OVO JE VOZAČ "G KLASE" KOJI JE UČESTVOVAO U NESREĆI NA KARABURMI: Sudilo mu se za ubistvo Slavka Ćuruvije
Vesti
podeli vest:
Francuski premijer Sebastijen Lekorni izjavio je danas da je od gradskih uprava u zemlji zatražio da uvedu "niz delimičnih policijskih časova počev od večeras", sa ciljem zaštite privrednih subjekata.
Lekorni je nakon sastanka međuministarskog kriznog štaba naveo i da će detalji o obimu ovih mera biti objavljeni kasnije u toku dana, prenosi Figaro.
On je najavio da će od sutra početi primena programa za slučaje delimične nezaposlenosti za privredne subjekte pogođene neredima, koji će vlada finansirati u potpunosti.
"Reč je o meri usmerenoj na očuvanje radnih mesta, jer ne dolazi u obzir da nakon fizičkog uništenja koje se već dogodilo, uslede i socijalne posledice u vidu gubitka radnih mesta", rekao je Lekorni.
Lekorni je rekao da vlada "nema šta da krije" nakon nereda širom zemlje tokom vikenda.
"Francuzi moraju da shvate kako je nered organizovan na potpuno neviđen način, posebno tokom dana od strane krajnje levice, a uveče od strane opšte delinkvencije", rekao je Lekorni i pozvao na "snažan krivični odgovor na nasilje".
On je optužio "ultralevi pokret" da želi da organizuje "duboke nerede u zemlji do predesedničkih izbora".
"Postoji čitava mreža aktera koji bi mogli biti mobilisani da čak dovedu u pitanje vreme održavanja predsedničkih izbora i samo održavanje predsedničkih izbora", rekao je on, dodajući da će održati "poseban sastanak" sa ministrom unutrašnjih poslova Loranom Nunjezom i obaveštajnim službama u vezi sa tim pitanjem.
Ranije danas portparolka francuske vlade Mod Brežon izjavila je da predsednik krajnje levičarske stranke Nepokorena Francuska Žan-Lik Melanšon zagovara "oblik pobune protiv Republike".
"Već nekoliko godina, Nepokorena Francuska navikava nas da budemo u ovoj strategiji ekstremnog sukoba na potpuno pretpostavljen način. Sve ovo proizilazi iz izuzetno jasne izborne strategije", ocenila je Brežon.
Talas masovnih protesta u Francuskoj počeo je sredinom septembra kao lokalni štrajk i bunt učenika i nastavnika u jednoj srednjoj školi u siromašnijem predgrađu Pariza, Kreteju, a povod su bili katastrofalni uslovi u prosveti - hroničan nedostatak profesora, prenatrpane učionice i zapuštene, oronule školske zgrade.
Protesti su radikalizovali i proširili su se na srednje škole i fakultete širom zemlje, praćeni masovnim blokadama i sukobima sa policijom.
Demonstracijama su se pridružili sindikati, roditelji i aktivisti nekadašnjeg pokreta "Žuti prsluci", a prvobitnim zahtevima za reformu obrazovanja priključili su se i masovni ulični protesti protiv visokih troškova života, rasta cena goriva i vladinih mera štednje.
BONUS VIDEO
Ostavite komentar