KAKO SRBIJA KONTROLIŠE REPRODUKTIVNI MATERIJAL: Stručnjaci u "Uranku" otkrivaju sve detalje nakon evropskog skandala
podeli vest:
Sperma davaoca iz Danske kod kojeg je otkrivena genetska mutacija povezana sa razvojem određenih vrsta raka nije poslata u Srbiju – potvrdili su iz Evropske banke sperme. Ipak, vest je uznemirila javnost širom Evrope, jer je najmanje 200 dece začeto reproduktivnim ćelijama ovog donora.
Ovaj slučaj otvorio je niz važnih pitanja: da li je situacija mogla da bude predupređena, kako izgleda proces kontrole reproduktivnog materijala, koliko puta jedan donor sme da bude korišćen, kako porodice biraju donora i da li je sistem u Srbiji usklađen sa evropskim standardima?
O ovim temama govorile su stručnjaci u emisiji "Uranak" na televiziji K1 - dr Dragana Bojović Jović, Dragana Krstić i Nevena Đurđević.
Kako izgleda kontrola i selekcija donora?
Nevena Đurđević, koordinatorka izvoza darovnih reproduktivnih ćelija, ističe da se kontrola u ozbiljnim bankama sperme sprovodi veoma rigorozno:
“Što se tiče konkretno banke iz Španije sa kojom radim, mi kontrolišemo svakog donora da bude psihički i fizički zdrav. Garantujemo uzorke time što radimo veliki broj analiza, među kojima su najvažniji genetski testovi – oni se rade svakom donoru”, navela je.
Dodaje da donor bude isključen čak i ako prijavi raniju dijagnozu astme, hronične bolesti ili srčanog oboljenja:
“Donor je taj koji daje potpunu ličnu i porodičnu anamnezu. Ako postoji bilo šta sporno – ne prolazi komisiju za doniranje“, objašnjava ona.
Ko odlučuje o izboru donora?
“Isključivo pacijent“, naglašava Nevena Đurđević.
“Mi samo predočimo koje banke postoje i koje opcije su trenutno dostupne, ali pacijent donosi konačnu odluku. Srbija ima veoma precizno regulisan zakon – na primer, kod nas je propisano da se za jednog pacijenta može uvesti reproduktivni materijal samo jednog donora. Takva regulativa ne postoji ni u jednoj drugoj državi.“
Srpske klinike – iskustva i standardi
Dr Dragana Bojović Jović iz klinike „Narodni front“ istakla je da Srbija ima odlična iskustva sa danskom Krios bankom:
“To je banka koja je prva počela da uvodi zamrzavanje spermatozoida još 1981. godine. Njihovi donori imaju prošireni profil, gde možete videti zdravstveno stanje bliskih i daljih srodnika. Pogledamo porodično stablo - ako ni roditelji ni preci nemaju zdravstvenih problema, to je važan pokazatelj. “
Ističe da uz ovakav sistem ozbiljan propust teško može da promakne:
“Ovo što se desilo u Evropi je izuzetak. Donor o kojem se govori bio je 17 godina u programu. Ne znam kakva su pravila u toj banci i da li su imali tako prošireno porodično stablo, ali verujem da će se nakon ovog slučaja regulative svuda pooštriti. ”
Značaj donora i etičke procedure
Dr Bojović Jović posebno naglašava odgovornost donora:
“Donori prolaze etičke kontrole. Moraju da budu dobrovoljci, bez ikakvog spoljnog uticaja. Oni moraju da budu svesni da dete, kada napuni 18 godina i ako zakon dozvoljava, može izraziti želju da ih upozna. To je odgovornost za ceo život. “
Primer Belgije i prekomerne upotrebe sperme jednog donora
U Belgiji je otkriven ekstreman primer: iako je zakonom dozvoljeno da sperma jednog davaoca bude korišćena najviše šest puta, jedan donor je doveo do rođenja čak 53 dece kod 38 žena.
Kako izgleda proces izbora donora u Srbiji?
Nakon što par prođe komisiju koju čine psiholog i pravnik, od države dobija vaučer.
“Nakon toga pozivamo pacijente, razgovaramo sa njima i gledamo koja je banka dostupna u tom trenutku. Donora nema mnogo - od sto kandidata, njih svega oko pet odsto prođe sve kriterijume“, kaže dr Bojović Jović.
Navodi i konkretne kriterijume:
- biraju se donori sa pozitivnim osobinama ličnosti
- ceni se obrazovanje, talenti, sklonosti ka sportu ili umetnosti
- nikada ne prihvata donora koji je pušač
- pacijent ne može da vidi fotografiju odraslog donora, samo sliku iz detinjstva
- religija donora je zakonski nedostupan podatak
Šta najviše brine parove?
Dragana Krstić iz udruženja „Šansa za roditeljstvo“ ističe da ovakve vesti izazivaju strah među parovima koji moraju da se oslone na donorski materijal:
“Najvažnije je kako se ispituje poreklo i kako se genetski testiraju donori. Kada je donacija jedina mogućnost da se par ostvari kao roditelj, ovakve vesti nisu ohrabrujuće, ali važno je naglasiti – nijedan uzorak iz te banke nije stigao u Srbiju.“
Podseća da u Srbiji postoji strogo pravilo:
Jedan uvoz – jedan donor.
“Ne može pedeset puta da se uveze reproduktivni materijal istog donora, i to je ključna stvar. Važno je znati da ne postoji test koji može otkriti sve – radi se ono što je medicinski moguće, a osnovna sigurnost leži u transparentnosti i dostupnoj dokumentaciji. “
Dodaje da parove, pored administrativnih pitanja, najviše interesuje kako će se povezati sa detetom i kada će mu saopštiti istinu:
“To sve vrlo brzo prevaziđe ljubav prema detetu i želja da porodica bude ispunjena", zaključila je.
BONUS VIDEO:
Ostavite komentar