KAKO SE KONTROLIŠU MEDIJI POD LUPOM REM-a? Miloš Garić za K1 o monitoringu, kaznama i odgovornosti
podeli vest:
Član Saveta Regulatornog tela za elektronske medije Miloš Garić izjavio je, gostujući u emisiji „Uranak“ na televiziji K1, da prvi izveštaj o praćenju predizborne kampanje nije usvojen zbog neslaganja u Savetu oko njegovog dopunjavanja. Govorio je o metodologiji monitoringa, prijavama protiv televizija, položaju Informera, zahtevima za dozvole televizija N1 i Nova S, kao i o rokovima u kojima regulator treba da odlučuje tokom kampanje.
Garić je poručio da će se zalagati za poštovanje zakonskih nadležnosti REM-a, preventivno ukazivanje na propuste i izricanje mera samo kada postoji jasno utvrđen osnov.
Garić je objasnio da izveštaj obuhvata prve dve nedelje predizborne kampanje i da je stručna služba počela da radi odmah po raspisivanju izbora, dok Savet REM-a još nije bio konstituisan.
Prema njegovim rečima, monitoring se sprovodi po metodologiji uspostavljenoj 2023. godine, a obuhvata vreme posvećeno izbornim listama i političkim funkcionerima, kao i način njihovog predstavljanja.
„Meri se količina vremena koja je ostavljena za svaku od lista koje su prijavljene za izbore, koliko je ko od političkih funkcionera bio u medijima. Ali se meri i tonalitet, karakter priloga, izveštaja i svega onoga što je u programima bilo, da li je to negativno, pozitivno ili neutralno“, rekao je Garić.
Naveo je da je jedanaest televizijskih stanica obuhvaćeno celodnevnim, sistematskim monitoringom i da je izveštaj trebalo da bude usvojen i dostupan javnosti.
Kako je rekao, Dubravka Valić Nedeljković zatražila je da se izveštaj dopuni dodatnim podacima i kriterijumima koji se odnose na kontekst kampanje. Garić tvrdi da primedbe nisu bile usmerene na tačnost podataka koje je prikupila stručna služba.
„Ti podaci su potpuno tačni, referentni i oko toga nema spora“, izjavio je.
Prema njegovim rečima, četiri člana Saveta nisu glasala za usvajanje izveštaja, dok su ga podržala tri člana, uključujući njega. Jedna članica nije prisustvovala sednici.
Objasnio je da se dokument sada vraća stručnoj službi, koja treba da razmotri predloge za dopunu.
„To sada ide nazad u stručnu službu. Oni će da razmotre te predloge, to što je koleginica u pisanoj formi predala“, rekao je Garić.
Dvostruko više političkog programa nego 2023. godine
Garić je naglasio da je stručna služba dodatno opterećena obimom političkog programa i prijavama koje pristižu tokom kampanje.
„Dvostruko više ima političkog programa na televizijskim kanalima nego što je bilo u tom periodu 2023. godine. Dakle, oni već imaju daleko više posla nego što je bilo uobičajeno“, naveo je.
Objasnio je da izveštaj o monitoringu prikazuje kako su televizije koncipirale program, koliko su vremena posvetile pojedinim političkim subjektima i kakav je bio ton izveštavanja. Obuhvata, kako je rekao, i podatke o funkcionerskoj kampanji i raspoređivanju propagandnog programa.
Usvajanje i objavljivanje izveštaja, dodao je, posao je Saveta, dok mediji treba da se pridržavaju zakona i pravila koja uređuju rad tokom predizborne kampanje.
Pravila ostavljaju prostor za različita tumačenja
Govoreći o obavezama emitera, Garić je rekao da pojedine zakonske odredbe nisu dovoljno precizne da bi otklonile sve nedoumice u njihovoj primeni.
„Nisu sve odredbe zakona napisane precizno u onoj meri koja bi vas potpuno zaštitila i garantovala da ćete postupiti apsolutno u skladu sa onim što se od vas očekuje. Jesu tumačenja prilično široka tih zakonskih odredaba i pravilnika“, rekao je.
Ipak, smatra da mediji mogu da organizuju program u okviru postojećih pravila.
Objasnio je da predstavljanje političkih stavova, stranaka i izbornih lista može biti predmet razmatranja regulatora, naročito kada je reč o prikrivenom političkom sadržaju, uvredljivom predstavljanju ili dovođenju učesnika izbora u neravnopravan položaj.
Informer može biti predmet kontrole i po prijavama
Garić je napravio razliku između sistematskog celodnevnog monitoringa predizborne kampanje i kontrole programa koja se sprovodi po pojedinačnim prijavama.
Prema njegovim rečima, to što neka televizija nije uključena u sistematski monitoring ne znači da njen program ne može biti predmet provere.
„Televizija Informer je i te kako pod monitoringom zato što protiv nje dolaze određene prijave na dnevni red, kao što dolaze i za druge televizije“, izjavio je.
Objasnio je da se, kada prijava obuhvati određeni period emitovanja, pregleda taj deo programa i utvrđuje da li postoji povreda pravila.
Garić je ocenio da je polemika oko neuključivanja Informera u sistematski monitoring podigla nepotrebnu tenziju. Izneo je i tvrdnju da su pojedini članovi Saveta toj temi pristupili iz političkih razloga.
Naveo je da je Rodoljub Šabić podneo više prijava, među kojima i prijave protiv Informera. Takođe je rekao da je jedna prijava protiv televizije N1 odbačena.
Kritike na račun rada pojedinih članova Saveta
Garić je izjavio da, prema njegovom mišljenju, pojedine kolege pokušavaju da prošire svoja ovlašćenja i utiču na svakodnevni rad stručnih službi.
„Savet REM-a je naslonjen na rad stručnih službi i mora da ima poverenja u te ljude. To su ljudi koji godinama rade taj posao, osposobljeni su za to, imaju ozbiljno iskustvo i vrlo profesionalno rade“, rekao je.
Ocenio je da predlaganje novih pravila i kriterijuma kroz svakodnevnu komunikaciju sa službama, pod obrazloženjem pomoći ili unapređenja rada, može predstavljati izlazak iz nadležnosti članova Saveta.
Istovremeno je naveo da i u materijalima stručnih službi mogu postojati formulacije koje smatra politički obojenim, ali da je zadatak Saveta da ih prepozna i razmotri.
Govoreći o neslaganjima unutar regulatora, Garić je izneo kritike na račun pristupa pojedinih članova i ocenio da javni interes mora biti osnov rada REM-a.
„Mi moramo pre svega da se držimo javnog interesa, opšteg interesa, kao što i mediji, kada rade svoj posao, treba u fokusu da imaju javni interes“, poručio je.
Najpre ukazivanje na propuste, zatim mere
Garić se založio za preventivno delovanje regulatora i komunikaciju sa emiterima o uočenim nepravilnostima.
„Mi moramo da se vratimo u okvir zakona, u okvir onoga što su odredbe zakona, da se držimo našeg posla i naših nadležnosti. Sve ostalo nas uvodi u jedan pogrešan teren, opasan teren, da zbunjujemo medije i stvaramo dodatnu konfuziju“, rekao je.
Objasnio je da bi medijima najpre trebalo ukazati na primećene prekršaje i odstupanja od zakona, a zatim, kada postoje razlozi za to, pristupiti merama.
„Naš predlog je da pre svega sada preventivno nastupimo, da medijima u kontaktu ukazujemo na primećene prekršaje, na ono što je odstupanje od odredaba zakona. Pa da tek onda krenemo u mere, i da one budu postepene, od opomena preko upozorenja“, naveo je.
Dodao je da ne želi da učestvuje u unapred donetim ocenama da određeni mediji moraju biti kažnjeni.
Neslaganja i oko produžavanja dozvola
Prema Garićevim rečima, Savet na prethodnoj sednici nije uspeo da odluči ni o produžavanju dozvola za više medija.
Tvrdi da su pojedini članovi tražili dodatne provere, iako je stručna služba dostavila preporuke o emiterima koji ispunjavaju uslove.
„To sve pravi štetu medijima koji čekaju da Savet REM-a proradi u tom smislu. Mi sada nismo u stanju ni to da uradimo“, rekao je.
Naveo je da će se protiviti pritiscima na medije i njihovom zatvaranju bez utvrđenog osnova.
„Ono što najviše hoću da sprečim jeste da se mediji zatvaraju, da se medijima preti, da se unapred dolazi sa time da su neki mediji proglašeni za medije koji treba da budu kažnjavani“, izjavio je.
Garić o zahtevima televizija N1 i Nova S
Govoreći o zahtevima televizija N1 i Nova S za izdavanje dozvola, Garić je rekao da smatra da bi njihova registracija pred domaćim regulatorom omogućila jasniji i ravnopravniji položaj emitera.
Kritikovao je Rodoljuba Šabića i Dubravku Valić Nedeljković, iznoseći tvrdnju da se protive tome da te televizije budu registrovane u Srbiji i pod nadležnošću domaćeg regulatora.
„Ja se nadam da će menadžment ovaj proces koji je započeo da istera do kraja. Treba da dopune dokumentaciju i nadam se da ćemo što pre, u najkraćem mogućem roku, da ih registrujemo i izdamo dozvole za rad“, rekao je.
Prema njegovoj oceni, sadašnji položaj tih televizija, koje su registrovane u Luksemburgu, otežava postupanje po prijavama. Naveo je da ranije prosleđeni predmeti luksemburškom regulatoru, prema njegovim saznanjima, nisu doveli do odluka.
„Bilo bi mnogo bolje da što pre dobiju dozvolu od našeg REM-a i da počnu da odgovaraju pred našim zakonima, kao i sve ostale televizije, da budemo svi ravnopravni u tom smislu“, izjavio je Garić.
Uređivačka sloboda i odgovornost emitera
Garić je poručio da mediji imaju pravo da samostalno određuju uređivačku politiku, uz poštovanje obaveza koje se odnose na izborni program i način predstavljanja učesnika kampanje.
„Imate potpuno pravo da određujete svoju uređivačku politiku. Sloboda medija je po zakonima u Srbiji zagarantovana i vama niko ne može da ospori na koji ćete način da koncipirate program, politički i bilo koji drugi“, rekao je.
Posebno je ukazao na označavanje izbornog programa i na sadržaje uvredljivog karaktera, koji mogu biti predmet postupanja regulatora.
Naglasio je da će se zalagati da svaka mera bude zasnovana na konkretno utvrđenoj povredi pravila.
„Gledaću koliko god mogu sa svoje strane da se kaznene mere ne izriču medijima bez osnova koji je jasno utvrđen, definisan i gde zaista postoji razlog da se tako nešto uradi“, poručio je.
Kratki rokovi za odlučivanje po prijavama
Govoreći o brzini reagovanja tokom kampanje, Garić je naveo da prijava u roku od 48 sati treba da uđe u proceduru, da se pokrene ispitni postupak, a da se zatim u naredna 72 sata donese odluka.
Ocenio je da je u tako kratkim rokovima teško razmotriti veliki broj prijava i doneti odluke zasnovane na potpuno utvrđenim činjenicama.
„Rokovi su nenormalno kratki. U tako kratkim rokovima je nemoguće doneti odluku koja će da bude potpuno utemeljena na objektivnim činjenicama. Mi ćemo probati to da radimo, ali u uslovima kada imate mnogo prijava i mnogo učesnika, jako je teško“, rekao je.
Dodao je da će REM nastojati da dosledno postupa u zakonskim rokovima i najavio novu sednicu Saveta posvećenu pristiglim prijavama.
BONUS VIDEO
Ostavite komentar