Vesti > Politika

EK u izveštaju o Kosovu izrazila žaljenje zbog čestih NAPADA na Srbe POVRATNIKE

Izražava se žaljenje zbog činjenice da su inicijative za uključivanje Srba u političke i ekonomske strukture na KiM ograničene

Izvor: K1info/Tanjug

22/03/2023 > 22:22

podeli vest:

EK u izveštaju o Kosovu izrazila žaljenje zbog čestih NAPADA na Srbe POVRATNIKE
Foto: Evropska unija


U nacrtu izveštaja Evropske komisije o tzv. Kosovu za 2022. godinu izražava se žaljenje zbog mnogih prepreka za povratak prisilno raseljenih lica tokom sukoba i naglašava da su politička volja i održivo finansiranje ključni za stvaranje adekvatnih uslova za održiv povratak, uključujući poboljšanu bezbednost i pun pristup socijalnim i ekonomskim pravima za povratnike. 

U tekstu u koji je Tanjug imao uvid izražava se žaljenje zbog čestih napada na kosovske Srbe povratnike, a vlada tzv. Kosova se poziva da obezbedi da raseljenim licima budu obezbeđena imovinska prava, pristup dokumentima i državljanstvo, kao i korišćenje srpskog jezika u javnoj upravi.

"Podstiče se Kosovo da pojača napore za pomirenje i traži rešenja za sporove, uključujući usvajanje sveobuhvatne nacionalne strategije za suočavanje s prošlošću, naglašavajući ključnu ulogu koju imaju organizacije civilnog društva u ovoj oblasti. Pozivaju se vlasti na intenziviranje napora i rešenja pitanja nestalih lica i bavljenje ovim temama i u okviru dijalog Beograda i Prištine", navodi se i tekstu nacrta i izražava duboka zabrinutost nedostataka u istrazi, krivičnom gonjenjnju i suđenju za ratne zločine na Kosovu.

Izražava se žaljenje zbog činjenice da su inicijative za uključivanje srpske zajednice u političke, društvene i ekonomske strukture na na KiM veoma ograničene i ponavlja se poziv da se poboljša unutrašnji dijalog sa nezavisnim civilnim organizacijama kosovskih Srba, posebno na severu, u cilju izgradnje poverenja, olakšavanje svakodnevnog života kosovskih Srba i njihove uspešne integracije.

Takođe, privremene institucije u Prištini i kosovski Srbi se pozivaju da se obavežu na istinski dijalog u cilju povećanja međusobnog poverenja, prevazilaženja podela i unaprede kontakte između ljudi. 

U nacrtu dokumenta, pozivaju se predstavnici kosovskih Srba da se vrate u kosovske institucije, "umesto da eskaliraju tenzije".

Vlada tzv.  Kosova se poziva da bude više posvećena zaštiti i unapređenju kulturnog nasleđa i da donese Zakon o kulturnom nasleđu i Zakon o verskim slobodama s ciljem da se ponovo uspostave odnosi sa Srpskom pravoslavnom crkvom u cilju pronalaženja održivih rešenja za "zaštitu i očuvanje lokalne baštine".

U izveštaju se poziva vlada tzv. Kosova da deluje sa najvećom osetljivošću prema poštovanju vladavine zakona i u slučajevima kada je reč o eksproprijaciji zemljišta za projekte od javnog interesa na severu KiM.

Foto: Kosovo Online

 


"Izražava se zabrinutost zbog broja malokalibarskog i lakog naoružanja u vlasništvu građana Kosova jer ova alarmantna situacija favorizuje kriminalne aktivnosti i negativno utiče na javnu bezbednost. Pozivaju se vlasti na Kosovu da pojačaju napore za rešavanje ovog problema i pokrenu delotvoran program oduzimanja ili dobrovoljne predaje ovog oružja policiji", piše u dokumentu.

Pored toga izražava se i nezadovoljstvo zbog dugotrajne nekažnjivosti za ubistva i nestanak na KiM sedam srpskih i šest kosovskih Albanaca, novinara u periodu od 1998. do 2005. godine, a vlasti u Prištini se pozivaju da brzo reše i ove i druge slučajeve napada, ubistava i nestanaka novinare, a počinioce izvedu pred lice pravde.

U tekstu nacrta izveštaja Evropske komisije o tzv. Kosovu pozdravlja se zahtev privremenih prištinskih institucija za članstvo u EU i objašnjava da zahtev tzv. Kosova odražava nastavak proevropska orijentacije građana KiM i međustranački konsenzus o EU integracijama kao i jasan geopolitički strateški izbor.

Pozdravlja se i dugo očekivani sporazum o liberalizaciji viznog režima za građane KiM koji bi trebalo da stupi na snagu najkasnije do 1. januara 2024. godine, a Evropska komisija se zalaže da se izbegnu bilo kakva nova odlaganja u primeni vizne liberalizacije.

"Žalimo što je kratkovida blokada u Savetu Evrope, vođena unutrašnjim raspravama ili rezervama nekih država članica, omela kredibilitet politike proširenja. To je povećalo pesimizam i negativne stavove stanovništva u vezi sa EU i perspektivom pristupanja EU i smanjilo politički uticaj EU u podršci reformama. Pohvaljujemo dostignuća Kosova u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i upravljanje migracionim pritiscima", navodi se u nacrtu izveštaja Evropske komisije o tzv. Kosovu, čiji bi tekst, prema saznanjima Tanjuga, trebalo da bude izmenjen tokom aprila 2023. godine.

 

U tekstu se izražava puna podrška zahtevu tzv. Kosova za članstvo u Savetu Evrope i planu priključenja u program Partnerstvo za mir NATO i druge međunarodne organizacije kao što je INTERPOL.

Izražava se žaljenje što je tzv. Kosovo trenutno jedina "evropska demokratija koja još nije član Saveta Evrope" i poziva se međunarodna zajednica da izvrši pritisak na Srbiju da se uzdrži od pokušaja da "svog suseda izoluje iz međunarodne scene".

Upućuje se apel Republici Srbiji da prestane da blokira članstvo tzv. Kosova u Savetu Evrope i drugim međunarodnim organizacijama i ocenjuje da bi "kosovski Srbi imali koristi od članstva Kosova u Savetu Evrope", jer bi im to omogućilo da Evropskom sudu za ljudska prava podnose žalbe protiv vlasti na KiM zbog kršenja ljudskih prava.

EK izražava duboku zabrinutost i zbog kontinuiranog izostanka implementacije presude Ustavnog suda tzv. Kosova iz 2016. godine u vezi sa manastirom Visoki Dečani.

"Ponovo pozivamo vladu (tzv. Kosova) da hitno primeni presudu, u skladu sa  posvećenošću principima vladavine prava i poštovanja nezavisnog sudstva. Žalimo zbog kontinuiranih pokušaja izgradnje međunarodnog puta kroz specijalnu zaštićenu zonu manastira Visoki Dečani, koji nameću ozbiljna pitanja o zaštiti i očuvanju kulturnog nasleđa i životne sredine. Pozivamo lokalne i državne vlasti da definitivno stave tačku na plan izgradnje te saobraćajnice", navodi se u dokumentu EK.

Takođe se apeluje na Prištinu da predvidi period za javne konsultacije i omoguće građanima da se suprotstave projektima pre nego što donese bilo kakva konačna odluka o eksproprijaciji.

 

 

 


 

 

 

Ostavite komentar