Priče > Društvo

Ministarka prosvete o novom Pravilniku! Ovo su NOVE SMERNICE u borbi protiv NASILJA

Ona je istakla važnost uspostavljanja preciznih protokola za krizne situacije poput požara, zemljotresa i agresivnih incidenata

Izvor: K1info

Autor: Ognjen Nestorović

21/02/2024 > 13:48

podeli vest:

Ministarka prosvete o novom Pravilniku! Ovo su NOVE SMERNICE u borbi protiv NASILJA
Foto: Youtube PrintScreen/K1 Televizija


U emisiji "Kec na jedanaest" na televiziji K1, ministarka prosvete dr Slavica Đukić Dejanović je detaljno objasnila šta obuhvata novi Pravilnik u školama kao odgovor na nasilje i krizne situacije, koji počinje da se primenjuje od 22. februara. Izmenama u zakonu o osnovama osnovnog i srednjeg obrazovanja, iz novembra prošle godine, postavljene su jasne smernice za postupanje u slučajevima nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja dece u školama.

Ministarka je istakla važnost uspostavljanja preciznih protokola za krizne situacije poput požara, zemljotresa i agresivnih incidenata. Takođe, naglašava se potreba za edukacijom učenika o nasilju u svim oblicima, kao i promocija kulture komunikacije i prevencije nasilja u školskom okruženju. Poseban akcenat je stavljen na sajber nasilje i podršku introvertnim učenicima. Slavica Đukić Dejanović, naglašava da škole imaju ključnu ulogu u brzom reagovanju na nasilje, dok Centar za socijalni rad odmah mora da interveniše u slučaju agresije.

Takođe, objašnjava se da deca mlađa od 14 godina ne mogu biti krivično odgovorna, ali škola može preduzeti mere poput disciplinskog postupka u slučajevima problema sa ponašanjem. Važnost beleženja napretka učenika, kao i aktivno uključivanje roditelja i nastavnika u rešavanje problema učenika, ističe se kao ključno za efikasnu primenu novih pravila.

- U novembru prošle godine, izmenili smo Zakon o osnovama osnovnog i srednjeg obrazovanja, što je zahtevalo da u roku od šest meseci donesemo podzakonski akt, odnosno pravilnik, kojim konkretno regulišemo ključne mere u borbi protiv nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja dece u školama. Naša obaveza kao Ministarstva bila je da identifikujemo ključne izmene u zakonu, te da uspostavimo jasne smernice za postupanje svih relevantnih aktera u slučaju kriznih situacija, kao što su požari, zemljotresi, agresivni upadi ili pretnje poput bombaških uzbuna. Pravilnik precizno definiše uloge i odgovornosti nastavnog osoblja, direktora, učenika i administrativnog osoblja u takvim situacijama - rekla je ona.

Ona je bjasnila šta imaju za cilj.

- Takođe, uspostavili smo jasan protokol komunikacije sa relevantnim institucijama kao što su vatrogasne službe, Centri za socijalni rad i jedinice lokalne samouprave. Cilj nam je bio eliminisati improvizaciju i različite pristupe među školama, stvarajući jedinstvene smernice za postupanje u vanrednim situacijama. Istovremeno, radimo na edukaciji učenika o nasilju u svim njegovim oblicima, uključujući vršnjačko i sajber nasilje, te promovišemo kulturu komunikacije i prevencije nasilja u školskom okruženju - rekla je ona.

Foto: Shutterstock

 

Objasnila je koja je ključna stvar u rešavanju sajber nasilja.

- Ključno je da školska deca imaju priliku da se ne osećaju usamljeno, da razvijaju prijateljstva i socijalnu interakciju, posebno za one koji su senzitivniji i možda ne izlaze često sa vršnjacima na aktivnosti poput rođendana, pozorišnih predstava ili izleta u prirodu. Neki od njih se osećaju prijatnije koristeći moderne komunikacijske kanale, poput društvenih mreža. Deca iz disfunkcionalnih porodica, ali i iz funkcionalnih, ali u manjoj meri, često se suočavaju sa nelagodom, neprijatnim situacijama, ismevanjem ili zlostavljanjem na internetu, što može dovesti do duboke usamljenosti. Pravilnik jasno propisuje da je neophodno razgovarati sa decom, posebno sa introvertnom decom, pružajući im podršku i osiguravajući im da nisu sami. U slučajevima sajber nasilja, škola ima obavezu da brzo reaguje, uspostavljajući komunikaciju sa roditeljima, vršnjacima, ali i sa MUP-om kako bi zaštitila dete od agresora - rekla je ona.

U nekim slučajevima je neophodno angažovanje i Centra za socijalni rad.

- Uključenost psihologa je od suštinskog značaja za procenu potreba deteta i pružanje odgovarajuće podrške, a u nekim slučajevima može biti neophodno angažovanje i Centra za socijalni rad. Pravilnik detaljno opisuje korake koje timovi u školi moraju preduzeti u takvim situacijama, eliminirajući bilo kakvu sumnju ili nejasnoću u postupanju škole. Ovaj pravilnik postavlja standarde koji više ne ostavljaju prostor za improvizaciju ili neodgovarajuće reakcije škola, već jasno definiše obaveze koje škola mora ispuniti u cilju zaštite i dobrobiti svojih učenika - rekla je ona.

Dodala je da će Centar zasocijalni rad će odmah morati da reaguje na agresiju.

- Centar za socijalni rad je obavezan da odmah reaguje u slučajevima nasilja. Ukoliko se identifikuje nasilnik ili dete koje je žrtva, a koje možda zahteva i medicinsku pomoć, zdravstvene ustanove takođe moraju biti obaveštene. Takođe, jedinica lokalne samouprave treba da bude informisana o situaciji koja se dešava na teritoriji njihove školske jedinice. Centar za socijalni rad, u skladu sa svojim ovlašćenjima, ima striktnu obavezu da postupa u skladu sa svojim pravilnicima koji regulišu ovu oblast. Njihovi pravilnici sadrže kompleksne mehanizme podrške detetu i delovanja protiv nasilnika. U svakoj instituciji postoje prioriteti, a mi smatramo da je prioritetan problem vršnjačkog nasilja u školama. Pravilnikom je predviđeno da sve institucije reaguju u tačno određenim rokovima kako bi se pravovremeno intervenisalo u slučajevima nasilja - rekla je ona.

Foto: Tanjug/Vladimir Sporčić

 
Postoje tri stepena nasilja

- Postoji tri stepena nasilja, gde treći stepen obuhvata sajber nasilje koje može izazvati ozbiljne psihičke i fizičke traume, uključujući i teške telesne povrede. U takvim slučajevima, hitna intervencija je neophodna. Prvi i drugi stepen nasilja, kao što su čvrga ili gurkanje, takođe zahteva odgovarajuću pažnju, posebno ako se ponavlja i postaje učestalo. Ovakvo ponašanje može ukazivati na potencijalnu sklonost ka nasilju, posebno ako je usmereno prema istom detetu. U tim situacijama, škola je dužna da reaguje brzo i da obavesti školsku upravu. Ukoliko je potrebno, moguće je uključiti inspekcije Ministarstva prosvete, a mi smo u obavezi da pratimo kako se pravilnik primenjuje u praksi - rekla je ona.

Šta ako se uoče propusti?

- Ako uočimo propuste, intervenišemo i preduzimamo odgovarajuće korake. Ne očekujem da će ovaj pravilnik odmah promeniti sve prakse i dovesti do savršenih rešenja, ali bez njega smo bili suočeni sa mnogim oblicima anarhije i subjektivnosti, gde su roditelji često bili primorani da sami štite svoju decu. Naš cilj je da u svakoj školi bude dostupan barem jedan psiholog i jedan pedagog. Iako još uvek ne raspolažemo potrebnim kadrovskim resursima, sredstva su obezbeđena i naši pravilnici jasno ukazuju na to da je to prioritet koji treba što pre ostvariti - rekla je ona. 

Da li postoje sankcije za nasilnike?

 

- Deca mlađa od 14 godina ne mogu biti krivično odgovorna, pri čemu roditelji snose odgovornost za njihove postupke. Postupci koji se vode pred organima istrage i sudovima mogu biti inicirani od strane obrazovnih institucija, ali sam postupak se vodi pred relevantnim institucijama. Međutim, škola može i treba da preduzme određene mere, kao što je pokretanje disciplinskog postupka. Ovo uključuje ocenu iz vladanja, koja se prvi put integriše u prosečnu ocenu uspeha učenika. Dete koje dobije jedinicu iz vladanja neće ponavljati razred, već tu jedinicu preneti u naredni razred, ali se očekuje da radi na poboljšanju svog ponašanja. Ova ideja podrazumeva angažovanje u društveno korisnom radu, komunikaciju sa vršnjacima, rad sa psihologom, i zajedničke aktivnosti sa odeljenskim starešinom, nastavnicima i roditeljima. Svi uključeni bi trebalo da rade na rešavanju problema koji je doveo do loše ocene iz vladanje, a ne samo da se radi na tome kako bi se ona popravila, već i treba da se razumeju uzroci problema koji su doveli do te ocene. Suština je u celokupnom procesu podrške, a ne u samoj oceni - rekla je ona. 

Novim pravilnikom utvrđeno je da će voditi i beleške. Šta one podrazumevaju?

- Beleška prati napredak deteta, uključujući pažnju, ocene i njegovu sposobnost da prati nastavu. Ona evaluira kako se dete razvija u školi, da li je aktivno učestvuje u nastavi, kao i da li postoji značajan pad ili napredak u njegovom znanju. Cilj beleške je da stimuliše pozitivno ponašanje i napredak ("plus"), dok istovremeno smanjuje negativno ponašanje ili slab napredak ("minus") - rekla je ona.

Foto: YouTube screenshot

 

Ukoliko 50 posto roditelja smatra da neko od profesora ne obavlja adekvatno svoje nastavničke aktivnosti, ministarka prosvete kaže da će se sprovoditi mere edukacije.

- Autonomija škole igra ključnu ulogu u ovom procesu. U skladu sa zakonom i pravilnicima, ako 50 posto roditelja smatra da nastavnik ne obavlja svoje dužnosti u pogledu predavanja, ocenjivanja i evaluacije znanja učenika, oni mogu u pisanoj formi uputiti prigovor razrednom starešini. Ukoliko stručno veće i direktor škole procene da je prigovor opravdan, škola može preduzeti odgovarajuće mere unutar školske zajednice kako bi poboljšala nivo komunikacije, predavanja i ocenjivanja tog nastavnika sa učenicima. Ove mere mogu uključivati mentorski rad, edukaciju i savetodavnu podršku. Važno je napomenuti da ovo ne podrazumeva nikakve sankcije, već škola procenjuje osnovanost prigovora roditelja i preduzima akcije u cilju ispravljanja situacije unutar škole. U slučaju da roditelji ostanu nezadovoljni, imaju mogućnost da se obrate školskoj upravi, odnosno regionalnom ministarstvu obrazovanja, kako bi njihov prigovor bio dalje razmotren i rešen - rekla je Slavica Đukić Dejanović u emisiji "Kec na jedanaest"  na televiziji K1 i zaključuje da je ideja ovog pravilnika da roditelji i nastavnici budu neuporedivo bliži u datim situacijama i stavovima koje imaju prema deci. 

Ostavite komentar