Vesti > Politika

"POLITIČKI STAV NE SME DA KOŠTA GRAĐANE!" Antonijević u "Uranku" o obrazovanju i diskriminaciji

Autor: K1info

09/11/2026 > 13:27

podeli vest:

"POLITIČKI STAV NE SME DA KOŠTA GRAĐANE!" Antonijević u "Uranku" o obrazovanju i diskriminaciji
Foto: K1 televizija


Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević izjavio je u emisiji „Uranak“ na televiziji K1 da depolitizacija obrazovanja i javne uprave mora da bude prioritet, kao i da građani ne smeju da trpe posledice zbog svojih političkih uverenja. Govorio je o pritužbama nastavnika, položaju domaćih i stranih radnika, govoru mržnje na društvenim mrežama i izveštajima koje njegova institucija priprema za Narodnu skupštinu.

„Svako od nas ima pravo na politički stav“

Antonijević je rekao da je politička diskriminacija osetljivo pitanje, ali da upravo zato institucije moraju jasno da razdvoje procenu nečijeg rada od njegovih političkih uverenja.

„Mislim da politički u ovom trenutku nema značajnijeg pitanja od depolitizacije. Bilo da govorimo o školskom ili celom državnom sistemu, znači javnoj upravi, ona mora biti depolitizovana. Svako od nas ima pravo na politički stav, ali taj stav ne može da bude osnov za bilo kakvo proganjanje ili bilo kakvo nejednako postupanje, neprodužavanje ugovora ili nečega drugog“, rekao je Antonijević.

Govoreći o obrazovanju, naveo je da instituciji stižu pritužbe nastavnika iz osnovnih i srednjih škola kojima nisu obnovljeni ugovori.

„Zaista veliki broj slučajeva koje dobijamo od 3. decembra, kada sam izabran, odnosi se upravo na tu oblast. Nisu neki ugovori produžavani. Govorimo o osnovnom i srednjem obrazovanju, o nastavnicima. Ne može da se odbrani kako nakon 15 godina nekoj nastavnici matematike u jednoj školi nije obnovljen ugovor.“

Ocenio je da posledice takvih odluka oseća i obrazovni sistem, koji ostaje bez iskusnih ljudi.

„Ako imate nekoga ko je zaista dugi niz godina bez ikakve mrlje unutar tog sistema, bez bilo kakve pritužbe učenika ili roditelja, sa decom ima zaista veliko iskustvo, onda je šteta da se na takav način pokrenu neki postupci, da njima ne bude produžen ugovor i da vi izgubite nekoga ko je ceo život proveo tu.“

Direktori moraju da obrazlože svoje odluke

Na pitanje kako institucija utvrđuje da li je neko diskriminisan, Antonijević je objasnio da se od škole traži obrazloženje odluke.

„Mi kao institucija imamo mogućnost traženja samog obrazloženja škole i mi na osnovu toga postupamo“, rekao je.

„Imate direktora škole, na njemu ili na njoj je da obrazloži zašto ta odluka nije diskriminatorna.“

Posebno pravilo o teretu dokazivanja podrazumeva da osoba koja podnosi pritužbu najpre učini diskriminaciju verovatnom. Nakon toga, onaj protiv koga je pritužba podneta dokazuje da svojim postupanjem nije povredio načelo jednakosti.

Antonijević je naglasio i odgovornost onih koji donose odluke o zaposlenima.

„Kao direktor škole snosite odgovornost za to. Vi ste doneli odluku i o tome treba razgovarati sada i unutar prosvetnog sistema.“

Zaštita postoji i kada je politička pripadnost samo pretpostavljena

U razgovoru je otvoreno i pitanje ljudi kojima okolina pripisuje političko opredeljenje, bez obzira na to da li ga oni zaista imaju. Antonijević je objasnio da zaštita obuhvata i takve slučajeve.

„Mi štitimo od diskriminacije po ličnim svojstvima i po pretpostavljenim ličnim svojstvima. Ako ja pretpostavim da vi imate bilo koje lično svojstvo i zbog toga vas diskriminišem, takođe sam odgovoran, bez obzira na to da li vi to svojstvo imate“, rekao je.

Govoreći o samom pojmu diskriminacije, naveo je da je reč o nejednakom postupanju koje je povezano sa ličnim svojstvom, ali i o situacijama u kojima se zanemaruju različite potrebe ljudi.

„Pre svega, to je nejednako postupanje koje je motivisano nekim od ličnih svojstava ili jednako postupanje prema nejednakima. Prema osobi sa invaliditetom ne možete jednako postupati kada govorimo o pristupu nekim objektima. To su dve možda najlakše objašnjive situacije.“

FOTO TANJUG/MILOŠ MILIVOJEVIĆ

 

Poseban izveštaj o političkoj i sindikalnoj diskriminaciji

Antonijević je najavio da će Poverenik pripremiti poseban izveštaj za Narodnu skupštinu o diskriminaciji na osnovu političkog ubeđenja i sindikalnog organizovanja. Kako je objasnio, cilj je da se kroz konkretne predmete pokaže kako diskriminacija izgleda u praksi i šta treba promeniti.

„Veliki broj pritužbi dobijamo upravo zbog diskriminacije po osnovu sindikalne pripadnosti. Razgovaramo sa sindikatima, pre nekoliko dana imali smo zaista dobre razgovore o tome da motivišemo one koji su bili diskriminisani da pokreću postupke i da podnose pritužbe. S druge strane, politička pripadnost je očigledno bila odlučujuća za neko nejednako postupanje“, rekao je.

Naglasio je da zaštita mora da važi bez obzira na to ko je na vlasti.

„Mislim da sada treba staviti akcenat na to kako ne bismo ušli u još jedan ciklus diskriminisanja onih koji drugačije misle od onih koji će vladati.“

„Sve ove slučajeve o kojima smo raspravljali unutar kancelarije, donosili odluke, vodili strateške parnice, stavićemo u jedan izveštaj i analizirati koji su mehanizmi, dati neke preporuke. Kao i uvek, biće to jedan složen, detaljan i sadržajan izveštaj.“

Dolazak stranih radnika ne sme da služi obaranju cene rada

Govoreći o nedavnoj poseti Berlinu i razgovorima sa nemačkim partnerima, Antonijević je izdvojio položaj stranih radnika i zaštitu od radne eksploatacije. Naveo je da Srbija ima sve veće potrebe za radnom snagom, ali da zapošljavanje ljudi iz drugih zemalja ne sme da bude način da se smanjuju zarade.

„U Nemačkoj ne možete snižavati cenu rada zato što vam radi neko ko je došao iz migracija. Mislim da i tu praksu Srbija treba polako da uvodi. Znači, da to nije snižavanje cene rada za naše radnike i da na mesto radnika koji ima državljanstvo Srbije dovodite nekoga ko će raditi za manji novac, već za isti novac zapošljavate, ako nema radnika iz Srbije, one koji dolaze iz migracija“, rekao je Antonijević.

Na pitanje ko kontroliše uslove rada, ukazao je na ulogu inspekcija i potrebu da se njihovi kapaciteti ojačaju.

„Kod nas imate i inspekcije, imate mogućnost da o tome govorite sa nama. Veoma često u taj dijalog ulaze i inspektori rada. Njih je, nažalost, u ovom trenutku veoma malo. Nadam se da će se ojačati i to odeljenje, jer govorimo zaista o velikim problemima, ne samo sa migrantima nego i u drugim oblastima, gde se mora brzo reagovati, da se pokaže snaga institucija. To može samo ako imate dovoljno obučenog ljudstva.“

„Ovde ste sa investicijom, ali zakoni Srbije važe“

Antonijević je rekao da su tokom razgovora u Nemačkoj otvorena i pitanja radne eksploatacije, trgovine ljudima i zaštite žrtava.

„Govorili smo i o sigurnim kućama, o mogućnostima da smestite one koji su žrtve trgovine ljudima, koji su došli iz te radne eksploatacije. Otvoreno je, naravno, i pitanje stranih investicija, svega onog što se dešava sa kineskim investitorima i nekim drugim. To je sve ono na šta država treba da obraća pažnju“, kazao je.

Dodao je da je važno da i investitori znaju da se od njih očekuje poštovanje domaćih propisa.

„Tu ima jako mnogo mogućnosti za kršenje ljudskih prava i tu, pre svega, inspektori rada, možda u nekim slučajevima i tužilaštvo, mogu reagovati. Naravno, i razgovarati sa investitorima da ne zloupotrebljavaju gostoprimstvo Srbije. Ovde ste sa investicijom, ali to ne znači da zakoni u Srbiji ne važe.“

Govoreći o nadležnostima svoje institucije, naveo je da je nejednako postupanje prema zaposlenima oblast u kojoj Poverenik reaguje.

„Imali smo slučajeve i mobinga, zlostavljanja na radu, ali to nije iz oblasti rada institucije koju ja danas vodim. U onom delu gde imate nejednako postupanje uvek reagujemo. Imamo jako veliki broj slučajeva i oblast rada, čini mi se, u ovom trenutku čini 40 odsto pritužbi koje dobijamo.“

„Govor mržnje mora da se uklanja sa društvenih mreža“

Na pitanje kako institucija može da reaguje kada su napadi organizovani na društvenim mrežama, Antonijević je rekao da se i u takvim slučajevima može postupati po pritužbama.

„Možemo po pritužbama postupati jer se može utvrditi odakle dolaze ti napadi i da li su organizovani. Pre nekoliko nedelja bili smo u Dablinu, razgovarali sa predstavnicima Mete i TikToka“, naveo je.

Govoreći o saradnji sa tim kompanijama, pomenuo je i njihov rad tokom izbornih procesa.

„Oni za svake izbore imaju tim koji se time bavi, prave analizu onoga što se dešava da sklone botove i bilo kakvo ometanje izbornog procesa. To aktivno rade i mislim da je to dobro i zdravo za svaki demokratski sistem. To su i nama rekli da će raditi.“

„Ali govorimo o ovom delu gde je govor mržnje. On se mora uklanjati sa društvenih mreža i upravo zato je dobro da imamo direktnu komunikaciju sa ovim kompanijama“, istakao je Antonijević.

Osvetnička pornografija i sadržaji nastali uz pomoć veštačke inteligencije

Antonijević je govorio i o potrebi da se krivično zakonodavstvo dopuni u oblasti osvetničke pornografije. Naveo je da je njegova institucija uputila preporuku i da je dobio uveravanja da će to pitanje biti uređeno.

„Dobio sam uveravanje od ministra, jer smo i doneli preporuku mera upravo u toj oblasti, da će to krivično delo biti uvedeno. Značajno je zaista da se javnosti pošalje poruka šta je dozvoljeno“, rekao je.

Ukazao je i na sadržaje nastale korišćenjem veštačke inteligencije.

„Imamo jako mnogo sadržaja koji su sada kreirani uz pomoć veštačke inteligencije, koji takođe moraju da budu uređeni na određeni način.“

Izveštaj i o položaju nacionalnih manjina

Pored izveštaja o političkoj i sindikalnoj diskriminaciji, Antonijević je najavio i poseban izveštaj o diskriminaciji nacionalnih manjina. Osvrćući se na izbore za nacionalne savete, ukazao je na problem nedovoljne obaveštenosti dela građana.

„Razgovarali smo sa mnogima u neformalnim naseljima. Oni nisu ni znali za te izbore, tako da nisu ni registrovani. Još mnogo treba učiniti da se taj proces i poseban birački spisak ažuriraju, da se dođe do svakoga“, rekao je.

Objasnio je da će izveštaj obuhvatiti dugogodišnju praksu institucije, dok se u oblasti političke diskriminacije sada sve više radi i na konkretnim predmetima.

„Za političku diskriminaciju nema mnogo slučajeva. Oni započinju tek negde krajem prošle godine, kada dolazimo u instituciju, kada utvrđujemo diskriminaciju. Nalazila se u našim izveštajima kao pojava, ali ne kroz predmete. Zato mislim da je upravo sada vreme da se govori i o depolitizaciji i o tome kako bi trebalo da izgleda jedan dostojanstven rad“, zaključio je Antonijević.

BONUS VIDEO

Ostavite komentar