Priče > Biznis

U budžetu 50% prihoda od Carine: Danas carinik ili radi u skladu sa ZAKONOM ili se suočava sa POSLEDICAMA

Ne može promena jednog čoveka u Upravi da nešto izmeni. Formiran je tim vrednih i čestitih ljudi uz poštovanje zakonitosti u radu

Izvor: K1info

31/01/2023 > 19:08

podeli vest:

U budžetu 50% prihoda od Carine: Danas carinik ili radi u skladu sa ZAKONOM ili se suočava sa POSLEDICAMA
Foto: YouTube screenshot


U državnu kasu od Uprave carina za godinu dana slilo se 893 milijarde dinara. To je u odnosu na 2021. godinu rast od 19 odsto. Učešće Carina u prihodima republičkog budžeta premašilo je 53 odsto. Gostujući u emisiji „Uranak“ na K1 televiziji, direktor Uprave carina Branko Radujko otkrio je na koji način Carina beleži ovakve neverovatne rezultate.

- Trudimo se da pravimo takve rezultate da bi počela da se menja percepcija koja je bila jako negativna o carinskoj službi i ljudima koji tamo rade. Tamo zaista ima, u velikoj većini, ljudi velikog znanja i iskustva, ili mlađih ljudi koji veoma brzo usvajaju znanja od starijih kolega. U okvirima Svetske carinske organizacije, naša reputacija je mnogo bolja nego što je bila u percepciji javnosti u poslednjih nekoliko decenija.Tamo smo u društvu 25 članica tog političkog komiteta, što je velika počast - rekao je Branko Radujko i otkrio da Carina sada broji više od 2.800 zaposlenih.

Direktor Uprave carina, objasnio je i koji su faktori uticali na ovako velike prihode u poslednje dve godine.

- Postoji nekoliko faktora. Jedan je faktor u vezi sa prirodnim rastom obima spoljnotrgovinske razmene. Pre toga je bio rast, npr. od 2013. do 2020. godine, ali od 7,5 odsto, a onda imamo 2021. godinu sa rastom od 19 odsto, pa 2022. godine 21 odsto. Faktori su mere i aktivnosti koje je sprovelo rukovodstvo u svakoj carinarnici i svakoj carinskoj ispostavi. Ne može promena jednog čoveka u Upravi da te stvari promeni, ali je ovde bila promena u formiranju jednog tima vrednih, čestitih i ljudi sa ogromnim carinskim znanjem i okretanje principu potpune zakonitosti u radu - kazao je gost "Uranka".

Radujko je otkrio i šta je to što je Carinu u poslednjih 20 godina činilo institucijom koju ne bije dobar glas u javnosti.

- Sve to se menja i može da se promeni. Nije danas onako kako je bilo. Tokom devedesetih godina su ekonomija i ukupno društvo bili pod veoma specifičnim okolnostima. Danas carinik ili radi u skladu sa zakonom, ili se suočava sa posledicama. Tokom prošle godine imali smo 13 predmeta pokrenutih od strane naše unutrašnje kontrole i sproveli smo postupak protiv 25 zaposlenih. Dakle, motivišemo, pohvalimo, koliko god možemo nagradimo unapređenjem, koliko je na raspolaganju i koliko smo u mogućnosti svakoga ko radi kako treba. Oni koji ne rade, prosto želimo da ih razdvojimo od ove ogromne većine koja čestito radi svoj posao - rekao je Radujko.

Carina nije privatna firma, već važna državna institucija

- Država je u jednom trenutku donela odluku da moraju da se promene stvari, definisala je ciljeve i očekivanja. Svake godine se kroz projekciju državnog budžeta definišu očekivanja kada je reč o finansijskim rezultatima. Međutim, najjednostavniji način da sve funkcioniše kako treba je puna primena zakona i drugih propisa, jednako za sve. Ne može da se desi da se pusti kamion ili kombi, a da se ne obavi carinska procedura i da se ne naplati ono što pripada državi. Istovremeno, trudimo se da to u privredi bude brže, da su efikasnije procedure, ali isto pravno i jednako važeće za sve. Šta se uvozi to se naplaćuje. Daću primer: na uvozu polovnih motornih vozila 2020, prosečna vrednost dažbina za državu po jednom vozilu bila je 37.000 dinara, a već sledeće godine bila je veća od 80.000. Nije reč o tarifi i nije se promenilo ništa osim pristupa. Ne možete da dođete sa automobilom koji vredi 100.000 evra, a vi prijavite da on vredi 17.000 i da neko od carinskih službenika kaže: "Pa dobro to je osnovica, eto to ćemo da naplatimo". Mi moramo da naplatimo na osnovu osnovice koja je realna - rekao je Radujko, a onda i odgovorio na pitanje Jovane Joksimović šta se dogodi ukoliko neko stvarno ima papire da automobil vredi toliko, a Uprava carine misli da je mnogo skuplji.

- Onda je carinski službenik dužan da primeni zakon, a zakon kaže da smo u slučaju sumnjive vrednosti iz dostavljene fakture dužni da primenimo drugačiji sistem vrednovanja, a u ovom slučaju to je kataloška vrednost vozila. Carinski službenik je dužan da pristupi carinjenju kada mu službenik ili špediter dostavi dokumentaciju, ali je u obavezi i da pogleda tu dokumentaciju i ako je očigledno sporna vrednost iz fakture, onda primenjuje katalog i tako smo došli do povećanja koja se ulivaju u državni budžet - objasnio je Radujko.

Rekordni prihodi

Državni budžet je prihodovao na osnovu dažbina koje naplaćuje Uprava carina u 2022. godini 893 milijarde dinara.

- To je 7,6 milijardi evra i to je rast od više od milijardu i dvesta dvadeset miliona evra u odnosu na 2021. godinu, a kada uporedimo sa godinama pre promena u pristupu radu u Upravi carina, to je više od 2.330.000 više u državnom budžetu nego tada - kazao je on.

"Otvoreni Balkan"

Branko Radujko je rekao da je „Otvoreni Balkan“ jedna od najzdravijih inicijativa na ovim prostorima.

- To je autentična inicijativa ljudi koji vode zemlje u regionu. Niko nije došao sa strane i rekao: "Napravite to". Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, zajedno sa premijerom Albanije Ramom i tadašnjim premijerom Severne Makedonije Zaevom, pokrenuo je tu inicijativu. Namera je bila veoma jasna - da privrede, ljudi, roba i usluge na ovim prostorima funkcionišu što jednostavnije. Dobili smo tržište od 12 miliona ljudi, koliko ima u ove tri zemlje stanovnika, gde mogu da se nude proizvodi pod istim uslovima. Nema bespotrebnih zadržavanja. Mi smo ranije, pre „Otvorenog Balkana“, imali situaciju da dođe cisterna sa mlekom i stane u red u petak popodne na izlazu iz Republike Srbije, dole na Preševu i čeka dva dana fitosanitarnu ili veterinarsku inspekciju s druge strane granice koja nije radila u periodu od petka uveče u 20h, do ponedeljka ujutru u 8h. Od kada su potpisani sporazumi i pokrenuta inicijativa, to radi i nema zadržavanja. Danas dodatno radimo dve trake za teretni saobraćaj na graničnom prelazu Preševo, kako bismo sve dodatno olakšali. Danas postoje i oznake na graničnim prelazima za ovlašćene privredne subjekte iz zemalja članova inicijative i mogu da kažem da je u 2022. rast broja teretnih motornih vozila, vozila koja prevoze robu u ove tri zemlje, veći za 16 odsto Poenta je u olakšanju, pojednostavljivanju, a samim tim i povećanju razmene. Naš čovek koji proizvodi džem, da bi ga spakovao i prevezao u Albaniju ili Makedoniju, morao je da prolazi jako komplikovane procedure, da čeka, da dodatno plaća parkinge i čeka preglede - objasnio je Radujko u „Uranku“.

Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović

 

- Cela ideja „Otvorenog Balkana“ je da se on „spakuje“ na ispostavi u Beogradu ili Kragujevcu, da se tu obavi pregled i da ga sve vreme elektronski prati dokumentacija na mesto na koje je upućen. U međuvremenu nema zadržavanja, osim ukoliko neka od nekih carinskih administracija ili policija ne smatra tu kompaniju sumnjivom - onda se sprovode pregledi. To teče kao da se roba distribuira unutar zemlje i to za privrednike znači mnogo i zato mislim da je ova inicijativa fantastična za povećanje konkurentnosti ekonomija Srbije, Albanije i Severne Makedonije u odnosu na sve druge oko njih. Troškovi su manji, brzina veća i pravna sigurnost je veća - dodaje Radujko.

Spoljnotgovinska razmena

Kada je reč o trgovinskoj razmeni sa zemljama članicama EU, Rusijom i drugim zemljama, Radujko je kazao da je svaki izvoz veoma važan i zbog zapošljavanja i zbog spoljnotrgovinskog bilansa.

- Objektivna istina je da u 2021. godini, od ukupnog izvoza iz Srbije, oko 65 odsto je bilo u EU. Privrednici kada nešto proizvode i prodaju u inostranstvu, ostvaruju i prilive za zemlju. To je bilo gotovo 64,5 odsto, dok je za Rusiju bilo 4 odsto, a sledeće tržište najveće posle Evrope jeste CEFTA (Albanija, BiH, Moldavija, Makedonija, Crna Gora) i to gotovo 16%. Slede Kina sa 4 odsto, SAD 2 odsto i oko 10 odsto sve ostalo - ističe sagovornik K1 televizije.

Robna razmena sa Rusijom

- Ovih 4 odsto je podatak iz 2021. dok su još bile regularne okolnosti u spoljnotrgovinskoj razmeni. Ovih dana ćemo imati nove podatke i moguće je da će taj procenat da se smanji - kazao je Radujko.

Zaplena 50 tona cigareta vredna deset miliona evra

Branko Radujko je na televiziji K1 otkrio i šta se najčešće zaplenjuje na granicama.

Foto: K1/Mup Srbije

 

- Zaplena od 50 tona cigareta vrednosti deset miliona evra je pojedinačno najveća zaplena u Upravi carina uopšte. Cigarete su obično nešto što se organizovano pokušava prokrijumčariti. Nalazimo se na tradicionalnoj ruti krijumčara i trudimo se da se ta ruta zaobiđe našu zemlju i mislim da smo bili veoma uspešni. Prošle godine imali smo zaplenu od ukupno 64 miliona komada cigareta i 28 tona arome za nargile. U 2021. godini, kada smo se tek spremali za borbu protiv ovog fenomena koji nasrće na naše granice, imali smo 1.400.000 komada zaplenjenih cigareta, a onda u 2022. već 64 miliona. Ozbiljno smo se posvetili tome i odlučni smo, pa već sada sve bolje funkcioniše. Dođu na granicu, suoče se sa brojnim zahtevima Carine, traži se originalna dokumentacija i dokazi da onaj kome je roba upućena zaista postoji. Mi nećemo da ih pustimo u Srbiju dok ne vidimo da onaj kome je roba upućena zaista postoji, a ako ne postoji - nama je to dovoljna indikacija da će to biti šverc i da će cigarete nelegalno završiti na našem ili na tržištu Evropske unije sa kojom imamo izuzetnu saradnju. Ne dozvoljavamo da se razvija „crno“ tržište - kazao je Radujko.

Saradnja sa Carinama evropskih država sjajno funkcioniše i daje rezultate.

- Treba reći da je suštinsko pitanje samo ono što unosiš u zemlju. Ako si uzeo tax free velika je verovatnoća je da će inostrana carinska administracija poslati nama informaciju o tome i onda kada dođeš na neki granični prelaz i carinski službenik vas pita da li imate nešto da prijavite, a čovek kaže da nema, da službenik već ima sve informacije o tome šta je taj čovek kupio. Roba se pleni, ide u sudske postupke i onda pripadne državi. Kada prijavite carinu, onda nećete izgubiti robu i nećete platiti nikakve penale - kazao je Radujko.

Foto: Youtube PrintScreen

 

Direktor Uprave carina odgovorio je i na pitanje šta se radi sa oduzetim cigaretama, naftom, novcem...

- Da se unese može, koliko god hoćete, ali morate da prijavite. Nije normalno da neko uđe u zemlju sa 200.000 evra i da ih ne prijavi. Kada mi to otkrijemo ili granična policija, znaš da ćeš ostati bez toga. Carina ne ispituje poreklo novca kada ga
prijavite. Obavezni ste da popunite dokument o unošenju deviznih sredstava u zemlju i on je usaglašen sa obrascima koji funkcionišu i širom Evrope. Taj dokument mi šaljemo Upravi za sprečavanja pranja novca. Postoji rubrika o tome odakle vam novac. Možete da imate najčistiji novac, da imate sve potvrde da je legalan, ali ako ga niste prijavili, mi moramo da ga oduzmemo i tada se ide u sudski postupak. U najvećem broju slučajeva mi pobeđujemo i onda taj novac pripada Republici Srbiji
- objasnio je Radujko u emisiji „Uranak“ na K1 televiziji.

Kada je reč o zaplenjenim cigaretama, one se uništavaju.

- U narednih mesec dana imaćemo javno uništavanje cigareta. Da bismo pustili zaplenjenu naftu u promet potrebna su dva uslova. Jedan je da ona ispunjava standarde kvaliteta i to se ispituje i drugo - morali bismo da imamo licencu za prodaju, a pošto Uprava carine nema licencu, nama zaplenjeni naftni derivate stoje u rezervoarima. Imamo zaplenjenih oko 380 litara, i stoje tu još od 2006. i 2008. godine i baš ovih dana se bavimo tim problemom sa drugim nadležnim institucijama kako bismo ga rešili. Uštedeli smo 51 milion budžetu, jer smo se uhvatili u koštac sa sudskim postupcima koji su trajali - kazao je Radujko.

Foto: Youtube PrintScreen

 
Zaplena droge

Ove godine zaplenjeno je oko 500 kilograma raznih narkotika.

- O tome se odmah obaveštava MUP Srbije i Tužilaštvo. To takođe ide u odgovarajuće postupke, jer narkotike obično prate i krivični postupci, a naravno na kraju, posle svih postupaka, narkotici se uništavaju - rekao je direktor Uprave carina.

Digitalizacija u Upravi carina

Digitalizacija je najveći prioritet u ovom trenutku i u narednom periodu.

- Imamo određene obaveze na Međunarodnom nivou da uskladimo naše informacione sisteme sa sistemom EU. U tranzitnom sistemu to funkcioniše sa NCTS sistemom i sada sprovodimo petu fazu. Za nas će to biti najvažniji projekat automatizovanog uvoznog i izvoznog sistema, gde će on da zaživi u potpunosti, a taj projekat realizujemo sa Evropskom unijom i njihovim fondovima. Projekat će trajati naredne dve i po godine. Više neće biti potrebe za bilo kakvom papirologijom i fizičkim dolascima na carinske ispostave. Sve će se realizovati digitalno, a fizički će se pregledati samo onda kada postoje obaveštajni podaci ili analiza rizika. To će ubrzati funkcionisanje privrede, a ono što je jako važno je to da automatizacijom eliminišemo ili svodimo na minimum rizike od namerne ili nenamerne greške ljudskog faktora, odnosno, da svedemo koruptivne radnje na minimum i da ih potpuno eliminišemo - poručio je Radujko u „Uranku“.

Elektronske licitacije

Ovo je projekat na koji su u Upravi carina posebno ponosni.

- U 2022. sproveli smo 41 elektronsku licitaciju i ostvarili prihod od 77 miliona dinara za državni budžet, dok u 2021. godini, dok su još bile na snazi tradicionalne licitacije, imali smo ih 98 i ostvarili prihod od 72 miliona dinara. Dakle, dobijaju se mnogo bolje cene na tim licitacijama, a evo i zašto: na tradicionalnim licitacijama neko može da se nađe i dogovori. Danas ne moraš da dođeš fizički, niko ne zna ko si, jer imaš šifru. Može da se uloguješ bilo gde i licitiraš. Podigli smo transparentnost, konkurentnost i dobili smo veće cene za proizvode koji se licitiraju - dodaje.

Radujko je istakao i da je za njega najveća čast kada radiš za svoju državu.

- Radio sam devet godina u veoma dobroj kompaniji i imao sam dobre uslove. Veoma sam počastvovan kada sam pozvan da pomognem državi u jednom segmentu njenog funkcionisanja. Ponosan sam na sebe i na svoje saradnike što smo se prihvatili ovog posla i zbog načina na koji ga radimo. Nemamo pritisak i imamo punu podršku države za ovaj pristup i način rada koji donosi rezultate - zaključio je direktor Uprave carina Branko Radujko u „Uranku“ na televiziji K1.

 

 

 

Ostavite komentar