Priče > Društvo

BORBA PROTIV SPINALNE MIŠIĆNE ATROFIJE SE NASTAVLJA: Poizvodnja lekova u Srbiji i to uz pomoć veštačke inteligencije!

Stručnjaci kažu da se očekuju revolucionarni rezultati ranog skrininga i terapije kod spinalne mišićne atrofije

Izvor: K1info

Autor: Mina Duduković

05/03/2024 > 14:01

podeli vest:

BORBA PROTIV SPINALNE MIŠIĆNE ATROFIJE SE NASTAVLJA: Poizvodnja lekova u Srbiji i to uz pomoć veštačke inteligencije!
Foto: Youtube PrintScreen/K1 Televizija


U skorijoj budućnosti, Srbija će biti centar za proizvodnju lekova za lečenje spinalne mišićne atrofije (SMA), ozbiljnog neurološkog oboljenja koje pogađa hiljade dece širom sveta.

Ono što čini ovu inicijativu posebno značajnom jeste činjenica da će nova generacija lekova biti razvijana uz pomoć veštačke inteligencije.

O tome kako će ova tehnologija revolucionarno promeniti način na koji se lekovi razvijaju i prilagođavaju potrebama pacijenata, u emisiji "Uranak" razgovaramo sa prof. dr Milanom Mladenovićem, dr Nevenom Tomašević i Oliverom Jovović, majkom dečaka koji ima spinalnu mišićnu atrofiju i predsednicom Nacionalne organizacije za retke bolesti.

 - Matija je pokretač čitave priče oko spinalne mišićne atrofije, a naravno i uz svoje drugare koji su u tom trenutku rođeni i nisu imali terapiju. Kada se setimo te 2016. godine, kada nije postojala nada i kada se dijagnoza saopštavala uz rečenicu da imate teško bolno dete i da treba da ga volite, pazite i mazite, jer ono neće dugo živeti, i kada pogledamo danas da imamo tri dostupne terapije, gde svako dete koje se rodi uz pomoć natalnog skrininga dobija mogućnost za potpuno normalan život, shvatamo koliko je tada sve činilo nerealnim i nemogućim, a danas je sve dostupno, čini se da smo napravili revolucionarne stvari - kaže Olivera.

Ona objašnjava šta je zapravo spinalna mišićna atrofija. 

- Ranije je to bila retka neuromišićna bolest smrtonosna i progresivna, usled koje su se gubile osnovne životne funkcije, kao što su disanje, varenje, gutanje. Danas bih rekla da to nije smrtonosna neuromišićna bolest za onu kategoriju pacijenata koji se rađaju uz skrining i koji dobijaju terapiju. Nažalost, oni koji su kasnije dobili terapiju, nažalost, i dalje su ta dijagnoza genetskog ubice dece do dve godine starosti - dodaje ona.

Kako objašnjava da se očekuju revolucionarni rezultati ranog skrininga i terapije kod spinalne mišićne atrofije.

- Ranim skriningom dobijamo da nijedno dete ne razvije simptome spinalne mišićne atrofije, jer ona sa primenom bilo koje od ovih tri terapije koje su odobrene ima sasvim normalan život bez bilo kakvih znakova SMA. Bilo koja terapija koja se primeni po rođenju odmah daje jedan potpuno normalan i kvalitetan život. Mi ne volimo to da tvrdimo, jer ne znamo da li će ta deca u narednih petnaestak godina imati neke blaže simptome, ali ono što su studije pokazale i sasvim je sigurno, da se deca razvijaju apsolutno normalno. Imamo decu iz pilot projekta koja su primila terapiju i ona nemaju nijedan znak SMA. Ta deca imaju preko godinu i po dana, gde bi oni već uveliko razvili simptome - priča Olivera.

Foto: Youtube PrintScreen/K1 Televizija

 

Ona otkriva kada su se kod Matije razvili prvi simptomi SMA bolesti.

- Već sa četiri meseca Matija je imao prve simptome, a to je podrhtavanje brade. Bio je mirno dete i to je sve moglo da nam ukaže da postoji neki problem. Značajni simptomi su krenuli sa šest meseci. Sada imamo skrininge i za onu decu koja su rođena pre početka skrininga doktori su već bili upućeni u bolest. Te 2016. godine nije se znalo ništa o SMA. Sada smo već u situaciji, pošto je u septembru krenuo skrining, da definitivno možemo da kažemo da više nećemo imati smrt dece do dve godine starosti - dodaje ona. 

Deca kod kojih se po rođenju ustavnovi ova vrsta dijagnoze odmah dobijaju jednu od tri terapije

- Sve tri terapije su podjednako delotvorne i efikasne. Važno je da svaka terapija ima svog pacijenta. Sada postoji tim lekara, neurologa i genetičara, ljudi koji se isključivo bave spinalnom mišićnom atrofijom. Kada dobiju analize deteta iz skrininga, oni zajedno odlučuju koja od ovih tri terapije će biti za kog pacijenta. To je ono što je najispravnije, da roditelj ne bude nezadovoljan odabirom terapije ili da traži mišljenje drugog lekara. Ovde imamo čitav tim koji zajednički odlučuje o tome - kaže Olivera Jovović.

Foto: Youtube PrintScreen/K1 Televizija

 

 Ona dodaje da se i u Srbiji daje lek "Zolgezma", koji je u inostranstvu koštao dva miliona evra.

- Imamo tu terapiju u Srbiji i daje se jednokratno. Prošlog petka je detetu iz skrininga data terapija "Zolgezma", dok su ostaloj deci date ove druge dve terapije. Ono što je dokazano i pokazano je da sve tri terapije su podjednako delotvorne i efikasne. Genska terapija je možda olakšavajuća okolnost jer se daje jednokratno, ali moramo da budemo svesni da je ipak ta terapija najbolja za najmlađi uzrast i za onu decu koja imaju teže oblike ove bolesti, zbog čega se ta terapija opredeljuje njima. Za ovu drugu decu, koja nisu u skriningu, ali i za decu iz skrininga koja imaju više kopija SMN2 proteina, koriste se druge terapije - kaže Jovović.

Matija je među prvima dobio terapiju.

- Matija je 2018. godine bio među 17oro dece koja su među prvima dobila terapiju u Srbiji. To je u tom trenutku bila jedina registrovana terapija u svetu; registrovana je 2017. godine u Evropi, a već 2018. bila je dostupna u Srbiji, što je ogroman uspeh. Kada se pojavi terapija prva u svetu za neku dijagnozu, i kada bude odobrena, sve jače i veće evropske zemlje bore se da je dobiju. Mi smo uspeli već posle godinu dana da je imamo i da je dajemo pacijentima. To je terapija koja se prima intratekalno u vidu lumbalne punkcije na svaka četiri meseca. Sa tri godine, kada je krenuo, i danas sa osam godina, Matija apsolutno tu terapiju ne doživljava kao bolnu, i nema zamerke na odlazak kod lekara. Svaki put dolazi srećan jer se oseća bolje i jače nakon terapije. Odmah su se videli rezultati, jer Matija u jednom trenutku nije mogao da drži glavu, nije samostalno sedeo, bio je jako mršav i slabašan, njegov kašalj je bio slab, koristio je sve aparate koji su bili potrebni, teško je disao. Bio je u potpunom pogoršanju kada je krenuo da prima terapiju. Polako je terapija krenula da deluje, a ono što mogu reći je da se u poslednjih godinu dana desilo neko čudo: Matija praktično više ne koristi nijedan od aparata, osim kada je u nekom većem respiratornom pogoršanju, pa mora da ima aparat za iskašljavanje da bi mu olakšali. Iako sada ima već snage da sam iskašlje. Njegovo disanje se u mnogome poboljšalo, apsolutno je doživeo poboljšanje. Sada kada ga vidimo, sem što je u kolicima, ni po čemu se ne razlikuje od zdravog deteta. Ide u redovnu školu, izdrži ceo dan nastavu, i nakon toga ima još snage da završi domaći. Nema tog umora i svega onoga što je bilo ranije - kaže Oliveta.

Otkriva i kako je reagovala kada je čula da će se lekovi za SMA praviti u Srbiji.

- Kada sam pročitala i čula ovo, to za mene izaziva jake emocije, jer se nadamo da će se pojaviti nešto što će nam dati još bolje rezultate. Ono u šta ja verujem od početka jeste da je budućnost lečenja SMA spinalne terapije, odnosno kombinovane terapije više različitih terapija. Matija veruje da će prohodati, iako sve ovo što sada pokazuje govori suprotno. Ipak, dopuštam njemu i sebi da verujemo da će se pojaviti te terapije koje će nam omogućiti sve to - kaže ona.

Prema njenim rečima porodica je nosioc recesivnog gena.

- Oba roditelja su nosioci recesivnog gena. Spinalna mišićna atrofija je zbog toga specifična dijagnoza, jer se godinama provlači kroz porodice, a mi nismo svesni toga. Kada smo radili analizu, moj brat i brat mog supruga su nosioci recesivnog gena, ali njihove supruge nisu i imaju zdravo potomstvo. Moji roditelji su takođe nosioci recesivnog gena, a ja sam nosilac, ali nisam obolela, tako da je to negde bila lutrija. To ne znači da će dete obavezno oboleti ako su suprug i ja nosioci recesivnog gena. Imali smo 25 posto šanse da bude obolelo, 50 posto da bude nosilac gena, i 25 posto da bude potpuno zdravo. Ono što moram da kažem jeste da je kod mene jako kratko trajalo pitanje: "Zašto baš nama?" Jer sam ja pronašla svrhu njegovog rođenja i života u toj dijagnozi i u svemu što se kasnije dogodilo. Negde sam shvatila da bez obzira na težinu njegove dijagnoze, ovaj život može biti jako lep, a Matija srećno dete. Volela bih da uvek mogu da prenesem roditeljima taj optimizam i pozitivnu energiju, da se suoče sa svime što im se događa u životu i da nastave da žive normalno i budu srećni - zaključila je Olivera Jovović u emisiji "Uranak" na televiziji K1.

Prof. dr Milan Mladenović, objašnjava kako su počeli da razmišljaju u pravcu pravljenja leka u Srbiji uz pomoć veštačke inteligencije

- Počeli smo s time da smo hteli da razumemo samu etiologiju spinalne mišićne atrofije, odnosno kako ona nastaje, a to je upravo nedostatak proteina SMN1 i SMN2. Shvatili smo da je Zolgensma i sve druge terapije koje trebaju da nadomeste te proteine u našem organizmu jako efikasne, ali, naravno, kao i svaki lek, imaju neka neželjena dejstva. Naš je cilj bio ne da istražujemo novi lek za SMA, već da napravimo neku vrstu paliativne terapije, odnosno taj suplement, lek koji bi se koristio u kombinaciji, da se oboleloj deci olakša dok ne prime lek, tokom primanja leka, i naravno, tokom oporavka. Tražili smo, pošto je u pitanju genska terapija, bavimo se istraživanjima u jednoj naučnoj disciplini koja se naziva epigenetikom, a koja se bavi proteinima oko našeg DNK. Pronašli smo da bi jedan protein, histon deacetilaza 4, koji se nalazi na vrhu signalne transdukcije, odnosno procesa koji dovodi do odumiranja mišića kada se SMA razvije, mogli isključiti taj enzim i tako napraviti novu vrstu terapije. Dosta se zna u farmakologiji o tim HD proteinima, postoje neki molekuli koji su kandidati da budu inhibitori tog proteina, i naravno, mnogo molekula koji su u literaturi publikovani s aktivnošću protiv tog proteina. Upravo se u tome krije moć veštačke inteligencije. Pomoću nje ćemo pokušati da saznamo zbog čega su ti molekuli aktivni i na koji način možemo da modifikujemo njihovu strukturu. Kasnije ćemo, pomoću generativne veštačke inteligencije, obučiti algoritme da dizajniraju nove molekule pre samog procesa hemijske sinteze i farmakoloških ispitivanja - kaže on.

Foto: Youtube PrintScreen/K1 Televizija

 

Prema njenim rečima tim broji sedam članova, kao i da im je cilj da se napravi lek za svu decu koja boluju od spinalne mišićne atrofije: 

- Taj protein koji mi pokušavamo da inaktiviramo, biosintetiše pre rođenja deteta, negde u zadnjem trimestru. Postoje preskupi prenatalni testovi koji mogu da detektuju njegovu visoku koncentraciju, ali čim se konstatuje natalnim skriningom  SMA, mi se nadamo da će lek odmah moći da se primenjuje - zaključio je prof. dr Milan Mladenović u emisiji "Uranak" na televiziji K1. 

Dr Nevena Tomašević objašnjava u kojoj fazi je rad na leku.

- Trenutno smo u fazi dizajniranja jedinjenja pomoću veštačke inteligencije. Naredna faza jeste sinteza tih jedinjenja, a potom sledi testiranje na više nivoa. Prva faza testiranja obuhvata testiranje na nivou HD4 enzima, koji obavija DNK i direktno je vezan za procese odumiranja mišića. Nakon toga, ti procesi će se testirati na ćelijskom nivou. Poslednja faza obuhvata izazivanje spinalne mišićne atrofije na laboratorijskim životinjama, primena jedinjenja, te farmakološko i biohemijsko ispitivanje tih procesa radi utvrđivanja da li jedinjenja sprovode supresiju odumiranja mišića. Nakon selekcije, odabrana jedinjenja će se ispitivati kroz kliničke studije, što predstavlja narednu fazu koja može trajati nekoliko godina. Ovaj proces obuhvata četiri faze ispitivanja se vrše na ljudima – dodala je dr Nevena Tomašević.
 

Ostavite komentar