Vesti > Srbija

Sve je uznemirila tragedija u VRTIĆU na Novom Beogradu: ŠTA JE SINDROM IZNENADNE SMRTI DETETA?

Najčešće se dešava da deca preminu u snu, zbog čega lekari upozoravaju da ne treba da spavaju na stomaku

Izvor: K1info/telegraf.rs

Autor: Kristina Jokić

20/12/2023 > 21:19

podeli vest:

Sve je uznemirila tragedija u VRTIĆU na Novom Beogradu: ŠTA JE SINDROM IZNENADNE SMRTI DETETA?
Foto: Pixabay.com


Sindrom iznenadne smrti kod dece javlja se kod jednog do pet na 100.000 živorođene dece u Srbiji. Pedijatri objašnjavaju kada može da nastane ovaj sindrom, i koje su mere predostrožnosti.

Najčešće se dešava da deca preminu u snu, zbog čega lekari upozoravaju da ne treba da spavaju na stomaku, već na leđima ili na strani. Krevetac, odnosno, dušek, mora da bude tvrd. U krevetiću ne treba da budu one zeke, mede, jastuci, sve što može da detetu prignječi disajne puteve, objašnjava za Telegraf pedijatar dr Saša Milićević.

Pedijatar kaže da bebe ne treba da spavaju sa roditeljima, pogotovo ako roditelji piju sedative iz nekog razloga, ako su umorni ili koristili alkohol. Upozorava da dete nipošto ne spava između njih. Beba treba da spava u istoj prostoriji sa roditeljima prvih šest meseci, ali u krevecu pored, savetuje pedijatar.

Dete preminulo u vrtiću u Beogradu

Naime, u vrtiću u Beogradu juče je preminulo dete, a detalji ovog tragičnog događaja kao i tačan uzrok biće poznati u narednom periodu. Svakako, mimo konkretnog slučaja, mnoge roditelje brine sindrom iznenadne smrti, kao i to zašto i kako nastaje.

- Još uvek se ne zna zašto nastaje iznenadna smrt deteta. Najviše se smatra da je tu u pitanju nezrelost nervnog sistema i nezrelost centra za disanje i rad srca, ali ima mnogo teorija. Suština je da su to deca koja su zdrava, nemaju simptome niti znake bolesti. Najčešće se desi da preminu u snu, obično se to i zove smrt deteta u krevetu ili kolevci - kaže Milićević.

Dodaje da obdukcija igra presudnu ulogu i u navedenom slučaju i inače kod dijagnostikovanja sindroma iznenadne smrti.

- Tek kad se uradi obdukcija i kad se i tu vidi da je normalan nalaz, onda se može reći da je reč o sindromu smrti. Ako se pronađe srčana mana ili u moždanom tkivu, onda to nije slučaj - objašnjava.

Foto: Freepik.com

 

Pedijatar Dejan Jonev opominje da se u navedenom slučaju mora biti oprezan dok se ne istraži šta je bilo ranije sa detetom, u kakvom je zdravstvenom stanju bilo, da li je imalo srčane smetnje ili probleme sa disajnim organima.

- Obdukcija bi trebalo da kaže svoje. To se uglavnom događa u snu - objašnjava pedijatar dr Dejan Jonev.

Ističe da u slučaju sindroma iznenadne smrti nema pokazatelja koji bi mogli sprečiti tragični ishod. 

- Čim se kaže sindrom iznenadne smrti... To je velika trauma i za roditelja i za lekara - dodaje on.

Među poznatim podacima ističe se da se sindrom javlja češće kod dečaka, kod prevremeno rođene dece, kod dece koja su imala malu težinu na rođenju, ispod dva i po kilograma, kao i kod trudnica koje su pušile.

- Ako trudnica puši do deset cigara, šansa za iznenadnu smrt odojčeta se povećava čak za četiri puta, što je alarmantan podatak - dodaje pak dr Milićević.

Dodaje da postoji sindrom iznenadne smrti odojčeta, u periodu do kraja prve godine, i sindrom iznenadne smrti starijeg deteta, od navršene prve do treće godine života.

- Češće je u mlađem uzrastu, u periodu od drugog do šestog meseca - napominje.

Mere opreza

Pedijatar dr Saša Milićević, ističe da decu ne treba ni previše utopljavati.

- Dete kad se pokriva, ne treba da se pokriva skroz do grla nego do ramena. Taj pokrivač može da prekrije disajne putove i da malom detetu napravi veliki problem. Takođe je vrlo važna temperatura u prostoriji, da bude od 18 do 22. Ne valja da bude previše toplo. To može da poremeti rad organa deteta. Sve što može detetu da omete disanje, mora da se skloni iz okoline. Ne bi trebalo da spavaju odmah posle jela, nego bar malo vremena da prođe da se ne bi desilo da se hrana vrati i da je dete aspirira. Drugo, nisu loši bebi alarmi, aparati koji detektuju da li je došlo do zastoja disanja ili rada srca. Nisu loši, mada malo daju tenziju roditeljima. Sa druge strane imaju informaciju da li se nešto dešava - poručuje dr Milićević.

Ostavite komentar