Priče > Društvo

Šta će se dešavati sa CENOM KVADRATA u Beogradu? Stručnjaci tvrde: U naredne 2 godine - NEMA PROMENA

Beograd mora da reši prilazne puteve i poveća kapacitet auto-puta na ulasku u grad

Izvor: K1info

20/10/2022 > 07:13

podeli vest:

Šta će se dešavati sa CENOM KVADRATA u Beogradu? Stručnjaci tvrde: U naredne 2 godine - NEMA PROMENA
Foto: Pixabay.com


Cene kvadrata i dalje skaču. Za samo godinu dana cena stanova porasla je za više od 30 odsto. Garaža košta kao garsonjera. Parking mesto postalo luksuz, a izdavanje dobar biznis. Kuda ide tržište nekretnina i ko su kupci i zakupci? To su ovog jutra u „Uranku“ na televiziji K1 bila pitanja za Nenada Đorđevića, predsednika UO Klastera nekretnina i agenta Nedeljka Malinovića.  

Đorđević je u „Uranku“ kazao da cene rastu iz nekoliko razloga, a da je prvi - promet. 

Foto: Youtube PrintScreen

 

- Promet je porastao, na prvom mestu. U 2021. godini je promet na tržištu nekretnina u Srbiji bio preko šest milijardi evra, a 2020. bio je 4,1 milijardi. Preko 40 odsto je porastao promet, pa samim tim i cene. Taj trend će se i nastaviti. Preko tri milijarde evra bio je promet u prvom polugodištu 2022. Ako se ovakav trend nastavi, promet će ove godine biti na nivou 2021. Cene su u periodu od 2016/2017. do 2019. rasle sporije, ali nakon okončanja vanrednog stanja zbog pandemije korone rast je bio znatno brži i nastavio se i 2021. godine zbog toga što su ljudi zbog krize i straha od toga šta će se desiti u bliskoj budućnosti počeli da više investiraju u nekretnine - objasnio je Nenad Đorđević.

Kamate, Rusi i Ukrajinci 

On je na televiziji K1 istakao i činjenicu da su kamatne stope na stambene kredite donedavno bile najniže u istoriji. 

- Od 2018. do 2020. imali smo najniže prosečne kamatne stope na stambene kredite u istoriji. Prosečna kamatna stopa bila je oko 2,71 odsto. Sada je preko tri, što znači da i dalje nije velika i to takođe otvara tražnju. Svaki prodavac nekretnina kod nas kada proda jednu, kupuje drugu nekretninu, ne seli novac u drugo tržište. Doznakama iz inostranstva ili stambenim kreditom se kupuju nekretnine. Rat u Ukrajini je dodatno povećao tražnju iz psihološkog faktora kod naših ljudi. Takođe, imamo i mnogo stranaca, prevashodno Rusa i Ukrajinaca. Zvanično je prebivalište u Srbiji u septembru imalo 17.650 ruskih državljana. Sigurno ih je i znatno više, govori se o cifri od 50.000. Ukrajinaca ima oko 10.000. Oni su uticali na tržište izdavanja nekretnina.

 

 

 

Nema dovoljno stanova u Beogradu

Predsednik UO Klastera nekretnina Nenad Đorđević kazao je za „Uranak“ da se 86 odsto nekretnina u Srbiji kupuje za keš. 

- Imamo veliki priliv doznaka iz inostranstva naših građana, ali i stranaca. Ljudi sa štednje skidaju sredstva i kupuju nekretnine. Povećao se broj ljudi koji traže stan i oni generišu tražnju, a skok tražnje odmah generiše rast cena. Kada se bolji stanovi prodaju i izdaju, raste i cena onih koji nisu takvi. Kod svake vrste robe je tako - kaže Đorđević i dodaje:

Više se gradilo osamdesetih godina prošlog veka

Đorđević je na televiziji K1 danas objasnio da će ukupan broj stanova u Beogradu na vodi, kada projekat bude završen, iznositi između 14.000 do 15.000 stanova.

- Osamdesetih godina u Beogradu se gradilo 10.000 stanova godišnje koji su dodeljivani kao društveni, a za tržište, odnosno za prodaju, još oko 10.000 stanova. To je više od 20.000 stanova ukupno godišnje. U medijima se najčešće govori o ekstremima, o stanovima čija je cena po kvadratu 10.000 evra. Takvih nekretnina se proda nekoliko desetina. Ono što je kor prodaje su nekretnine niže vrednosti, od 1.000 do 3.000-3.500 evra po kvadratu. Prosek je ono što je realno tržišno stanje. 

On je kazao da cene rastu u svim većim gradovima, ne samo u Beogradu. 

- Rast važi za sve veće gradove u Srbiji - Novi Sad, Niš, Kragujevac. Beograd je inače imao najveće cene, uz Novi Sad, pa su u Beogradu najviše i porasle. Prosečna cena nekretnina za Srbiju, prema Republičkom geodetskom zavodu i ceni kvadrata u novogradnji i starogradnji, u proseku nije mnogo veća nego što je u zemljama u okruženju. U Hrvatskoj, Mađarskoj, Bugarskoj. Od Bugara imamo nešto veće cene, s Hrvatima smo tu negde. Sigurno se u naredne dve godine ništa neće promeniti na tržištu nekretnina - stava je Nenad Đorđević. 

Foto: Youtube PrintScreen

 
Šta kupci traže?

Prema rečima predsednika UO Klaster nekretnina, više kupaca želi novogradnju nego ranije. 

- Žele da izvuku maksimum kvaliteta za sredstva koja imaju. U okolnostima kada je ponuda mala, a potražnja velika, ljudi kupuju sve što ima realnu cenu. Kada imate tržište koje funkcioniše, kada se nekretnine prodaju, tržište samo odredi koliko treba da se gradi. Ne postoji interes države da na veštački način obara cenu nekretnina, jer tako smanjuje vrednost kapitala celoj naciji. Sve vlade u svetu svoju uspešnost ocenjuju i stanjem na tržištu nekretnina. 

Život van grada

Istakao je i da Beograd može da se širi generalnim planom i u rubnim opštinama. 

- To su Palilula, Mladenovac, Grocka. To su velike opštine. Ima prostora za širenje i na Novom Beogradu. Na srednji rok ljudi će biti motivisani da kupe nekretnine van velikih gradova i da putuju na posao, a na državi je da obezbedi infrastrukturu. Beograd mora da reši prilazne puteve i poveća kapacitet auto-puta na ulasku u Beograd. Gro stanovništva u razvijenim evropskim zemljama živi van grada. 

Foto: Tanjug/Vladimir Sporčić

 
Rentiranje

Agent za nekretnine Nedeljko Malinović kaže da cena rente zavisi od toga koliko je ljudi zainteresovano za rentiranje. 

- Kada je nastala kriza 2008. godine i kada je dosta ljudi otišlo iz Srbije, bio je veliki pad rentiranja. Sada kada se ljudi ponovo vraćaju i dolaze stranci, povećava se tražnja. U centru Beograda stan od oko 50 kvadrata ne može se naći za manje od 1.000 evra. Bilo je tako i ranije. Sećam se vremena kada na Vračaru niste mogli naći stan za rentiranje ispod 1.200 ili 1.300 evra. To je bilo pre 2008. godine. Vračar se dosta izgradio, ali opet mnogo manje u odnosu na gradnju u periodu između sedamdesetih i devedesetih godina. Nisu to veliki stambeni blokovi. 

Prema njegovim rečima, centar grada je najtraženiji kada je u pitanju rentiranje nekretnina.

Parking mesta i garaže

Predsednik UO Klaster nekretnina Nenad Đorđević kaže da su garaže i parking mesta najmanje investicione jedinice. 

- Za 10.000, 20.000 evra ne možete da kupite ništa drugo ako hoćete da uložite pare. Taj novac donosi brz povraćaj kroz izdavanje. Te garaže koje koštaju 30.000 ili 35.000 evra sigurno mesečno mogu da se izdaju za 200 ili 300 evra. Ranije je to bilo 100 ili 150 evra. S druge strane, raste rapidno broj automobila u Beogradu. Podaci saobraćajne policije pokazuju da se svake godine u Beogradu registruje (u poslednjih pet-šest godina) 30.000 - 40.000 vozila više nego prethodne. Oni negde moraju da se parkiraju, veliki je problem sa parkingom u gradu - kazao je Đorđević u „Uranku“. 

U zemlju je uvek isplativo ulagati

Sve se može proizvesti osim zemlje, kažu stručnjaci. 

- Artikli broj 1 su zemlja i voda, i zemlja je uvek dobra investicija. Bilo koja zemlja, za gradnju ili poljoprivredno zemljište. Trenutno je veća potražnja za poljoprivrednim. Na Kosmaju imam zemlju oko 20 godina i za poslednje dve godine prodalo se više placeva nego u prethodnih deset. Sada po aru zemlja košta od 500 evra do 3.000 evra. Ja sam je onomad preskupo platio, ar za 200 evra - kazao je s osmehom Nedeljko Malinović.

- Velika je potražnja, pogotovo ove godine, jer naši paori vide šansu da uzmu što više zemlje da obrađuju, zbog rata u Ukrajini. Mehnizacija je napredovala i nije trend samo sejati pšenicu i kukuruz, nego i druge kulture. Na Kosmaju ima mnogo plantaža borovnica, u Vojvodini jabuka. Ako razmišlja o budućnosti, svaka porodica bi trebalo da ima parče zemlje koje bi obrađivala. Mesto da izađe iz grada na vazduh i imaće od toga korist. Cena te zemlje samo može da raste. Neće izgubiti na toj investiciji - savet je Malinovića. 

 

 

 

 

 

Ostavite komentar