Priče > Društvo

Danas je 150. rođendan SRPSKOG DINARA! Ovo su činjenice koje verovatno NISTE ZNALI o našoj valuti

Srpski dinar je pre vek i po postao zvanična novčana jedinica u Srbiji

Izvor: K1info/rts.rs

Autor: Kristina Jokić

12/12/2023 > 16:33

podeli vest:

Danas je 150. rođendan SRPSKOG DINARA! Ovo su činjenice koje verovatno NISTE ZNALI o našoj valuti
Foto: Shutterstock


Na današnji dan, 12. decembra 1873, dinar je pre vek i po u Srbiji postao zvanična novčana jedinica. Prvi su kovani srebrni novčići, u apoenima od 50 para, jednog i dva dinara. Iskovani su 1875. i na aversu – prednjoj strani novčića – imali su lik kneza Milana Obrenovića.

Naziv dinar potiče od rimljana i latinskog jezika, a kovao se i u srednjovekovnoj Srbiji. Kako srpski dinar obeležava 150 godina otkako je postao zvanična moneta i novčana jedinica prikazujemo vam činjenice koje bi trebalo da znate o našoj valuti.

Važio je za zvaničnu valutu u proširenoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, te Jugoslaviji, kao i posleratnoj socijalističkoj Jugoslaviji i "okrnjenoj" SRJ. Sve do Državne zajednice Srbije i Crne Gore i samostalne Srbije. 

Dinar u Kneževini Srbiji

Odluku da dinar "stupa na snagu" je potvrdio knez, kasnije i kralj, Milan Obrenović i uvođenjem dinara razrešen je monetarni haos nastao zbog upotrebe više od 40 vrsta tuđeg metalnog novca, među kojima su bili dukat, forinta, talir i cvancik.

Bila je to posledica petogodišnjih diplomatskih napora srpskih vlasti u vreme vazalne Srbije da obezbede samostalnu monetu, čemu se Turska protivila.

Narodni poslanici su tokom zasedanja vodili polemiku o nazivu monete, pa su tako, osim dinara, predlagana imena poput: franak, srbljaka, stoparca, stopara, petgrošića.

Od odluke do upotrebe dinara u Kneževini Srbiji

Do izrade prvog kovanog novca prošlo je dve godine od odluke o stvaranju monete iz 1873. 

Prva papirna novčanica, kao simbol modernizacije, pojavila se 1876. tokom Srpsko-turskog rata.Iako praktično nije bila u upotrebi, novčanica je označila prelazak sa tradicionalnog metalnog novca na papir kao novi nosilac vrednosti.

Praktična primena papirnog novca usledila je tek 1884. kada je odštampana prva novčanica od sto dinara i imala je podlogu u zlatu.

Prve srpske i jugoslovenske novčanice sve do 1929. godine su štampane u Belgiji i Francuskoj, a jedna serija i u Sjedinjenim Državama. Od početka rada Zavoda za izradu novčanica 1929. godine sve novčanice štampaju se u zemlji. Izuzetak je serija iz 1943. godine, štampana u Londonu.

Kada je Srbija postala kraljevina 1882. izdata je specijalna serija zlatnika od 10 i 20 dinara, koji su u narodu nazivani i kao "Milanovi zlatnici" ili "milandori" – po imenu kralja i francuskoj reči za zlato.

Foto: Shutterstock

 
Poreklo imena

Naziv dinar izvorno je rimski i latinski. Prvobitno je u opticaju bila srebrna kovanica, koja se pojavila sredinom trećeg veka pre nove ere. Latinsko značenje (denarius, denarii) bilo je desetica. Novac tog naziva kovan je u Rimskom carstvu narednih 500 godina, a termin je postao sinonim za novac uopšte.

Termin je u nešto izmenjenom obliku prihvaćen među Grcima, kao dinarion, a potom i među Arapima. Zlatni dinar kovan je u Damasku, počev od 696. godine, po uzoru na vizantijske zlatnike.

Naziv kovanice dinar posredno se vraća na Stari kontinent sa ekspanzijom Arabljana na Mediteranu.

Upotreba dinara u srednjovekovnoj Srbiji 

Među Srbima, naziv dinar pojavljuje se 1214. godine, u vreme vladavine Stefana Prvovenčanog (1196–1227), prvog kralja dinastije Nemanjić.

Srpski kralj Stefan Radoslav je potom u 14. veku naredio kovanje srebrnog i bakarnog novca, kada je naziv "dinar" sa sobom nosio ne samo ekonomske, već i kulturne konotacije. Tadašnji dinar predstavljao je važno obeležje samostalnosti i državnosti srpske države u srednjem veku.

Brojnost, raznovrsnost i lepota novca, shodno vrhuncu moći srednjovekovne Srbije, dolaze do izražaja u kovanju novca tokom vladavine kralja, a potom i cara, Dušana u 14. veku.

Novac su sve do pada despotovine, 1459. godine, nastavili da kuju gotovo svi srpski vladari, i to širom teritorije srpske srednjovekovne države, u kovnicama koje su se nalazile u blizini brojnih rudnika srebra. Neki od njih su Brskovo, Trepča i Novo Brdo.

Kratak vodič dinara kroz 20. vek 

Promene u političkom sistemu početkom 20. veka i osnivanjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, donosile su i potrebu za izmenama u monetarnom sistemu, jer su u novoj državi u upotrebi bili srpski dinar, crnogorski perper, austrougarska kruna, ali i novac savezničkih država.

Uspostavljeno je jedinstveno sredstvo plaćanja, a prve novčanice Kraljevine SHS izdate su 1919. i imale su vrednost označenu u dinarim i krunama. Poslednja novčanica izdata u Kraljevini Jugoslaviji pre okupacije vredela je 500 dinara i nosila je datum rođenja maloletnog kralja Petra Drugog Karađorđevića.

Tokom Drugog svetskog rata, vlada Kraljevine Jugoslavije je emigrirala, a Narodna banka rad je nastavila na teritorijama savezničkih država.

Sedište joj je bilo u Londonu gde su izdate su novčanice koje znatno podsećaju na američki dolar, ali nikada nisu bile u upotrebi, niti su dospele na teritoriju Jugoslavije.

Nakon Drugog svetskog rata, država je imala nekoliko uređenja, a samim tim i novčanica. Demokratska Federativna Jugoslavija izdala je prve posleratne novčanice.

Od 1945. do 1992. emitovano je ukupno 12 serija novčanica za različitim motivima socijalističkog društva i partizanske borbe u Drugom svetskom ratu.

Tokom devedesetih je nastupio period hiperinflacije, a produkcija novčanica bila je nesaglediva. Novčanica sa likom Jovana Jovanovića Zmaja tokom 1992. i 1993. godine imala je najveću nominalnu vrednost u doba SR Jugoslavije, koja je ujedno jedna i od najvećih u istoriji svetskih moneta.

Foto: Shutterstock

 

 

Najnoviji dinar

Centralna banka je 2003. u novonastaloj Državnoj zajednici Srbije i Crne Gore postala Narodna banka Srbije, a jedan od prvih ciljeva bio je izdavanje novih novčanica i kovanica koje su nosile grb institucije.

Novčanice su isprepletene značajnim ličnostima iz srpske istorije i kulture, dok su na kovanicama prikazani manastiri i zgrada Vlade Srbije.

Širok spektar novčanica izdaje se u apoenima od 10, 20, 50, 100, 200, 500, 1.000, 2.000 i 5.000 dinara, zajedno sa kovanicama od jednog, dva, pet, 10 i 20 dinara.

Osim u Srbiji, dinar je danas naziv valute i drugim zemljama poput Alžira, Bahreina, Jordana, Iraka, Kuvajta, Libije i Tunisa. U Iranu, dinar označava stoti deo rijala.

Ostavite komentar