Vesti > Politika

BLOKADE ILI PREDAVANJA? Jovana Joksimović otvara ključno pitanje: Hoće li studenti ostati bez ispita zbog protesta?

Izvor: K1info

28/05/2025 > 12:06

podeli vest:

BLOKADE ILI PREDAVANJA? Jovana Joksimović otvara ključno pitanje: Hoće li studenti ostati bez ispita zbog protesta?
Foto: K1 printscreen


U emisiji "Uranak“ na televiziji K1, otvorena je tema koja ovih dana potresa akademsku zajednicu.

Posle Kragujevca i Novog Pazara, i Univerzitet u Nišu odlučio je da uvede hibridnu nastavu kao odgovor na studentske blokade i proteste. Interesovanje za ovakav model nastave pokazali su i brojni fakulteti iz Beograda i Novog Sada.

Koliko studenata nastavlja da „pumpa“ blokade, a koliko njih želi da se vrati na predavanja? Šta će se dogoditi sa onima koji neće moći da polažu ispite zbog obustave nastave? I da li će tiha većina nadjačati bučnu manjinu? O ovim pitanjima Jovana Joksimović razgovarala je sa profesorkom Valentinom Arsić Arsenijević i političkim analitičarem Nebojšom Krstićem.

Prof. dr Valentina Arsić Arsenijević rekla je da su pojedini studenti zatražili  prelazak na VMA, koja nije blokirana.

Nemam informaciju o tačnom broju onih koji su podneli zahtev ili koji su tamo primljeni. Studenti razmišljaju i o prelasku na neki strani univerzitet, a kada su u pitanju novi brucoši, imam informaciju da razmatraju studije na univerzitetima u Skoplju, Ljubljani i Beču - izjavila je profesorka Medicinskog fakulteta, i dodala: 

- Moj je utisak da neko deluje u korist privatnih i stranih fakulteta. To se delimično poklapa sa interesima vladajućeg režima. Pokušali su da promene zakon aneksom – što tada nije prošlo – ali sada sve ide u tom pravcu.“

Nebojša Krstić se nije složio sa izjavom profesorke dr Arsić Arsenijević.

- Ne slažem se sa profesorkom da je u interesu vlasti da radi za račun stranih ili privatnih fakulteta. Međutim, razumem da neki studenti i njihovi roditelji vide prednost u tome da, umesto da decu šalju u inostranstvo, imaju mogućnost da studiraju u ispostavama stranih univerziteta ovde. Ne vidim u tome ništa loše. Profesori sa državnih fakulteta koji misle da im je sve dozvoljeno često ovo doživljavaju kao pretnju. Ali u svakom segmentu društva, pa i u obrazovanju, konkurencija mora da postoji. Privatni fakulteti se često omalovažavaju i posmatraju kao manje vredni, što nije ispravno. Učesnici u obrazovnom procesu ne bi trebalo da imaju povlašćen status.

K1 printscreen

Profesorka o blokadama i pravima:

- Nije logično da sama državna institucija doprinosi urušavanju akademskih procedura na način koji je neakademski i netransparentan. Blokade služe kao svojevrsna zaštita rektoru da se sednice Senata ne održe javno, iako po pravilu one to moraju biti. Kao grupa profesora, u ime sindikata, podneli smo prigovor na izbor jednog profesora u zvanje emeritusa. U pitanju je bivši dekan Nebojša Lalić, sada sekretar Akademije umetnosti. Ako imate validnu dokumentaciju da podržite svoj stav, imate i pravo da prisustvujete javnoj sednici. Međutim, rektor je, preko dekana Hemijskog fakulteta, dostavio spisak prisutnih, a studenti koji su učestvovali u blokadi sprečili su mene i predstavnike medija da uđemo. Rekli su da nismo na spisku i da ne možemo
prisustvovati – četvoro njih je sedelo ispred sale i činilo fizičku barijeru“ - kazala je i dodaje:

- Mi ćemo svoja prava potražiti na sudu. Jedini način da se izađe iz ove krize jeste da se uredi pravosuđe i tužilaštvo. Da su institucije radile svoj posao na vreme, rektor ne bi bio u ovoj poziciji, niti bi akademik Lalić mogao da se kandiduje za zvanje emeritusa. Dokaze o trgovini uticajem već smo dostavili tužilaštvu – sada je na njima da dokažu da li je toga zaista bilo - zaključila je profesorka Arsić Arsenijević.

Online nastava na Medicinskom fakultetu

- Online nastava nije bila tačka dnevnog reda, niti je Medicinski fakultet podneo zahtev za njenu akreditaciju. Ne znam tačne tačke dnevnog reda, jer nismo svi članovi naučnog veća. Jedan od koruptivnih mehanizama je i to što dekan imenuje šefove katedri, koji su dodatno plaćeni za taj posao – formira se grupa interesno povezanih ljudi. Snažno se zalažem za reformu zakona o visokom obrazovanju kako bi se sprečilo donošenje ovakvih odluka koje neko namerno donosi bez legitimiteta. Tog decembra, članovi nastavnog naučnog veća, koji su pretežno šefovi katedri i na neki način odgovorniji od nas koji nemamo zvanje za organizovanje
nastave, doneli su odluku o prekidu nastave. Pravni osnov te odluke nije nikome dostavljen, već je samo objavljen na sajtu fakulteta. Prekid nastave nije moguć osim ukoliko ne postoje vanredne okolnosti kao što su rat, vanredno stanje ili neka druga izuzetna situacija. Izgleda da se takve stvari izbegavaju. Online nastava je održavana za pojedine predmete, ali ja sam se tome protivila jer je neprirodna i gubi smisao – nema interakcije sa studentima, nema adekvatne provere znanja i stanja studenata" - kazala je i dodala: 

- Kriza Univerziteta nije samo šestomesečna, ona je mnogo dublja i započela je 5. oktobra, zatim je došla kovid-pandemija tokom koje mere nisu bile ni zakonske ni akademske, a sada imamo još jedan problem. Postoji sistemska korupcija koja je generisana aktima. Imamo neverovatnu količinu pravnih akata koji nisu usklađeni sa Ustavom ili zakonom o visokom obrazovanju. Ispiti specijalističkih studija polažu se pred komisijom, ali studentski ispiti nikada ne polažu pred komisijom – zakon o visokom obrazovanju to eksplicitno predviđa. Komisiju može formirati samo dekan, i to na zahtev studenta koji smatra da je
nepravedno ocenjen ili oštećen. Trenutno, samo dve katedre primenjuju komisijsko polaganje ispita - objašnajva ona. 

Kako kaže dve katedre sada imaju komisijsko polaganje ispita, to su upravo te hipertrofisane katedre, interna medicina i hirurgija. To je suprotno zakonu i konačno zapisnik o polaganju potpisuje samo jedan ispitivač - dodaje.

Nebojša Krstić je komentarisao i dopis o oduzimanju akreditacije Medicinskog fakulteta:

- Nisam video taj dopis, pa ne znam da li je istina ili laž. Sve što se trenutno dešava predstavlja destrukciju fakulteta. Sada dobijamo novi oblik ludila — oni koji su koordinisali i započeli ovaj haos, uveli plenume, sada se javljaju na iste medije i zabrinuti su za sudbinu fakulteta, dok vlast ponovo biva kriva za njegovu budućnost - kazao je Krstić i objasnio šta je problem sa studentima iz Pionirskog parka:

- Smetaju im vizuelno, a ima tu i elemenata rasizma. Nataša Kandić i Sava Manojlović dobili su direktne rasističke poruke — okarakterisani su kao ljudi sa genetskim defektom koje treba istrebiti. To su fašističke poruke u javnom životu na koje niko ne reaguje. Meni smeta njihova pasivnost. Imaju mesto na fakultetu. Sa jedne strane imate studente blokadere, kojih je negde četvoro ili sedmoro, a ovi drugi sede u parku. Zašto oni ne dođu na fakultete da zamene plenumaše, koji su se očigledno umorili? Ako neće da studiraju, neka idu kući, ili neka ostanu u parku, a oni iz parka neka dođu na fakultete. Ne odobravam ideju da sebi nanose zlo štrajkom glađu - dodaje.

K1 printscreen

Profesorka smatra da će se naći rešenje za nastavak nastave:

- Najavljuje se neki novi model borbe. Videla sam pismo koje su studenti poslali svim profesorima, u kojem ih upozoravaju da, ukoliko započnu nastavu i ispite, to smatraju velikom izdajom. Ipak, mislim da će se naći rešenje za normalno odvijanje nastave, ali to zavisi od toka finansija. Onog trenutka kada se fakulteti suoče sa neupisivanjem nove generacije studenata i nemogućnošću priliva sredstava, a svesni su toga, verujem da će se tada desiti promena i nastava će krenuti“, rekla je profesorka.

Nebojša Krstić je o aktuelnoj situaciji na Fakultetu dramskih umetnosti rekao sledeće:

- FDU je grupa kurseva, tako da studenti mogu da studiraju, ne moraju da studiraju, mogu da budu online, dopisno, pa čak i preko SMS-a. Koga uopšte zanima da li je glumac završio mačevanje ili nije? U poređenju sa Medicinskim, Arhitektonskim, Građevinskim ili Elektrotehničkim fakultetom, problemi FDU-a su nebitni. To je jedna razmažena, elitistička družina. Važna družina je, kao što je De Niro važan za Trampa. Pobuna elita je opasna, jer elita zapravo čini duboku državu u kulturi, medijima i institucijama koje se teško ili gotovo nikako ne menjaju. Ali to nije pobuna gladnih i obespravljenih, koja je ozbiljna
stvar. Ovo što sada imamo su pobune elite 'na pjenu od mora' — mislim na njihovu težinu i dubinsko sociološko značenje -  kazao je Krstić.

Prof. Valentina Arsić Arsenijević ističe da je važno, da studenti dobiju priliku da nastave svoje obrazovanje i uspešno završe započete studije.

- Nastupam iz ugla patriotizma i želje da mladi ljudi nastave svoj put ka sticanju diploma. Da 20 hiljada studenata, koji su do sada zbog okolnosti bili sprečeni da diplomiraju, u narednim mesecima to i ostvare, a da negde oko 180 hiljada studenata nastavi svoju edukaciju na normalan način - rekla je profesorka i dodala da bi ona jednim aktom rešila ovaj problem.

- Ja bih jednim aktom ispisala sve studente, a sledećim aktom upisala one koji žele da studiraju i završila posao za dva dana. Isto bih postupila i sa profesorima,“ rekla je profesorka, a na konstataciju Nebojše Krstića da bi svi profesori trebalo da dobiju otkaz, pa da se zaposle oni koji žele da rade, profesorka je odgovorila:

- Ne otkaz, ipak smatram da ne treba da zatežemo situaciju i koristimo narative koji nas udaljavaju. Nemamo pravo stanje. Jedna neregularna stvar rađa seriju drugih. Negde mora da se stavi tačka i da se kaže da smo došli u ćorsokak i da studenti gube godinu bez ikakvog razloga. Slažem se da kvalitet znanja ne bi bio na nivou kao što je bio pre korone i svega, ali bismo tada imali jasnu situaciju sa imenima. Ovde fale imena, fale članovi zakona i ništa drugo. Takođe, zamolila bih VMA da nam pruže mogućnost da privremeno prime studente u svoje prostorije, kao i da privatni fakultet u Pančevu primi studente sa Stomatološkog fakulteta - kazala je.

SAVET OD HOLANDSKOG MINISTRA

Krstić dodaje da bi možda najbolje bilo da pozovemo holandskog ministra obrazovanja da nas posavetuje:

- Holandija je rešila problem blokada fakulteta i univerziteta za dva dana. Bilo bi dobro da ga Dejan Vuk Stanković pozove da dođe i da nam pomogne da, u skladu sa evropskim vrednostima, i mi rešimo ovaj problem. A ne da nam Kaja Kalas, koja nije stručnjak za ovakve situacije, drži lekcije, a njega nije ni kritikovala - zaključio je Krstić.

BONUS VIDEO: 

Ostavite komentar