Priče > Društvo

Polovina mladih u Srbiji ima SIMPTOME DEPRESIJE, povećan NIVO STRESA ima čak 70% - kako se IZBORITI?

Da bi mlada osoba potražila pomoć vrlo je važno da bude svesna da joj je pomoć potrebna ili da ima podršku porodice i okruženja

Autor: K1info/startuj.com

17/03/2023 > 11:21

podeli vest:

Polovina mladih u Srbiji ima SIMPTOME DEPRESIJE, povećan NIVO STRESA ima čak 70% - kako se IZBORITI?
Foto: Pixabay.com


Krovna organizacija mladih (KOMS) sprovela je istraživanje o zdravlju mladih koje je pokazalo da je od 1.021 ispitanika starosti od 15 do 29 godina, čak 51,9% imalo je simptome umerene i teške depresije.

Nivo stresa iznad normalnih vrednosti imalo je 69,3% ispitanika, dok je više od trećine ispitanika (34,2%)  navelo da su im bile potrebne usluge psihologa, ali da nisu razgovarali sa psihologom.

Značaj mentalnog zdravlja isti je kao i fizičkog i mladi ne bi trebalo sami da se nose sa tim izazovima. Mladi koji studiraju su izloženi i mnogim dodatnim stresovima kao što su ispunjavanje akademskih zahteva, problemima vezanim za odvajanje od poznate socijalne sredine, zbog čega su osetljiviji na problem prilagođavanja.

Psiholiškinja Smiljana Jakubec je za Startuj infostud pričala o tome kako podići svest o značaju mentalnog zdravlja, kako se izboriti, kome se obratiti i ko može da ti pomogne u svim izazovima koje nosi sa sobom mentalno zdravlje.

Rešenje kreće od nas samih

Ona kaže da je tema mentalno zdravlje i dalje ,,zabranjena“ u našoj sredini i da se razgovor sa psihologom ili psihijatrom često inicira tek u kriznim egzistencijalnim situacijama.

Određene organizacije (poput Pokreta za mentalno zdravlje) u sve većoj meri iniciraju i podstiču, pre svega, mlade ljude da brinu o svom mentalnom zdravlju. Još jedna od organizacija koja se aktivno bavi podizanjem društvene svesti o mentalnom zdravlju je UNICEF.

Foto: Unsplash.com

 

Cilj ove organizacije jeste obezbeđivanje da programi za blagostanje i mentalno zdravlje budu dostupni i da mogu da im pristupe različite grupe adolescenata i mladih, uključujući i najugroženije. Mediji i različite organizacije imaju najdelotvorniju ulogu u tom smislu.

Da bi mlada osoba potražila pomoć vrlo je važno da bude svesna da joj je pomoć potrebna ili da ima podršku porodice i okruženja, kaže naša sagovornica i dodaje:

- Vrlo je važno na vreme prepoznati problem i shvatiti da rešenje kreće od nas samih. Za početak možeš razgovarati sa svojim odabranim lekarom ili nekom bliskom osobom o tome kako se osećaš, ukoliko ne želiš odmah da kreneš u potragu za stručnim licem za pružanje podrške. Lekar (ili osoba iz okruženja koja može biti podrška) te može uputiti koje sve organizacije postoje i kome se možeš obratiti za pomoć - rekla je Smiljana Jakubec.

Promocija i prevencija

Ona ističe da briga o mentalnom zdravlju mladih u društvu ne obuhvata samo tretman osoba koje su obolele od mentalne bolesti već i zaštitu i promociju mentalnog zdravlja što je veoma značajno za društvo.

- Briga o mentalnom zdravlju, pre svega, obuhvata dve grupe aktivnosti: promociju i prevenciju. Promocija predstavlja svaku aktivnost koja jača snagu i produktivnost. Prevencijom se nastoje smanjiti rizični faktori koji mogu dovesti do razvoja teškoća u vezi sa mentalnim zdravljem. Briga o sebi uključuje redovno opuštanje od stresa, bavljenje aktivnostima koje nas čine da se osećamo srećnijima - rekla je psihološkinja.

Naša sagovornica kaže da mlada osoba koja se suočava sa različitim izazovima po svoje mentalno zdravlje uopšte ne mora biti lako prepoznatljiva.

Foto: Unsplash.com

 

- Neretko se dešava da se borbe mladih ljudi vode iznutra, dok je spolja teško primetiti bilo kakvu značajniju promenu. Iz tog razloga veoma je važno razgovarati sa mladima kako bi se njihovo stanje redovno proveravalo, i kako biste im stavili do znanja da mogu da vam se obrate za pomoć kad god im je ona potrebna - rekla je ona.

Postoje neki znaci koje pojedini mladi mogu ispoljavati, a koji mogu ukazivati na to da se možda suočavaju sa nekim vidom problema navodi Smiljana i dodaje:

- U njih spadaju: tuga, utučenost i bezvoljnost u trajanju dužem od 2 nedelje; prekomerna zabrinutost i preplavljujuća uplašenost, sa ili bez fizičkih manifestacija; česte promene raspoloženja; nanošenje fizičkog bola sebi ili drugima; česte burne svađe sa okolinom; razdražljive, impulsivne reakcije; usamljenost; problemi sa ishranom; zloupotreba psihoaktivnih supstanci...Uvek je pravo vreme potražiti pomoć - rekla je Smiljana.

Kako pomoći prijatelju

Smiljana navodi da su na raspolaganju brojni načini na koje možeš podržati mentalno zdravlje najbližih. Često to ne mora biti ništa krupno, a opet može napraviti značajnu promenu.

Neke od ideja koje predlaže psihološkinja su:

Započni razgovor

Ako primetiš da nešto nije u redu, nemoj očekivati da ti se prijatelj prvi obrati, jer je veoma teško napraviti prvi korak. Budi ti pokretač i jasno stavi do znanja da si tu za njih i da sa tobom mogu da razgovaraju otvoreno, kad god oni požele, bez straha da ćeš ih osuditi ili na bilo koji način kazniti za ono što iznesu.

Pričaj o mentalnom zdravlju

Ukoliko se u tvom okruženju mentalno zdravlje tretira kao tabu tema, učini sve što je u tvojoj moći da razbiješ stigmu.

Tvojim najbližima će biti mnogo lakše da potraže adekvatnu podršku u sredini u kojoj se na to ne gleda kao na nešto vredno sramote, a velika je verovatnoća i da će mnogi problemi postati manje preplavljujući kada se o njima bude otvorenije razgovaralo.

Foto: Unsplash.com

 

Kako ojačati otpornost

Ključ očuvanja mentalnog zdravlja jesu kvalitetan san, ishrana i redovna fizička aktivnost. Zajedno osmislite načine na koje mogu poboljšati svoje navike u ove tri značajne oblasti. Istakni im i značaj druženja i slobodnog vremena, koji igraju bitnu ulogu u održavanju pozitivnijeg raspoloženja i slike o sebi.

Podsećaj ih da su osećanja u redu

Negativne emocije su neizbežan i normalan deo života svih ljudi, te je prvi korak ka pronalaženju olakšanja njihovo prihvatanje. Zajedno razmotri zdravije načine za podnošenje negativnih emocija. Posebno akcentuj značaj otvorenog razgovora sa bliskim osobama. Najbitnije je emocije ,,ne gurati” pod tepih.

Ukaži na značaj stručne podrške

Predstavi razgovor sa stručnim osobama kao izuzetno koristan resurs za dalji razvoj. Možeš ih podstaći da međusobno podele svoja pozitivna iskustva sa odlaskom kod psihologa ili psihijatra. Podseti ih da traženje pomoći ne predstavlja odraz slabosti, već odvažnosti i spremnosti osobe da unapredi svoje veštine i dodatno ojača svoju otpornost u izazovnim trenucima.

Za kraj, naša sagovornica ističe da pozitivno vrednuješ sve ono što uradiš u cilju poboljšanja mentalnog zdravlja svojih prijatelja, ma koliko malo i beznačajno to delovalo u vašim očima

Popis stvari na kojima smo zahvalni

Smiljana daje predlog da jedan od načina održavanja dobrog mentalnog zdravlja jeste pravljenje ,,popisa“ svega u našem životu na čemu smo zahvalni.

- Svakodnevno je poželjno pronaći vreme da se bavimo nekom aktivnošću koju volimo i koja je naš hobi. Razgovori sa prijateljima ili članovima porodice (makar i putem telefona), služanje muzike i opuštanje u vidu čitanja knjiga takođe mogu podsticati održavanje dobrog mentalnog zdravlja - rekla je psihološkinja.

Gde sve možete dobiti besplatan razgovor

Na kojim sve mestima možeš potražiti pomoć, zakazati besplatan razgovor, sledi u nastavku:

Na Doktok.rs aplikaciji se možete prijaviti za besplatno psihoterapeutsko savetovanje.

Takođe, na platformi Siguran prostor možete zakazati besplatnu seansu. Kod jednog terapeuta je moguće zakazati jednom, ali postoji mogućnost zakazivanja više puta kod različitih terapeuta.

Projekat Pričajmo o tome pruža studentima besplatno psihološko savetovanje putem Skajpa.

Ukoliko ti zatreba, linije na kojima možeš potražiti stručnu pomoć su:

• Centar Srce za prevenciju samoubistva, broj je besplatan i dostupan svakog dana od 14 do 23 0800 300 303

• NADEL Nacionalna dečja linija 116 111

• NADEL Linija za roditelje 0800 007 000 broj je besplatan i dostupan svakog dana 16-22 sata

• Klinika dr Laza Lazarević Nacionalna linija za pomoć adolescentima 0800309 309 -opcija 3

• Klinika dr Laza Lazarevič Nacionalna linija za prevenciju samoubistva 0800309 309 – opcija 1

• SOS ženski centar 021 422 740 broj je besplatan i dostupan svakog dana od 17h-21h

 


 

 

Ostavite komentar