U POTRAZI ZA LIDEROM OPOZICIJE Ko će biti vođa studenata i kakva je uloga rektora Đokića?
podeli vest:
U Srbiji je u toku potraga za liderom opozicije. Ključna pitanja koja se nameću jesu: ko će biti vođa studenata u najavljenim blokadama? Hoće li akademci i opozicija nastupiti sa jednim ili više zajedničkih kandidata, i mogu li upravo studenti pokrenuti novi talas masovnih protesta?
O ovim temama, ali i o ulozi rektora Univerziteta u Beogradu, Vladana Đokića, razgovaramo sa prof. dr Valentinom Arsić Arsenijević sa Medicinskog fakulteta i pravnikom Brankom Pavlovićem.
Stanje na fakultetima
Govoreći o trenutnom stanju na fakultetima, prof. Arsić Arsenijević ističe da se nastava, uslovno rečeno, održava normalno, ali upozorava na duboke sistemske probleme.
"Ispiti na mojoj katedri su kriminalizovani i niko ne reaguje, to je prosto tako. Kao profesionalac sam na nezakonite mere upozoravala medijskim i sudskim putem. Dešava se da drugi obave ispit, a onda se zvaničnom ispitivaču pošalje zahtev samo da upiše rezultate već sprovedenih ispita. Iza tih aktivnosti može da se krije jedino trgovina uticajem. Neka to organi dokazuju, a mi smo kao pojedinci pokrenuli to pitanje", objašnjava profesorka.
Ona se osvrnula i na finansijske nelogičnosti u visokom obrazovanju.
"Postoje koeficijenti za visoko obrazovanje, a od 2024. godine se naše plate isplaćuju preko bodova, što je zabranjeno svim našim aktima. Razlog je taj što imamo duplo više zaposlenih nego što država Srbija finansira. Mi smo državna institucija koju finansiraju građani, a da pritom ne postoji sistematizacija radnih mesta, niti precizan opis posla za određena zvanja."
Profesorka Arsić Arsenijević naglašava da je pokrenuto više postupaka pred nadležnim organima.
"Imali smo finansijsku inspekciju, ali nismo dobili povratnu informaciju o tome šta je utvrđeno. Na fakultetima je stvorena 'kardeljevska' organizacija koja i dalje traje. Grupa manje kvalifikovanih kolega, poput asistenata i docenata, određuje prava onima koji su mnogo kvalifikovaniji. Ja sam u zvanju redovnog profesora više od 15 godina, ali o mojim radnim i nastavničkim pravima odlučuju asistenti koji su se zaposlili juče, jer ih ima više i oni tako glasaju."
Problem akreditacije i rad prosvetne inspekcije
Kritike su upućene i na račun sprovođenja nastave i poštovanja zakonskih akata.
"Zakon o visokom obrazovanju je odavno ukinuo katedre kao organizacione jedinice. On daje ekskluzivno pravo svakom nastavniku da organizuje nastavu na najbolji način, u skladu sa svojim naučnim dostignućima", kaže profesorka i dodaje da postoji ogroman jaz između onoga što piše u dokumentima za akreditaciju i realnosti.
"Na papiru imate jedan scenario, a u stvarnosti se dešava nešto sasvim drugo što vam nameću šefovi katedri. Donet je nezakonit akt koji nije prošao statutarnu komisiju Univerziteta. Prosvetnu inspekciju je godinama unazad opstruisala jedna osoba na poziciji pomoćnika ministra. Ona je, na svu sreću, udaljena sa tog mesta, ali je iza njenog nerada ostao ogroman broj zaostalih predmeta."
Studentski izbori i "vladavina penzionera"
Kada je reč o izborima za Studentski parlament i upravljačke strukture, prof. Arsić Arsenijević smatra da su mnogi procesi kontradiktorni i zreli za sudski epilog.
"Dugo živimo u agoniji zvanoj visoko obrazovanje i to se nije desilo slučajno. Zakoni su napravljeni tako da budu kontradiktorni. Dekan se bira iz reda redovnih profesora, ali vam je praktično uskraćeno pravo da budete kandidovani ili da birate. Detektovali smo nezakonitosti i svojevrsnu vladavinu penzionisanih profesora", navodi ona.
Kao primer navodi apsurdnu situaciju sa predstojećim izborima:
"Imamo slučaj da je kandidat za dekana za period 2026–2028. profesorka koja u septembru odlazi u penziju. Zakon to izričito zabranjuje, ali imate predsednika komisije koji to očigledno ne zna", rekla je dr Valentina Arsić Arsenijević.
Profesorka ističe da je rektor Univerziteta u Beogradu, Vladan Đokić, detaljno upoznat sa situacijom i priloženim dokazima.
"Sve smo mu dostavili. Podneto je nekoliko ustavnih inicijativa u kojima smo precizno objasnili koji su to delovi dokumenata, a koji se primenjuju na Medicinskom fakultetu, u direktnoj suprotnosti sa višim pravnim aktima. Sporno je to što tužilaštvo i sudovi rade veoma sporo, kao i to što Apelacioni sud ima pravo da, na osnovu nepostojećeg dokumenta, preinači odluku prvostepenog suda", naglašava prof. Arsić Arsenijević.
Poseta rektora Marti Kos
Komentarišući aktuelna dešavanja i međunarodne susrete rektora Vladana Đokića, profesorka Arsić Arsenijević izražava sumnju u način na koji se predstavlja akademska zajednica.
"Najlakše je sarađivati sa osobama koje imaju najmanje ličnog integriteta – to je njihov izbor. Ovde je došlo do zamene teza da on predstavlja čitavu akademsku zajednicu, a problem je u tome što ga mi nismo birali. Na Univerzitetu je ključni problem to što najbolji ne biraju najbolje među sobom. Umesto toga, odlučuje nekvalifikovana većina s jedne strane i grupica usko povezanih pojedinaca s druge", navodi profesorka.
Ona dodaje da su na Medicinskom fakultetu u te procese direktno uključeni šefovi katedri.
"Na Medicinskom fakultetu tu ulogu imaju šefovi katedri, koji su za to odlično plaćeni", rekla je prof. dr Valentina Arsić Arsenijević.
Da li je narušen autoritet rektora Đokića?
Profesorka Arsić Arsenijević smatra da je autoritet rektora Đokića u javnosti ozbiljno narušen, te da građani prepoznaju nedostatak autentičnosti u njegovom nastupu.
"Svi građani Srbije su se uverili u to da on ne govori slobodno, već da samo čita pripremljeno. Mislim da trenutno ne postoji građanin koji njega može da doživi kao ozbiljnu figuru. On je još prošle godine bio projektovan za određenu ulogu. To potvrđuje i činjenica da su me, u ličnim kontaktima, kritikovale čak i kolege iz Niša, kojima on uopšte nije rektor", navodi profesorka i dodaje:
"Moje kolege, sa kojima sam do tada imala izvanrednu saradnju po pitanju kovida i imunizacije, odjednom su postale hipersenzibilisane na pomen rektora Đokića. Protiv njega smo, inače, podneli tužbu Upravnom sudu i krivičnu prijavu tužilaštvu zbog indicija o trgovini uticajem. Teretimo ga da je nezakonito produžio radni staž trojici naših profesora i time oštetio državu Srbiju za 35 miliona dinara."
Nezainteresovanost među studentima
Na kraju, osvrnula se i na ulogu studenata u aktuelnim društvenim i akademskim procesima, ističući njihovu primetnu nezainteresovanost.
"Kada govorimo o studentima, svima je jasno da najveći broj njih, kako tokom blokada, tako i sada, uopšte nije zainteresovan za studentske izbore, a još manje za neke druge političke procese", zaključuje prof. dr Valentina Arsić Arsenijević.
Branko Pavlović o neredima na Medicinskom fakultetu
Pravnik Branko Pavlović osvrnuo se na nedavne nemire na ovoj visokoškolskoj ustanovi, ističući da je primena sile neprihvatljiva u uređenom društvu.
"Opasno je verovati da je moguće vikom i nasiljem naterati državu i društvo da prihvate stavove određene grupe ljudi. Takvo ponašanje treba najoštrije osuditi. Moramo ukazivati na to da se moraju koristiti sredstva predviđena Ustavom i zakonom, a ne da se postupa prema ličnom nahođenju pojedinca. Na kraju krajeva, čitav sistem je zamišljen tako da sud bude taj koji stavlja tačku na sporove", izjavio je Pavlović.
On je posebno naglasio intenzitet sukoba koji su se dogodili u prostorijama fakulteta.
"Ključni problem ovde bila je ogromna količina primenjenog nasilja. Nedopustivo je i strašno da policija mora da izvodi prodekana za nastavu kroz razbijen prozor na Medicinskom fakultetu kako bi ga zaštitila", dodao je Pavlović.
“Ovde se čitava stvar zapravo gura ka tome da do dijaloga nikako ne dođe. Čini mi se da, ako dovoljno podstaknu mržnju u Srbiji, onda će moći da dovedu na vlast ljude koji bi priznali nezavisnost Kosova, uveli sankcije Ruskoj Federaciji i odrekli se Republike Srpske – što su ciljevi koji su njima jedino važni“, objašnjava Pavlović.
Pavlović se osvrnuo i na političku dimenziju delovanja rektora Đokića, tvrdeći da njegovi postupci izlaze iz okvira akademskih nadležnosti.
“On ne nastupa kao rektor koji reprezentuje Beogradski univerzitet, već kao predstavnik određene političke opcije. Marta Kos ga je primila isključivo zbog toga – jer predstavlja određenu politiku. U suprotnom, ona ne bi ni razgovarala sa njim“, rekao je Pavlović.
BONUS VIDEO
Ostavite komentar