Priče > Društvo

Čemu doprinosi saradnja Instituta Dedinje i Pekinške akademije nauka? Doktor za K1 o napretku KARDIOVASKULARNE medicine

Nama su otvorena vrata za edukaciju naših ljudi i to je jedan od glavnih ciljeva naše saradnje, rekao je dr Lončar

Izvor: K1info

Autor: Kristina Jokić

22/05/2024 > 13:15

podeli vest:

Čemu doprinosi saradnja Instituta Dedinje i Pekinške akademije nauka? Doktor za K1 o napretku KARDIOVASKULARNE medicine
Foto: K1 televizija


U Beogradu je nedavno potpisan Memorandum o razumevanju između Instituta Dedinje i Pekinške akademije nauka, što predstavlja značajan korak ka unapređenju međunarodne saradnje u oblasti kardiovaskularne medicine. 

Ovaj sporazum otvara vrata za razmenu znanja, tehnologije i stručnjaka između dve prestižne institucije, sa ciljem da se unaprede dijagnostika, lečenje i prevencija kardiovaskularnih bolesti. Kako će tačno teći saradnja i koji će biti prvi zajednički projekti, u emisiji "Uranak" na televiziji K1 pitamo dr Gorana Lončara, predsednika naučnog veća Instituta Dedinje.

- Mi smo pre mesec dana posetili Peking i pet velikih kineskih institucija, od toga dve velike kineske bolnice - najveće kardiovaskularne bolnice na svetu, i tri velika naučna instituta, od kojih jedan takođe ima svoje bolnice. Nakon inicijalnog susreta, dogovorili smo se da napravimo platformu zajedničke saradnje, koja je ustvari memorandum o razumevanju, a koji smo juče potpisali u prisustvu ministra nauke naše države - objasnio je dr Lončar i dodaje:

- Taj dokument nama omogućava da sada sa našim kolegama iz Pekinške akademije za nauku i tehnologiju, odnosno iz Instituta za biologiju i zdravlje koji predstavlja deo te velike pekinške naučne institucije, pišemo zajedničke naučne projekte, od kojih je jedan već napisan. Takođe, da razmenjujemo bazične istraživače koji bi u datim institucijama mogli da steknu neophodna znanja i iskustva iz genetike, obrade crevnog mikrobiota, personalizovanog lečenja kardiovaskularnih bolesnika, a i takođe Institut Dedinje razmišlja da uvede jedno odeljenje koje bi integrativno spojilo osnovne postulate lečenja po zapadnim principima, zajedno sa tradicionalnom kineskom medicinom - dodao je doktor. 

Foto: K1 televizija

 

Doktor objašnjava da je Kina u svetu medicine na neverovatnom nivou.

- Dok ne vidite, ne možete uopšte da imate predstavu o snazi te zemlje. Disciplina tog naroda, njihov optimistički stav doprinose daljem razvoju date države. Sredstva koja se ulažu u bolnice, naučna istraživanja, forsiranje države da klinika i nauka idu zajedno. To je koncept koji forsira i naš direktor, prof. Bojić, i to je neverovatno. Kada vidite da Ažan bolnica, koja ima 200 hiljada kvadrata svog prostora u samom Pekingu, gradi novi grad pored u prigradskom naselju samog Pekinga, novih 300 hiljada kvadratnih metara, i to sa vrhunskim kliničkim centrom, najvišim nivoom istraživačkog centra, sa bliskom povezanošću lekara i bazičara, shvatite da imate privilegiju da uopšte budete tu i razgovarate sa datim institucijama o saradnji.

Na pitanje kako Kinezi vide naše zdravstvo, doktor Lončar kaže: 

- Tu vrstu gostoprimstva i želje za saradnjom ja nisam video do sada. Nama su otvorena vrata za edukaciju naših ljudi i to je jedan od glavnih ciljeva naše saradnje. Želja Instituta Dedinje je da mlađi lekari do 35 godina, bilo da su tek završili specijalizaciju ili su u završnoj godini specijalizacije, provedu 6 do 12 meseci u treningu i to da podjednako zastupimo sve sektore kardiovaskularne medicine koji postoje u našoj kući.

Gde je najdalje otišla medicina u Pekingu?

Dr Lončar je rekao da se vidi vrlo smišljen plan koji ide u pravcu snažnog progresa i Institut Dedinje će sigurno imati koristi od toga.

- Oni rade na svim poljima. Nisu zadovoljni time da samo koriste zapadnu opremu. Oni usavršavaju svoje uređaje, valvule, pejsmejkere, mehaničke pumpe, dovode ih na nivo zapadnih, a kada dostignu njihov nivo, vrlo brzo ih i prevazilaze. To je jedino moguće u sadejstvu jakog kliničkog rada, velikog volumena procedura, ali i saradnje sa bazičnim istraživačima, inženjerima i zaista je fascinantno videti kako taj sistem funkcioniše. Kroz to se vidi strategija kineske države, da svoje najbolje ljude koji vode istraživačke centre ili klinička odeljenja u zapadnim zemljama, vraćaju u Kinu. Vidi se vrlo smišljen plan ide u pravcu snažnog progresa i Institut Dedinje će sigurno imati koristi od toga.

Foto: Tanjug/Zoran Žestić

 

U Kini takođe, kardiovaskolarne bolesti prave najveći problem.

- Kina najviše gubi ljude, kao i mi, od kardiovaskularnih uzroka. Svakih deset minuta gubimo jednog stanovnika zbog infarkta miokarda ili šloga. Ogromna pažnja mora da bude usmerena ka merama lečenja i merama kojima otklanjamo posledice već događaja koji su naneli štetu bolesniku. Suština je u primarnoj prevenciji, neophodno je sadejstvo i primerne i dobre sekundarne prevencije, kako bi sprečili da dođe do oboljenja, a onda da naš dobije ono što dobijaju u najrazvijenijim zemljama sveta.

Pored dobre saradnje sa kineskim bolnicama, dr Lončar ističe da Institut Dedinje ima jako dobru saradnju i sa zapadnim bolnicama.

Ostavite komentar