Vesti > Svet

EU SE RADIKALNO MENJA Suočena s Putinom i Trampovom nepredvidivošću: "Preti nam trenutak Franca Ferdinanda"

Autor: Divna Minić

29/09/2025 > 15:02

podeli vest:

EU SE RADIKALNO MENJA Suočena s Putinom i Trampovom nepredvidivošću: "Preti nam trenutak Franca Ferdinanda"
Foto: Shutterstock


Suočena sa provokacijama Vladimira Putina i sve neizvesnijim stavom Donalda Trampa, Evropska unija prolazi kroz radikalnu transformaciju.

Ovonedeljni samit lidera EU u sredu pokazaće do sada najjasniji dokaz da blok kakav smo poznavali više ne postoji, piše Politico.

Atmosfera pred okupljanje u Kopenhagenu teško može biti napetija.

Ne samo da su ruski borbeni avioni nedavno ušli u vazdušni prostor NATO-a, što je navelo i Trampa i lidere EU da javno podrže njihovo obaranje, već je i sama aerodrom u danskoj prestonici prošle nedelje bila paralizovana zbog misterioznih dronova, što je Danska opisala kao "hibridni napad".

Tanjug/AP

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, bivša nemačka ministarka odbrane, insistira na diskusiji bez presedana o vojnim sposobnostima EU, što je daleko od tradicionalnog fokusa bloka na trgovinu i ekonomiju.

Među opcijama koje se razmatraju su stvaranje "zida od dronova" za detekciju i obaranje bespilotnih letelica, kao i projekti za brzo presretanje aviona koji prekrše evropski vazdušni prostor.

Podizanje borbenih aviona

- Podizanje borbenih aviona je posao NATO-a - izjavio je visoki zvaničnik EU, i dodao: 

- Posao EU je biti spreman za situacije u kojima moramo odgovoriti – poboljšati našu spremnost i imati alate za reagovanje na pretnje kada je to potrebno, jačajući zajedničke instrumente i sposobnosti suočeni sa zajedničkom pretnjom."

Ovo je prvi sastanak 27 lidera EU od juna. Tri meseca koja su usledila donela su kratkotrajni optimizam nakon sastanka Trampa i Putina na Aljasci, ali ubrzo su se vratila zveckanja oružjem i još opasnije ponašanje. S novim samitom u Briselu planiranim za kraj oktobra, blok želi doneti stvarne odluke o jačanju evropske odbrane i slanju novca Ukrajini.

Department of Defense via AP

Priznavanje rizika koji predstavlja Moskva lakši je deo posla.

Kako na njega odgovoriti unutar EU, koji je ispunjen suprotstavljenim prioritetima, sasvim je drugo pitanje. Ipak, oko jednog principa svi se slažu: ne činiti ništa što bi povećalo verovatnoću sveopšteg rata.

- Izazovi za evropske lidere u Kopenhagenu su pronaći ravnotežu odvraćanja sa ruskim rukovodstvom koje sve više traži rizik, a koja omogućuje efikasno upravljanje takvim incidentima, pre nego što eskaliraju u krizu ili potencijalno u sukob - rekao je Rafael Los, stručnjak za odbrambenu politiku iz Evropskog saveta za spoljne poslove, i dodao:

- To je veoma teško kada američki predsednik, najveći saveznik u NATO savezu, kaže 'slobodno ih (ruske avione) oborite, ali hoću li vam čuvati leđa, ne znam'.

Shutterstock

Ova opasnija faza evropske politike prepuna je potencijalnih katastrofa, piše Politico.

Vladini zvaničnici privatno izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti "trenutka Franca Ferdinanda", gde bi iznenadna eskalacija mogla uvući kontinent u sukob, slično kao što je atentat na nadvojvodu 1914. pokrenuo Prvi svetski rat.

Poljska je prošle nedelje podigla borbene avione i privremeno zatvorila deo svog vazdušnog prostora nakon ruskog napada na Ukrajinu, za koji je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao da je trajao više od 12 sati. Pozivajući Evropu da ojača odbranu, Zelenski je upozorio da Kremlj ima ciljeve i izvan Ukrajine.

- Putin neće čekati da završi svoj rat u Ukrajini – otvorit će neki drugi pravac - rekao je Zelenski. "Niko ne zna gde."

Pitanje finansiranja odbrane

Dok oko temelja odbrane postoji opšti konsenzus – čak i u politički podeljenoj Evropi – pitanje kako sve to platiti suprotstavlja lidere jedne protiv drugih. Transformacija EU u efikasnu globalnu silu košta, a prestonice se ne slažu oko toga koliko treba potrošiti, a kamoli na šta.

Vojni zvaničnici tvrde da se Evropa već nalazi u ratu niskog intenziteta sa Rusijom. Istorijski gledano, kažu, ratovi su se dobijali javnim dugom, a sam signal da je EU spremna da troši može biti deo strategije odvraćanja. Međutim, davanje većeg budžeta EU retko je bilo popularno, a još manje sada kada su mnogi nacionalni lideri došli na vlast sa antievropskom retorikom.

Iako su čak i zemlje sklone Kremlju, poput Mađarske i Slovačke, pozdravile dodatni novac za oružje i opremu kao podsticaj svojim ekonomijama, druge poput Španije umanjuju rizik od rata kako bi zaštitile svoje ionako opterećene budžete. Holandija, Švedska i Nemačka dosledno izražavaju zabrinutost zbog dodatnog zaduživanja za vojno naoružanje i pomoć Ukrajini.

Ipak, ništa ne potiče na razmišljanje kao pretnja invazijom. Diplomati se nadaju da će rastuće pretnje pomoći u donošenju odluka koje su se ranije izbegavale. "To je teška ravnoteža jer ne želite da uplašite ljude, ali želite da lideri budu dovoljno svesni rizika da ih shvate ozbiljno", rekao je jedan diplomat uključen u rasprave.

Plan za izolaciju Orbana

Vreme nije na strani EU.

Ukrajina se sledeće godine suočava sa budžetskim deficitom od oko 23 milijarde dolara, što vladama daje samo nekoliko meseci da osiguraju značajnu finansijsku podršku ratnim naporima Kijeva. Fon der Lajen veruje da je pronašla rešenje u obliku "reparacijskog zajma" od 140 milijardi evra, finansiranog zamrznutim ruskim novcem.

AP Photo/Omar Havana

Mađarski premijer Viktor Orban stoji na putu tom planu, ali Komisija smatra da je pronašla pravno rešenje kako bi Mađarsku isključila iz procesa odlučivanja. Lideri će o planu raspravljati u sredu, a formalnu odluku nadaju se doneti na samitu krajem oktobra. "Cilj [u Kopenhagenu] je prikupiti dovoljnu podršku drugih zemalja kako bi se izolovao Orban", rekao je jedan diplomat EU. "Nalazimo se u sivoj zoni."

Samit u Kopenhagenu još je jedan korak u novom poglavlju Evropske unije. No, ono što se nije promenilo jeste da se blok i dalje bori sa preuzimanjem inicijative, a njegove opcije deluju ograničeno.

- Mislim da nema interesa za sukobljavanje sa Vladimirom Putinom, ulazak u bilo kakav oružani sukob radi odbrane 'socijalističkih Evropljana - rekao je Maks Bergman iz Centra za strateške i međunarodne studije.

Nakon što je već nametnula teške sankcije, Evropa nema očigledni "čarobni metak" koji bi mogla iskoristiti.

Ostavite komentar