Vesti > Srbija

DA LI SRBIJI TREBA NUKLEARNA ELEKTRANA? Direktor Instituta "Vinča" za K1 dao odgovor od kog će buknuti teorije zavere!

Autor: Ana Avramović

10/11/2025 > 12:13

podeli vest:

DA LI SRBIJI TREBA NUKLEARNA ELEKTRANA? Direktor Instituta "Vinča" za K1 dao odgovor od kog će buknuti teorije zavere!
Foto: K1 televizija


Dok se u Parizu održava Svetska nuklearna izložba, svega 400 kilometara od Beograda, u bugarskom Kozloduju izbio je požar u jednoj energetskoj sobi nuklearke. Istovremeno, Velika Britanija gradi novu nuklearnu elektranu, a Iran proširuje svoje nuklearne kapacitete u saradnji sa Rusijom.

Postavlja se pitanje: gde je tu Srbija? Da li nam treba nuklearna elektrana i kako razbiti strahove i predrasude koje već postoje oko te ideje?

O svemu tome razgovarali smo sa Slavkom Dimovićem, direktorom Instituta za nuklearne nauke „Vinča“, koji je gostovao u emisiji „Uranak“ na televiziji K1.

“Nemačka je zapravo povukla ideju o razvijanju nuklearnog programa zbog političkih razmirica u čuvenoj semafor-koaliciji. Proces, iako je formalno završen 2023. godine, i dalje je sklon reviziji. Uglja više nema, nafte je sve manje, a svet je imao dovoljno vremena — oko 50 godina — da smisli alternativu. Zapravo, jedini izlaz za energetsku stabilnost je nuklearna energija, koja uopšte nije trebalo da bude dovedena u pitanje. Ne možemo razmatrati izolovane slučajeve Nemačke ili drugih država. Mi imamo svoj nacionalni interes, a on zahteva razvijenu nuklearnu energiju,“ rekao je Dimović i objasnio zbog čega postoji strah:

K1 televizija

 

Dimović: Problem je neznanje i sklonost teorijama zavere

„U srži problema je neznanje, otpor i pasivnost. Deo mentaliteta uključuje nepouzdane informacije, sklonost teorijama zavere i paranoji. Kozloduj je svega na 400 kilometara od Beograda, ali apsolutno se ništa nije desilo što ne bi moglo da se dogodi i u fabrici čarapa. Desio se lokalni požar u mašinskoj sobi, vezanoj za bezbednosni sektor. Bugarska proizvodi oko 40 posto struje preko nuklearnih elektrana, četiri reaktora su zatvorena, pet i dalje rade, osmi se gradi. Bugarska kupuje nuklearno gorivo od Amerikanaca, Rusa i Francuza i pravi energetsku diverzifikaciju. Taj požar bio je toliko daleko od reaktora da nije izazvao nikakvu opasnost.“

Uprkos incidentu u bugarskom Kozloduju, stručnjaci ističu da Srbija ima dovoljno sigurnosnih sistema i nadležnosti da takve situacije ne ugroze građane.

“Srbija ima sofisticirane metode monitoringa, kao i napredne sisteme rane najave. Direktorat Instituta za nuklearne nauke je potpuno nadležan za ove stvari i radi svoj posao odlično. Na vreme je pripremio saopštenje i apsolutno nije bilo mesta za strah i paniku,“ rekao je Dimović i dodaje:

“Nuklearna energija je opstanak i neminovnsot planete u celini”.

K1 televizija

 

Da li je Srbiji potrebna nuklearna elektrana?

Na pitanje da li je Srbiji potrebna nuklearna elektrana, Dimović odgovara:

Srbiji je neophodna nuklearna elektrana, zbog napuštanja uglja lošeg kvaliteta. Po mom mišljenju, trebalo bi da se izgrade dva reaktora od po 1,2 gigavata. Preliminarna tehnička studija je već urađena, a Srbija će imati odgovor u naredne dve do tri godine. Do tada treba raditi na pripremi javnog mnjenja i formiranju kadrova. To su dve oblasti u kojima će Institut aktivno učestvovati. Želimo da idemo u korak sa vremenom i da nadoknadimo vreme koje smo izgubili kroz aktivnosti koje ne zahtevaju velika finansijska sredstva”, kazao je i napominje:

“Gde god da se bude izgradila, uz zadovoljavajuće uslove, nuklearna elektrana predstavlja najčistiji vid energije. Nikakvu štetu neće praviti, već će striktno zahtevati pridržavanje najrigoroznijih bezbednosnih procedura. Najškolovaniji kadar u nuklearnoj elektrani mora da radi. Pravićemo sukcesivno kadar, ali će i oni čiju tehnologiju budemo primenjivali, oni će takođe aktivno učestvovati u obrazovanju kadra, kao što će raditi i nadzor na nuklearki po procedurama međunarodne atomske agencije. Tu nema mesta za bilo kakvu vrstu improvizacije”, kazao je Dimović.

„Kada bi bilo onako kako bih ja želeo, nuklearnu elektranu bismo pustili u rad do 2040. godine. Ali to ne zavisi od mene. Uloga Instituta je u formiranju kadrova i pripremi javnog mnjenja - to su dve ključne uloge koje Institut kao naučna institucija ima,“ dodao je Dimović.


BONUS VIDEO

 

Ostavite komentar