Vesti > Srbija

Ili slaviš, ili na slavu ideš - danas je SVETI NIKOLA, jedna od NAJVEĆIH SLAVA u Srbiji

Uobičajeno je da se kaže da "pola Srbije slavi Nikolu, a druga polovina ide na slavu"

Izvor: K1info/kurir.rs

19/12/2022 > 06:57

podeli vest:

Ili slaviš, ili na slavu ideš - danas je SVETI NIKOLA, jedna od NAJVEĆIH SLAVA u Srbiji
Foto: Youtube PrintScreen/Телевизија Храм


Sveti Nikola se smatra zaštitnikom dece, učenih ljudi, trgovaca, moreplovaca i putnika. Svetiteljev kult rasprostranjen je ne samo kod pravoslavaca, već i među katolicima, te je u drugim zemljama poznat i kao Božić Bata.

Sveti Nikola (Nikolaj Mirlikijski), čudotvorac, rođen je u maloazijskom gradu Patara, u današnjoj Turskoj. Umro je 19. (6) decembra 345. godine, sahranjen je u Sabornoj crkvi Mirlikijske mitropolije, a krajem 11. veka njegove mošti prenete su u Bari, u manastir Svetog Jovana Preteče. Osim što se spomen na dan smrti Svetog Nikole slavi 19. decembra, odnosno 6. decembra po gregorijanskom kalendaru, Sveti Nikola se proslavlja i 22. maja, u znak sećanja prenosa njegovih moštiju u Bari.

Na hrišćanskim brodovima duž Jadranskog i Sredozemnog mora moreplovci su držali ikonu Svetog Nikole jer ga smatraju svojim zaštitnikom.

Svetitelj je rođen u Patari u Likiji, bio je jedinac, sin bogatih i uglednih roditelja. Duhovni život započeo je u manastiru Novi Sion u kojem se već nalazio njegov stric, Sveti Nikolaj episkop patarski. Nakon smrti roditelja, krenuo je da širi veru i milosrđe, ali o svojim dobročinstvima nije govorio javno. Posle toga postao je arhiepiskop Mirlikijski, te je u vreme progona hrišćana završio u tamnici, ali ni tada nije odstupio od vere. Smatran je svetiteljem i tokom života, ljudi bi ga pozivali u teškim i bolnim trenucima. Bolovao je kratko i upokojio se 343. godine, kada je sahranjen u Sabornoj crkvi u Miri. Šest vekova vernici su obilazili njegov grob u Miri, među kojima su bili i Stari Sloveni. Posle turskog osvajanja Likije i iz straha da mošti svetitelja ne budu oskrnavljene, 1096. godine prebačene (prokrijumčarene) su u Bari, u Italiji, gde su položene u Crkvu Svetog Jovana Preteče. Posle tri godine izgrađena je velelepna crkva posvećena Svetom Nikoli.

Foto: Youtube PrintScreen

 

Duh pomaganja i darivanja siromašnih, koji je bio smisao i životno opredeljenje svetog Nikole, pa i danas treba darivati one koji nemaju i pomoći im. Zato je tradicija da se darivaju orasi, lešnici, jabuke i slatkiši stavljanjem u cipele pokraj kreveta ili u prozore.

Osim što se praznuje kao najveće srpsko krsno ime, Sveti Nikolaj Čudotvorac takođe je esnafska slava, odnosno zaštitnik zanata lađara, splavara, ribara i vodeničara. Zbog toga se još naziva vodena slava, a veruje se da ne treba započinjati ni putovanja. Takođe se u narodu smatra da je zaštitnik putnika i sirotinje.

Postoje i verovanja da na Nikoljdan nerotkinje treba de se mole Svetom Nikoli, a ponegde je i zabranjeno obavljanje takozvanih ženskih ručnih radova.

Protojerej Sabornog hrama u Nišu Miodrag Pavlović kaže da pravoslavci znaju da je ovo strogo posna slava i da nema mrsa tog dana.

- Praznovanje Svetog Nikole poznato je ne samo kod nas, već i kod katolika. Njegove mošti nalaze se u Bariju, u Italiji. Ono što je važno za sve koji slave da se ne ogreše i omrse. Toga dana trpeza je posna (a i Božićni post je u toku), a porodica treba da bude na okupu. Domaćin izjutra nosi slavski kolač u crkvu, žito, vino i sveću, nakon liturgije sveštenik domaćinu seče kolač. Po povratku kući, porodica se okuplja za trpezom, i ono što je važno ko god toga dana dođe u kuću, ne treba ga vratiti - objašnjava protojerej Pavlović.

 

 

 

Ostavite komentar