NA PRAGU REŠENJA ZA NIS! Pregovori sa MOL-om u završnoj fazi, ključni dani za Srbiju od sutra!
podeli vest:
Sirova nafta je došla do Rafinerije u Pančevu, procesna prerada je polako krenula i do 27. januara možemo da očekujemo prve derivate na izlazu iz Rafinerije, što je veoma dobra vest, izjavio je danas magistar naftno-gasnog inženjerstva Nebojša Obrknežev i istakao da je ubeđen da ona više neće stajati.
On je za Tanjug rekao da Srbija zaključno sa 23. januarom mora imati konkretnu odluku OFAK-a o produženju licence za rad NIS-a.
"Moje iskreno mišljenje je da možda danas, sutra ili najkasnije prekosutra, ja sam optimističniji, da to možda bude danas ili sutra u toku dana, da se pošalje OFAK-u zahtev za tu licencu, i ona bi trebalo da važi do 24. marta, kada bi kompletno rusko vlasništvo trebalo da izađe iz same kompanije", istakao je Obrknežev.
Pregovori sa MOL-om
Naveo je da bi voleo da se obavezujući ugovor postigne između tri strane, a to su Vlada Srbije, mađarski MOL i ADNOK.
Dodao je da se ADNOK u priči oko NIS-a nije pojavio odjednom kao što se nekima sada čini, već je to bilo još 20. decembra kada je njihov središnji menadžment obišao Naftnu industriju Srbije.
"To je bilo pre MOL-a. Posle je došlo do određenog zatišja što se tiče samog ADNOK-a. Predstavnici MOL-a su u kompaniji oko dve nedelje i pregovori su sada u završnoj fazi", istakao je on.
Bez većinskog vlasnika?
Naveo je da postoji mogućnost da NIS i ne bude imao većinskog vlasnika, već da se strane dogovaraju međusobno i da bord direktora ili upravni odbor odlučuju o svemu unutar same Naftne industrije Srbije.
"Po mom ličnom mišljenju, to bi bilo u ovakvoj situaciji najbolje, iako smatram da bi zapravo najbolje bilo da je država Srbija postala većinski vlasnik NIS-a", rekao je sagovornik Tanjuga.
MOL i ADNOK – veliki igrači na tržištu
Ocenio je da uopšte nije loše imati s jedne strane evropskog giganta kao što je MOL i svetskog giganta ADNOK-a.
"To je ipak svetski gigant i otvarate tržište ADNOK-a na ovaj prostor Evrope. Oni su svojom projekcijom od 2026. godine do 2030. opredelili 150 milijardi dolara ulaganja u inovacije, tehnologiju i infrastrukturu", istakao je on i dodao da je reč ne o gigantu tipa bilo koje firme na evropskom kontinentu nego mnogo većem.
BONUS VIDEO
Ostavite komentar