Fun Box > ZANIMLJIVOSTI

DA LI STE ZNALI DA I BEBE MLAĐE OD GODINU DANA LAŽU? Male varalice ovako to rade

Autor: Hana Pantelić

17/03/2026 > 11:56

podeli vest:

DA LI STE ZNALI DA I BEBE MLAĐE OD GODINU DANA LAŽU? Male varalice ovako to rade
Foto: Pixabay.com


Pretvaranje da ne čuju roditelje ili skrivanje igračaka spadaju među rane dečje trikove, dok do treće godine mogu govoriti laži poput „duh je pojeo čokoladu“.

Možda još nisu napravile prvi korak niti izgovorile prvu reč, ali neke bebe već pre prvog rođendana savladavaju osnove obmane, pokazuje novo istraživanje. Studija zasnovana na intervjuima sa 750 roditelja sugeriše da već oko desetog meseca života oko četvrtine dece praktikuje neki rudimentarni oblik lukavstva. Među njima su pretvaranje da ne čuju roditelje, skrivanje igračaka ili jedenje zabranjene hrane kada odrasli ne gledaju. Do treće godine, prema odgovorima roditelja, deca postaju veštija, kreativnija i učestalija „izmišljači“.

Bilo je fascinantno otkriti kako se dečje razumevanje i korišćenje obmane razvija od iznenađujuće rane dobi i postepeno nadograđuje tokom prvih godina života“, rekla je Elena Hoicka, profesorka obrazovanja na University of Bristol i glavna autorka istraživanja, prenosi Guardian.

Hoicka ističe da je do sada bilo vrlo malo istraživanja o najranijim oblicima varljivog ponašanja.

Prethodna istraživanja često su posmatrala obmanu kao nešto veoma sofisticirano, što zahteva razvijene jezičke veštine i dobro razumevanje tuđih misli“, kaže ona.

Novo istraživanje nadahnuto je i studijama o ponašanju životinja, u kojima je zabeležena prividna obmana i bez verbalne komunikacije. Šimpanze se, na primer, često kriju kako bi jele hranu izvan pogleda dominantnijih članova grupe, dok je kod nekih ptica zabeleženo lažno oglašavanje uzbune kako bi lakše ukrale hranu.

Nije da se sposobnost obmane iznenada pojavljuje sa tri ili četiri godine. Rani oblici nisu nužno potpuna obmana. Verovatnije je da je reč o pokušaju da se izvuku iz neke situacije ili dobiju dodatnu poslasticu“, kaže Hoicka.

Dodaje i lično iskustvo: „Kao majka troje dece mogu potvrditi koliko znaju biti domišljata. Skriveno jedenje slatkiša ili čokolade ispod stola ili u kupatilu čest je trik.“

Istraživači su roditeljima više od 750 dece u dobi od rođenja do 47 meseci iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Australije i Kanade postavili niz pitanja o razvoju obmanjujućeg ponašanja njihove dece.

Neki roditelji su naveli da su prve naznake prepoznavanja takvog ponašanja uočili već oko osmog meseca života. Pokazalo se i da je takvo ponašanje relativno često: kada deca jednom počnu koristiti trikove, polovina onih koje su roditelji opisali kao „male varalice“ nešto je potajno učinila već u poslednja 24 sata.

Oko druge godine obmana se uglavnom zasniva na radnjama ili vrlo jednostavnim odgovorima, na primer pretvaranju da ne čuju roditelja kada kaže da je vreme za spremanje igračaka, skrivanju stvari od drugih ili poricanju – poput deteta koje je pojelo čokoladu, ali na pitanje da li je to učinilo, odmahuje glavom.

Do treće godine deca počinju da razumeju i koriste složenije oblike obmane, što često uključuje razvijenije jezičke veštine i bolje razumevanje kako drugi ljudi razmišljaju.

To može značiti preterivanje, umanjivanje ili potpunu izmišljotinu, na primer laž poput ‘duh je pojeo čokoladu’“, kaže Hoicka.

Deca tada počinju i da prešućuju informacije – na primer, tačno će reći roditeljima da ih je brat ili sestra udarila, ali neće spomenuti da su oni prvi udarili.

Prema autorima, rezultati bi trebalo da umire roditelje i vaspitače jer pokazuju da je takvo ponašanje normalan deo razvoja male dece, ali i da im pomognu da prepoznaju koje vrste „trikova“ mogu očekivati kako bi „uvek bili korak ispred dečje domišljatosti“.

Jennifer Saul, profesorka filozofije i stručnjakinja za pitanja obmane na University of Waterloo, te suautorka istraživanja, ističe da su se filozofi dugo bavili moralnošću ljudske obmane, ali gotovo uvek u kontekstu odraslih.

Ovo istraživanje pokazuje koliko složenosti ostaje neprimećeno kada se fokusira samo na odrasle“, kaže ona. Rezultati su objavljeni u naučnom časopisu Cognitive Development.

BONUS VIDEO:

Ostavite komentar