biznis

Sa ovakvim TROŠKOVIMA ŽIVOTA minimalna plata postaje - BESMISLENA

Radnici sa srednjim i minimalnim zaradama moraće da uvedu dodatne mere "štednje", odnosno - još odricanja

Autor: K1info/biznis.rs

29/08/2022 > 08:56

podeli vest:

Sa ovakvim TROŠKOVIMA ŽIVOTA minimalna plata postaje - BESMISLENA
Foto: Pixabay.com


Srednja-medijalna mesečna zarada je po pravilu uvek nedovoljna da bi se od nje (bezbrižno) živelo, a u novonastalim uslovima ona sve više gubi na vrednosti. Minimalna zarada je tek nedovoljna za život. Na to ukazuje i jedno istraživanje sprovedeno u Sjedinjenim Američkim Državama.

Naime, nedavno je izašla lista srednjih godišnjih plata u SAD, koja je definisana kao minimalni iznos potreban da se pokriju troškovi na dnevnom i mesečnom nivou dok se istovremeno štedi za penziju.

Srednja godišnja plata, definisana kao minimalni iznos koji je potreban da se pokriju troškovi i uštedi za penziju, u SAD iznosi 61.617 dolara po domaćinstvu, prema proračunima veb stranice za lične finansije GOBankingRates.

U 15 država sa najvišim pragom plate za život treba zaraditi 70.000 dolara ili više da bi se pokrili svi troškovi. Od 50 američkih država, najviša plata za život je 132.912 dolara na Havajima, a najniža je 51.754 dolara u Misisipiju, piše Finnoexpert.com.

Foto: Pixabay.com

 

Iza Havaja sledi Njujork sa 101.995 dolara, zatim Kalifornija 94.778 dolara, potom Masačusets sa 86.480 dolara, Aljaska 86.480 dolara…

Ove države obično imaju veće troškove za stanovanje, poreze, hranu, zdravstvenu zaštitu, komunalije i prevoz. U poređenju sa drugim državama udaljena ostrva Havaja imaju ograničenu ponudu zemljišta i veće troškove uvoza robe, što je razlog prvog mesta na ovoj listi.

Većina stanovnika u američkim državama ima srednji prihod domaćinstva u rasponu od 70.000 do 90.000 dolara, a srednji prihod domaćinstva u Merilendu od 94.384 dolara prednjači. Naravno, mnogi ljudi u ovim državama dobijaju minimalnu platu i zarađuju manje od 31.200 dolara godišnje, na osnovu 40-časovne radne nedelje – znatno ispod praga plate za život.

Inflacija "jede" plate, troškovi života sve veći u Evropi, Africi…

Francuzima najavljeno da se spreme "za kraj obilja", Nemci se već prilagođavaju dolasku "teške zime", Britanci strahuju od porasta siromaštva, protesti u Južnoj Africi zbog rastućih troškova života. Uglavnom vesti ove vrste dominiraju u medijima širom sveta i kod nas.

Većina evropskih zemalja beleži istorijski visok nivo inflacije, a prognoze za mesece koji dolaze nisu na nekom optimističnom nivou.

Foto: Pixabay.com

 

Francuzi su zabrinuti zbog pada životnog standarda usled rastućih troškova života, posebno energije. Ovaj problem je počeo još od krize izazvane pandemijom korona virusa, a cene hrane, energije i goriva u Francuskoj naglo su porasle posle početka rusko-ukrajinskog sukoba. Očekuje se da će toplotni talas i suša u letnjim mesecima doprineti još većem rastu cena.

Ipak, prema podacima Eurostata, ova zemlja beleži najmanju stopu inflacije među članicama EU od 6,8 odsto. Predsednik Francuske Emanuel Makron saopštio je da dolazi velika promena i da se građani Francuske spreme na "žrtvovanje" jer će uslediti "kraj izobilju", prenela je Anadolu Agency.

Kriza troškova ne zaobilazi ni Veliku Britaniju. Najveći problem je rast cena energije, koja poput domino efekta povlači i sva ostala poskupljenja za sobom. Inflacija u zemlji premašila je 10 odsto, privreda je na korak od ulaska u recesiju, a očekuje se da će BDP nastaviti da pada u poslednjem kvartalu tekuće, kao i u sledećoj godini.

Foto: Pixabay.com

 

Nezadovoljstvo raste i na afričkom kontinentu, gde su zabeleženi protesti u Južnoj Africi zbog plata radnika koje su tri puta niže od troškova života. Čak 75 odsto južnoafričkih radnika zarađuje ispod 5.800 randa (341 dolar) i većina njih ne može da priušti osnovnu hranu i prevoz zbog niskih plata koje su mnoge gurnule u glad. Minimalna plata za život trebalo bi da iznosi oko 735 dolara.

Inflacija ne zaobilazi ni Srbiju i ona je, prema procenama Narodne banke Srbije, u julu iznosila 12,8 odsto. Kako je najavljeno, svoj vrhunac trebalo bi da dostigne u septembru, oko 14 odsto.

S obzirom na to da kraj rata u Ukrajini nije na vidiku, a on direktno utiče i na ekonomska kretanja, očigledno je da Evropi predstoji jedna od težih zima. Radnici sa srednjim i minimalnim zaradama moraće takođe da uvedu mere "štednje", odnosno još odricanja.

Ostavite komentar