Priče > Društvo

Šta će biti sa 218.000 NEPOPISANIH GRAĐANA? Evo ko će morati da PLATI KAZNU

Konačni rezultati popisa stanovništa biće dostupni na proleće

Izvor: K1info

22/12/2022 > 22:31

podeli vest:

Šta će biti sa 218.000 NEPOPISANIH GRAĐANA? Evo ko će morati da PLATI KAZNU
Foto: Shutterstock


Oko 218.000 građana Srbije nije popisano na Popisu stanovništa koji je vršen u oktobru. 

Svi se pitaju šta će biti sa tim ljudima i da li će morati da plate kaznu koja se kreće od 20.000 do 50.000 dinara.

Ipak, kažnjavanje je predviđeno samo za one ljude koji su kategorički odbili da učestvuju u popisu, a takvih je za sada samo - 23.

Rezultati popisa koji je nedavno završen pokazao je da je u Srbiji skoro pola miliona manje stanovnika u odnosu na 2011. godinu.

Pomoćnik direktora Republičkog zavoda za statistiku Petar Korović kaže da su vrlo zadovoljni odzivom građana za popis koji se sprovodio od 1. do 31. oktobra, dok je sporadično u nekim opštinama produžen kako bi završili posao.

Iz Republičkog zavoda za statistiku naglasili da je potrebno napraviti razliku između odbijanja popisivanja i stanovništva koje je ostalo nepopisano. Kako su objasnili, za očekivati je da 20.000 popisivača ne pokriju svih gotovo sedam miliona stanovnika koliko ih ima u Srbiji.

- Niste bili u zemlji, bili ste na godišnjem, niste se spojili sa popisivačem, skroz je realna situacija. Kada govorimo o odbijanju, to konkretno znači da vi otvorite vrata i kažete: “Ja neću da se popišem” i zatvorite vrata. Mi u tom slučaju nismo pisali kazne, nego je popisivač obaveštavao svog instruktora koji mu je šef u tom poslu. Onda je instruktor pokušavao da objasni zašto je važno da se građani popišu, pa ako odbijete i njega, onda je popisna komisija pokušavala da vas motiviše… I ako ste nas tri puta odbili, onda je Republički zavod za statistiku obaveštavao Prekršajni sud i Prekršajni sud je vodio postupak - rekao je Korović.

Foto: K1info

 

Takvih je bilo samo 23.

- Kada govorimo o drugoj kategoriji stanovništva koje je ostalo nepopisano, mi smo završili popis 17. novembra. Produžili smo od jedan do sedam dana, a onda smo ostavili još deset dana za svaki slučaj, ako neko nije popisan iz bilo kog razloga, da se javi. I kad smo to okončali, zatvorili smo popisnu bazu - rekao je on.

Tokom popisa su se mnogi građani pitali da li se obrađivala i statistika o broju podstanara. 

- Imali smo call centar koji je radio dva meseca od osam ujutru do osam uveče i zabeležili smo 340.000 poziva. Veliki problem smo imali sa stanovima koji se izdaju. S jedne strane, podstanari su govorili da im vlasnici stanova ne dozvoljavaju da se popišu, a isto tako su zvali i vlasnici stanova da prijave da oni žive u stanu, a zapravo ga izdaju. Popis nema za cilj da odredi broj stanova koji se rentira. To nismo vodili kao evidenciju - rekao je Petar Korović i dodao:

- Za one ljude koji su odbili popisivanje, takvih je svega 23, prekršajne naloge smo prosledili Prekršajnom sudu. A oni koji nisu popisani, iz bilo kog razloga, biće pronađeni u evidencijama kojima raspolaže Republički zavod za statistiku i pripojeni popisanom stanovništvu. 

Već 18. novembra, krenuli su u sledeći proces obrade podataka koja obuhvata i kontrolu kvaliteta podataka.

- To smo radili na dva načina: tradicionalan - sprovođenje postpopisne ankete, čije rezultate ćemo čekati još neko vreme. Drugi, inovativniji je da bazu popisanih lica uparimo sa administrativnim izvorima kojima raspolaže RZZS. I šta se ispostavilo u tom uparivanju, došli smo do 218.000 stanovnika koji nisu obuhvaćeni popisom i nisu se našli u popisnoj bazi. Taj skup od 218.000 stanovnika smo pripojili popisnoj bazi i tako smo došli do ukupne cifre od 6,7 miliona stanovnika. Za taj broj stanovnika smo sigurni da su tokom popisa, u oktobru mesecu, živeli u Srbiji. Zašto? Zato što su primili platu u Srbiji, zato što su primili neku socijalnu pomoć, zato što su im deca išla u školu, vrtiće, na fakultet. Iz tog razloga smo ubacili samo onaj skup koji smo sigurni da je ostao nepopisan - rekao je Petar Korović.

Foto: Shutterstock

 
Da li je nas zaista ima pola miliona manje?

S obzirom na to da su preliminarni rezultati popisa pokazali da nas je skoro pola miliona manje, postavlja se pitanje da li je ovaj broj stanovnika relevantan, ili ipak postoji još neki broj građana koji nije popisan. 

- Na proleće ćemo izaći sa konačnim rezultatima. U toku tog prvog meseca obrade podataka smo došli do tog nekog broja od 218.000 nepopisanih stanovnika. Sve do proleća iduće godine, dok ne objavimo konačne rezultate, detaljno ćemo da preispitujemo ona lica koja su trenutno kandidati da su nepopisani. Zašto ih sad nismo uvrstili? Zato što još nismo sigurni da oni nisu popisani i da su bili u zemlji u trenutku popisa. Tako da zaista jeste ostao jedan manji skup koji ćemo da razlažemo, da ispitujemo do konačnih rezultata. Kada izađemo sa konačnim je za tu razliku stanovništvo zaista smanjeno između 2011. i 2022. godine - rekao je Korović u emisiji “Uranak”.

U Beogradu je najviše nepopisanih, a dosta njih je i iz ostalih velikih gradova u Srbiji. Najveći odziv, s druge strane, bio je u opštinama Žabari, Žagubica i Kučevo. 

Razlozi za odbijanje

Kada je reč o razlozima za odbijanje popisivanja, kako su objasnili iz Republičkog zavoda za statistiku, bilo ih je raznih. 

- Od toga da hemijska koju nosi popisivač, iako podatke ukucava u laptop, ima kameru pa da će da ga snimi, do toga da ćemo da testiramo da li je vakcinisan. Bilo je i građana koji se boje da ih popisivač ne zarazi, jer je obišao više stanova. Ne deluje u startu baš mnogo razumno, ali sa time su se popisivači susretali na licu mesta i zaista smo se trudili da u hodu takve stvari rešavamo. To su najčešći razlozi. Bilo je ljudi koji su tradicionalno ogorčeni što se to radi u tom momentu, pa su oni iz svojih razloga, odbijali popisivanje. Bilo je svega - rekao je Korović. 

 

 

 

 

 

 

Ostavite komentar