Lifestyle > Zdravlje

Ni po UMERENOSTI, ni po ALAVOSTI - već po ZDRAVLJU, jer ono UVEK MORA da bude PRIORITET

Podatak da će do kraja 2030. dva miliona ljudi u Srbiji biti gojazno, i kontroverze o veganstvu, dokazuju našu nedovoljnu informisanost

Izvor: K1info/rts.rs

01/04/2023 > 13:16

podeli vest:

Ni po UMERENOSTI, ni po ALAVOSTI - već po ZDRAVLJU, jer ono UVEK MORA da bude PRIORITET
Foto: Freepik.com


Šta je ključ uravnoteženosti u jelu i piću? Kako zdravlje na usta ulazi? I šta je uopšte zdrava ishrana, jer društvene mreže iznova i iznova nameću da uz "fitnes“ namirnice (kao što su šejkovi), pravilno hranimo i menjamo telo.

U Srbiji će do kraja 2030. biti gorovo dva miliona gojaznih ljudi. Da, dobro ste pročitali, dva (i brojem - 2) miliona! Taj podatak govori da je stanje alarmantno. Jer je drastično povećava broj obolelih od poremećaja u ishrani.

S druge strane, nikad nismo dobijali više informacija preko medija i društvenih mreža o "zdravoj hrani“, "planskim dijetama“, "brzoj vitkosti“ za samo sedam dana, pred godišnji odmor ili venčanje.

Prema rečima nutricioniste Dragane Jevtić Strinavić, koja u KBC "Dragiša Mišović“ pravi jelovnike za pacijente sa poremećajima ishrane – umerenost, raznovrsnost i ravnoteža su osnova pravilne ishrane.

Dijete koje obećavaju brz gubitak kilograma za kratko vreme ozbiljno mogu da naruše zdravlje. Oboleli od poremećaja ishrane često i opisuju da je njihov put u bolest počeo sa instant Facebook/Instagram dijetom.

- Nepisano je pravilo da, pored jo-jo efekta koji će sigurno doći posle takvog režima – vraćanja izgubljenih kilograma, dođe još koji kilogram više kada se vratimo starim navikama. Takav režim od nekoliko dana vrlo često je zasnovan na gladovanju. Svako gladovanje kad-tad vodi u prejedanje – objasnila je za Internet portal RTS dijetetičarka i dodala:

- "Preporuke“ o hrani – od svinjske masti do 16-časovnog izgladnjivanja postavljaju nam, istovremeno, i standarde o lepoti i "idealnom“ telu. Počeli smo da jedemo ono što nije iz naše bašte, voćnjaka ili lokalne pijace kao što su na primer čija, kurkuma, kinoa... Ishrana je sve više čista matematika – unete i potrošene kalorija. Svakom pojedincu, u skladu s polom, uzrastom, aktivnostima, zdravstvenim stanjem potreban je poseban plan ishrane. Trebalo bi pokazati više poštovanja prema svom zdravlju. Sve ostalo je mučenje organizma kojim ćete poremetiti funkcionisanje metabolizama. Telo pamti. Svaka naredna redukcija će se mnogo teže sprovesti

Foto: Freepik.com

 
Dijete koje hrane bolest

Pacijenti sa poremećajima ishrane vrlo često pribegavaju režimima ishrane koji isključuju, eliminišu i zabranjuju namirnice. Restriktivna ishrana je obolelima, vrh ledenog brega iza kojeg se kriju potisnute emocije.

- Ovi režimi se nikako ne preporučiju osobama obolelim od poremećaja ishrane. Izuzetak je ukoliko su pre poremećaja bili na primer na vegetarijanskoj ishrani. Podržavam je u tom slučaju da bi na lakše stekli nove navike, uz postepeno uvođenje novih namirnica i kontinuirano praćenje zdravstvenog stanja - kaže nutricionistkinja.

Uticajne ličnosti promovišu kao zdrav način ishrane i za gubljenje kilograma autofagiju (fasting) ili privremeni post, koji se sastoji od 16-časovne faze gladovanja, kao i faze kada je hrana u periodu od osam sati dozvoljena. Jevtić Strinavićeva autofagiju prevashodno ne preporučuje maloletnicima, neuhranjenima, obolelima od poremećaja ishrane, trudnicima, dojiljima, starima i dijabetičarima.

Posle gladovanja unose se veće količine hrane, a to može da izazove pankreatitis, čak i otkazivanje pankreasa, dok u fazi gladovanja može doći do kamenca i peska u organizmu, loše koncentracije i pamćenja. Rezultati autofagije, zavise od učestalosti ponavljanja, kao i kako se same faze sprovode.

- Ukoliko u tom takozvanom periodu uzimanja hrane i zdrav mlad organizam pojede velike količine hrane za kratko vreme, mogu se pogoršati mnogi metabolički parametri, šokirati organizam i ozbiljno ugroziti zdravlje - upozorava nutricionistkinja.

Termin autofagija u doslovnom prevodu sa grčkog jezika znači – jedenje samog sebe.

Dragana Jevtić Strinavić Objašnjava da se proces autofagije odvija na nivou ćelija – razgrađuje se sve što je štetno (maligne ćelije, bakterije, slobodni radikali...) za reciklažu, što dovodi do proizvodnje energije i regeneracije ćelija, podsećajući da je Japanac Jošinori Osumi 2016. godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu za studiju u toj oblasti.

- Post nije za svakoga. Takvo ograničenje tokom dužeg vremenskog perioda, za mnoge je  frustrirajuće. Za autofagiju je potrebno da budete zdravi - savetuje nutricionistkinja i ističe i da još nije jasno, iako se polažu velike nade u prevenciji neurodegenerativnih i kardiovaskularnih bolesti, kakve dobrobiti ima redovna autofagija.

Foto: Freepik.com

 
Veganstvo kao mogući izbor

Burne rasprave u stručnoj javnosti vode se i o veganstvu – ishrani baziranoj isključivo na namirnicama biljnog porekla. Pobornici tvrde da takva ishrana spasava i smanjuje patnju životinjama, zdravija je i manje štetna po prirodu, dok kritičari ističu da ishrana bez mesa dovodi do deficita ključnih nutritijenata.

Dijetetičarka Jevtić Strinavić objašnjava da je kod veganske ishrane neophodna nadoknada proteina koji su prisutni isključivo u namirnicima životinjskog porekla, kao i vitamina B12 i D. Zato i postoje varijante veganske ishrane sa mlečnim proizvodima i jajima, ali i s pilećim mesom i ribom.

- Ova ishrana bazira se na žitaricama koje su izvori ugljenih hidrata, biljnih vlakana, proteina i vitamina B. Ako je kvalitet i kvantitet nutrijenata, esencijalnih sastojaka i energije odgovarajući, prihvatljiv je bilo koji od ovih vidova ishrane - kaže dijetetičarka.

Veganstvo ipak nije preporučljivo za decu zbog rasta i razvoja, trudnice, dojilje, kao i pacijente koji pate od poremećaja ishrane zbog restriktivnog izbora namirnica.

Hrana je kultura i uživanje

Pravilna ishrana je adekvatan unos energetskih, gradivnih i zaštitnih materija u određenoj količini i odnosu, u skladu sa energetskim i nutritivnim potrebama. Planiranjem ishrane i pravilnim izborom namirnica, takva ishrana je moguća. Hrana je više od potrebe – ona je i kultura i uživanje.

Zdravlje treba da je prioritet

- Sve je moguće dobrom organizacijom – i u pogledu pravilnog izbora i planiranja obroka. Prioritet uvek treba da bude zdravlje, kao i da se u skladu s tim ponašamo – zaključila je Dragana Jevtić Strinavić.

 

Ostavite komentar