SRBIJA U FOKUSU ENERGETSKIH PROMENA Premijer Macut u Jerevanu: Novi gasni koridor menja mapu Evrope
podeli vest:
Predsednik Vlade Srbije prof. dr Đuro Macut obratio se danas uoči otvaranja Osmog samita Evropske političke zajednice (EPZ) u Jerevanu i istakao da Vertikalni gasni koridor predstavlja jedan od najznačajnijih novih energetskih projekata u jugoistočnoj i centralnoj Evropi i ključan instrument stabilizacije tržišta.
Dodao je da je reč o strateškoj ruti koja povezuje veliki broj zemalja u ovom delu Evrope, sa ciljem transporta gasa sa juga ka severu.
Energetska bezbednost Srbije
“Za Srbiju, kao zemlju koja je u velikoj meri zavisna od uvoza prirodnog gasa, ključni izazovi su diverzifikacija izvora snabdevanja, povećanje interkonekcija i smanjenje rizika od geopolitičkih poremećaja”, rekao je on uoči otvaranja Osmog samita EPZ na temu “Uticaj vertikalnog gasnog koridora na regionalnu energetsku bezbednost" (The impact of the Vertical Gas Corridor on Regional Energy Security).
Dodao je da Srbija svoju energetsku bezbednost posmatra kao neodvojivi deo nacionalne bezbednosti i kao ključni preduslov za dalji ekonomski razvoj i napredak zemlje.
Transformacija energetskog sektora u Evropi
Macut je rekao da je savremena energetska situacija u Evropi obeležena dubokom transformacijom od zavisnosti ka diverzifikaciji.
“Geopolitičke tenzije i poremećaji na tržištu ubrzali su potrebu za izgradnjom novih ruta, novih partnerstava i fleksibilnijih mehanizama snabdevanja. U tom smislu, inicijativa REPower EU predstavlja važan instrument ove tranzicije, usmeren na smanjenje zavisnosti, proširenje infrastrukture za tečni prirodni gas (LNG) i jačanje energetske otpornosti Evrope”, rekao je on.
Geopolitički značaj koridora
Dodao je da se poseban značaj ovog koridora ogleda u njegovoj geopolitičkoj dimenziji: omogućava snabdevanje gasom iz više izvora - uključujući LNG iz Sjedinjenih Američkih Država, gas iz kaspijskog regiona, ali i drugih globalnih izvora, doprinosi smanjenju zavisnosti od tradicionalnih dobavljača energije i jača poziciju Evrope u globalnoj energetskoj dinamici.
Kako je naveo, istovremeno predstavlja instrument za jačanje transatlantske saradnje i ekonomske povezanosti.
Strateški ciljevi Srbije
“Za Srbiju, kao zemlju koja je u velikoj meri zavisna od uvoza prirodnog gasa, ključni izazovi su diverzifikacija izvora snabdevanja, povećanje interkonekcija i smanjenje rizika od geopolitičkih poremećaja”, rekao je on.
Istakao je da Srbija svoju energetsku bezbednost posmatra kao neodvojivi deo nacionalne bezbednosti i kao ključni preduslov za dalji ekonomski razvoj i napredak zemlje.
“Strategijom razvoja energetike Republike Srbije definisana su tri osnovna strateška prioriteta: povećanje energetske bezbednosti, razvoj energetskog tržišta i održivi razvoj”, ukazao je on.
Investicije i obnovljivi izvori energije
Macut je podsetio da Srbiju očekuju značajni energetski investicioni projekti.
“Postavili smo jasan cilj da do 2030. godine 45 odsto energije u Srbiji bude proizvedeno iz obnovljivih izvora. Imajući u vidu da će do 2050. godine potrošnja električne energije biti četiri puta veća u odnosu na današnji nivo, nameće se potreba za hitnim pronalaženjem novih izvora snabdevanja”, naveo je on.
Macut je istakao da Srbija intezivno radi i na izgradnji novih kapaciteta za korišćenje hidro, solarnih i vetro potencijala, kako bismo odgovorili bar na deo rastuće potražnje za električnom energijom, koju generišu snažan industrijski rast i sve intenzivnija primena naprednih tehnologija, kao velikih potrošača energije.
“Jedan od glavnih ciljeva Srbije jeste da do 2040. godine obnovljivi izvori energije čine 40 odsto ukupne potrošnje energije, kao i da se do 2050. dostigne klimatska neutralnost”, rekao je Macut.
Gasne interkonekcije i regionalna povezanost
Premijer je istakao da Srbija teži obezbeđivanju alternativnih pravaca za snabdevanje gasom.
“U saradnji sa Evropskom unijom izgrađen je gasni interkonektor sa Bugarskom, kapaciteta 1,8 milijardi kubnih metara gasa, dok je bugarska strana izrazila spremnost da kapacitet poveća na 3,2 milijarde kubnih metara. Ovaj gasovod koristi se za snabdevanje gasom iz azerbejdžanskih izvora”, rekao je premijer.
Uticaj na region i tržište
Prema rečima Macuta, Vertikalni gasni koridor značajno menja energetsku mapu regiona, jača konkurentnost tržišta, povećava otpornost na krize u snabdevanju, omogućava fleksibilnije upravljanje tokovima gasa i doprinosi integraciji sa energetskim tržištem Evropske unije.
“U kontekstu nedavnih globalnih energetskih poremećaja, značaj ovakvih inicijativa dodatno dobija na važnosti. Za region u celini to znači veću fleksibilnost, veću konkurenciju na tržištu i bolju integraciju sa evropskim energetskim sistemom. Vertikalni gasni koridor nije samo gasovod, već instrument povezivanja regiona i jačanja ukupne stabilnosti. Regionalna saradnja je u tom smislu od ključnog značaja. Nijedna zemlja jugoistočne Evrope ne može samostalno obezbediti potpunu energetsku bezbednost”, ukazao je Macut.
Srbija kao energetski čvor
Kada je reč o Srbiji, Macut naglašava da je naš položaj jedinstven.
“S jedne strane, tradicionalno smo se u velikoj meri oslanjali na ograničen broj izvora i pravaca snabdevanja. Sa druge strane, naš geografski položaj omogućava nam da postanemo važan tranzitni i energetski čvor u regionu. Za Srbiju, ovaj proces otvara novu razvojnu perspektivu, od zemlje zavisne od ograničenog broja ruta, Srbija ima potencijal da postane aktivan energetski akter i tranzitni centar. To podrazumeva odgovornost, ali i značajne ekonomske i strateške koristi”, zaključio je Macut.
Osmi samit Evropske političke zajednice u Jerevanu se održava na temu "Izgradnja budućnosti: jedinstvo i stabilnost u Evropi" i okuplja evropske lidere radi razmatranja ključnih pitanja regionalne bezbednosti, povezanosti i saradnje.
BONUS VIDEO
Ostavite komentar