Bivši slovenački političar i predsednik Izvršnog veća Skupštine Socijalističke Republike Slovenije Andrej Marinc preminuo je u 95. godini.
Andrej Marinc je postao političar 1972. godine, a zatim je ostao na vrhu slovenačke politike do 1990. godine. Nakon promene političkog sistema, više nije radio u politici.
Novembar 1972. jedna je od najvažnijih prekretnica u slovenačkoj politici. U Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj smenjeni su nosioci političke liberalizacije.
U Sloveniji je harizmatični liberalno nastrojeni Stane Kavčič morao da napusti mesto predsednika Izvršnog veća, kako se tada zvala vlada, a mesto predsednika Izvršnog veća preuzeo je tada 42-godišnji Andrej Marinc. Marinc je bio prvi šef slovenačke vlade koji nije pripadao partijskoj generaciji. Uprkos očekivanjima da će njegovo imenovanje okončati procese političke liberalizacije i društvene modernizacije, Marinc je ipak ušao u istoriju kao tehnološki modernizator.
Dve godine nakon stupanja na dužnost, Josip Broz Tito je položio kamen temeljac za izgradnju nuklearne elektrane u Krškom. Nuklearnom elektranom Krško, Slovenija se strateški oslonila na američku tehnologiju i modernizovala energetski sistem, koji je sedamdesetih godina 20. veka često bio na kolenima zbog nestanka struje.
Marinc je vodio slovenačku vladu do 1978. godine, a zatim je obavljao funkcije u Beogradu do 1982. godine; u početku je bio potpredsednik savezne vlade, a do 1982. godine član saveznog predsedništva stranke. Nakon povratka u Sloveniju, Marinc je vodio slovenačku stranku u periodu 1982–1986, a nakon 1986. godine, kada je slovenački Savez komunista objavio ostavku na vlast, bio je član predsedništva SRS. U predsedništvu je predvodio uticajni Savet za zaštitu ustavnog poretka; nije se slagao sa tvrdnjama beogradskih dogmatičara da se u Sloveniji dešava kontrarevolucija.
Posle 1986. godine, kada je njegov politički uticaj izbledeo, bio je i predsednik organizacionog odbora takmičenja u skijaškim skokovima i letovima u Planici, javlja list Delo.
BONUS VIDEO
Ostavite komentar