Priče > Društvo

Šta ti rade BEOGRADE? Ruše se STARE ZGRADE, nestaju SIMBOLI prestonice, UBIJAJU DUŠU GRADA

Sve je više investitora koji ta dragocena zdanja ubrzano i nemilosrdno ruše, pa će Beograd brzo izgubiti identitet

Autor: Katarina Milanović

12/10/2022 > 10:15

podeli vest:

Šta ti rade BEOGRADE? Ruše se STARE ZGRADE, nestaju SIMBOLI prestonice, UBIJAJU DUŠU GRADA
Foto: Privatna arhiva


Na svakom ćošku u Beogradu nalazi se bar jedno gradilište... 

Davnih dana je zaobilaženje nemarno istovarenih kamara peska, blokova i cigli postalo svakodnevnica Beograđana. I gotovo se više niko ni ne obazire na to, sem ponekog prolaznika koji besno dobaci radniku na skeli "Dokle, bre, više?"

I dok se većina nas s vremena na vreme zapita dokle će nam, bre, više šut sa gradilišta smetati u obavljanju svakodnevnih obaveza, retki su oni koji će usred tog šuta zastati i zapitati se da li će zbog svih tih novih, modernih i užasno glomaznih mahom staklenih zgrada srpska prestonica izgubiti svoj šarm?!?

Da li će pridošlice, turiste i romantičare izgled starobeogradskih ulica i dalje moći da ponese u neka prošla vremena, ili ćemo se kroz koju godinu izgubiti među neboderima?

To je pitanje koje muči istoričara umetnosti Marka Bogdanovića koji se već godinama unazad bori da sačuva staro lice Beograda. 

Kako kaže, stare zgrade, simboli Beograda, nestaju pred očima Beograđana rekordnom brzinom. To je nacionalni problem koji, ističe, treba što pre rešiti.

- Suočavamo se da velikim problemom, jer je naš pravni sistem zaostao. Zakoni koji štite kulturno-istorijska dobra u vreme kada su pisani bili su dobri, ali su neodgovarajući za današnje vreme. Zato ih treba pod hitno promeniti i osavremeniti, kako Beograd pod naletom investitora ne bi izgubio svoje lice - kaže on za naš portal.

Foto: Pixabay.com

 

Bogdanović napominje da je arhitektura prestonice jedinstven miks najlepših evropskih stilova.

- Beograd je tokom 19. i 20. veka zaista imao bogatu kulturu, mešali su se razni uticaji: iz Vojvodine, Budimpešte, Beča pa čak je, mnogi će se iznenaditi, arhitektura Francuske puno uticala da Beograd danas izgleda ovako kako izgleda. To su dragocene stvari. Moramo da sačuvamo to, zamislite da imate delove grada koji podsećaju na Beč, pa drugi kraj koji podseća na Budimpeštu, pa onda neka sledeća ulica u duhu Pariza ili Marselja - napominje on i dodaje:

- Ali, nisu to, kako bi neko rekao, samo građevine koje liče na neka druga zdanja u evropskim metropolama. Naprotiv, sve je to dok se gradilo usput pokupilo i ono što je Beograd u tom trenutku bio, prošlo je kroz "beogradski filter". E, upravo to je nešto jedinstveno, toliko različitih stilova gradnje u samo jednom mestu nije nešto što se može videti bilo gde.

Međutim, velelepne zgrade se, sa ili bez dozvole nadležnih organa, svakog dana ruše bez ikakvog plana i programa.

- Ali, dolazi sve više zainteresovanih investitora i te dragocene stare zgrade počinju ubrzano i nemilosrdno da se ruše. Otići će u nepovrat i izbrisati tragove ranijih dana. Beograd će izgubiti svoje lice, svoj šarm i svoj identitet. I onda će ljudi sa pravom pitati "Ko ste vi? Imate li istoriju?". Zamislite kad se sravne sa zemljom sve te stare zgrade i izgrade nove, moderne... Beograd će izgledati kao Dubai ako ovako nastavimo - smatra naš sagovornik.

Bogdanović upozorava da se Beograd uništava rekordnom brzinom.

Pogotovu Vračar i Stari grad čije se lice sve više menja iz dana u dan. Ništa bolja situacija nije ni u Nišu, Novom Sadu, Subotici... Ako već ne možemo da sačuvamo cele zgrade, hajde bar fasade da se očuvaju. Investitorima se može nametnuti obaveza da nakon gradnje ili rekonstrukcije moraju da vrate fasadu u prvobitno stanje. Gubimo mnogo i tako, ali bar nećemo skrnaviti lice našeg grada - napominje on.


Šta je sve u planu za rušenje?

Ulica Admirala Geprata 14
Zgrada će uskoro biti srušena, iako se nalazi u Vladinom kompleksu zgrada, čija je gradnja započeta još 1836. godine, u vreme kneza Miloša Obrenovića 1836god. Zgrada je izgrađena pre 1912. godine, kao zgrada državnog računovodstva. Projektovao ju je čuveni arhitekta Stevan Savković, koji je bio i ministar građevine u vreme kraljevine Jugoslavije.

Foto: Privatna arhiva

 

Ulica Svetozara Markovića
Nalazi se preko puta Manježa, a izgrađena je davne 1920. godina. Projektovao ju je poznati arhitekta Stevan Tobolar, kao novu Građansku štedionicu. Na fasadi se nalazi i velelepna skulptura Merkura.

Foto: Privatna arhiva

 

Ugao Kralja Milana i Svetozara Markovića
Zgrada stare Građanske štedionice

Foto: Privatna arhiva

 

Ulica Svetozara Markovića
U sredini bloka zgrada nalazi se i zgrada koju je projektovao arhitekta Zloković i zgrada kafane Manjež

Foto: Privatna arhiva

 

 

 

 

 

Ostavite komentar