno reći. Pravci snabdevanja moraju da se diversifikuju. Da bi se to dogodilo, mora se ozbiljno raditi na infrastrukturi, priključivanju na nove gasovode i naftovode koji već postoje ili se grade u Evropi“, istakao je.

Kerim smatra da energetska politika ne sme da se posmatra samo kao pitanje tržišta i cena, već i kao jedan od temelja ukupne stabilnosti države.

„Energetika je u današnje vreme jednako nacionalna bezbednost jedne države. Ako to ne bude regulisano na adekvatan način, posledice mogu biti udar na ekonomiju, radna mesta i funkcionisanje čitavog sistema“, upozorio je.

Zbog toga očekuje da buduća vlada jasno definiše dugoročnu strategiju energetskog razvoja.

„Zadatak svake vlade, pa i ove buduće, jeste da hitno razmotri strategiju Srbije, da vidi kako može da sarađuje sa partnerima, pre svega u Evropskoj uniji, i da na najbolji način obezbedi različite pravce snabdevanja. Tako bismo makar za sebe obezbedili mirniju budućnost“, rekao je Kerim.

„Finansijski rezultati nisu dovoljni da se utvrdi stvarna vrednost NIS-a“

Na pitanje koliko NIS danas vredi, Kerim je ocenio da nije moguće dati pouzdanu procenu samo na osnovu javno dostupnih finansijskih pokazatelja.

Govoreći o prihodima, dobiti i otplati bankarskih kredita, objasnio je da takvi podaci govore o tekućem poslovanju, ali ne otkrivaju sve što je potrebno potencijalnom kupcu.

„Ti podaci ne znače ništa posebno, osim što pokazuju rezultate poslovanja na ovom tržištu. Cena benzina je rasla ove godine, pa je prirodno da su rezultati bolji. Prethodna godina bila je loša, posebno zbog sankcija“, naveo je.

Prema njegovim rečima, ni redovno izmirivanje obaveza prema bankama ne predstavlja osnov za preciznu procenu tržišne vrednosti kompanije.

„Krediti, kada se uzmu, moraju da se vraćaju. Kompanija uredno servisira svoje obaveze iz prihoda koje ostvaruje na tržištu, ali to ne govori mnogo o njenoj vrednosti“, objasnio je.

Naglasio je da bi svaki ozbiljan kupac morao da sprovede detaljnu analizu poslovanja, imovine, obaveza i budućih mogućnosti kompanije.

„Kupac mora da uđe u kompaniju i uradi detaljnu analizu, ono što se zove due diligence. Mora sve da uzme u obzir i proceni efekte i vrednost resursa kojima kompanija raspolaže, uključujući ono što trenutno ne može da koristi zbog ograničenja“, rekao je.

Zbog brojnih nepoznanica, smatra da je svako javno licitiranje ciframa preuranjeno.

„Kada sve to zajedno uzmete u obzir, mislim da je veoma teško proceniti stvarnu i realnu vrednost NIS-a“, zaključio je Kerim.

„Ako nema zelenog svetla prodavca, moguća su nova produženja licence“

Kerim se još jednom vratio pitanju koje smatra presudnim za konačan rasplet.

Prema njegovoj oceni, nije dovoljno da regulatorne institucije omoguće pripremu transakcije niti da kupac izrazi zainteresovanost. Neophodno je da prodavac jasno prihvati uslove prodaje.

„Na kraju dana, ključno je da se zaista dobije zeleno svetlo prodavca i da on bude spreman da proda. U protivnom, bojim se da ćemo možda ponovo sedeti ovde i razgovarati o 24. produženju licence. To je veoma realan scenario“, ocenio je.

BONUS VIDEO

Ostavite komentar