PATRIJARH PORFIRIJE O ZAKONU O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI: Srpska kultura se SLOBODNO RAZVIJA, ali ne sme da CEPA DRUŠTVO
On je rekao da ne treba praviti nesporazume u društvu pojedinim zakonima
16.01.2024
SrbijaPolemika oko zakona o rodnoj ravnopravnosti: Patrijarh Porfirije izazvao kontroverze, stručnjaci objašnjavaju sporne tačke
podeli vest:
Govor patrijarha Porfirija na naučnom skupu "Srpski identitet, srpski jezik i Zakon o rodnoj ravnopravnosti" napravio je pometnju na društvenim mrežama.
On je izjavio da srpska kultura ne treba da cepa društvo i da pravi nesporazume, tako da pojedinac izgubi orijentir u prostoru i u vremenu, a da ovaj zakon ima potencijal da to čini.
U emisiji "Uranak" na televiziji K1, prof. dr Zorica Mršević i protojerej - stavrofor dr Velibor Džomić objašnjavaju šta je sporno u ovom zakonu o rodnoj ravnopravnosti i zašto se i dalje vodi polemika o rodno senzitivnom jeziku i koje će se kazne primenjivati za one koji taj jezik ne budu poštovali.
Mršević kaže da se Zakon primenjuje već tri godine.
- Do sada nije došlo ni do kakvih lomova u srpskom društvu koje su anticipirane. Taj isti jezik koji je uočen kao problem postoji od 2009. godine u „Zakonu o ravnopravnosti polova“, samo što tada nije bilo kazni. Isto kao i sada, ko hoće i prirodno mu je da priminjeje ili, nastaviće dalje. Sankcije i kažnjavanje niko ne voli, to je jedna vrsta državnog nasilja, ali kod ljudi je pravilo da bez sankcija nema primene - istakla je ona.
On je rekao da ne treba praviti nesporazume u društvu pojedinim zakonima
16.01.2024
SrbijaVeliki kašalj je najrasprostranjeniji u starosnoj grupi od 10 do 19 godina i među njima prednjače deca od 12, 13 i 14 godina
18.01.2024
SrbijaOna je rekla da ne želi da komentariše Patrijarhovu izjavu, jer smatra da se posle njega ne govori.
- Imam duboko poštovanje prema njemu i crkvi u kojoj se on nalazi. Mogu samo da govorim o zakonu. Patrijah izjavom "da Zakon stvara mogućnost da mladi naraštaji forisiranim pritisom i manipulacijama, onim što se zove "Brain boshing", prestanu da budu ono što su Božjom voljom postali i ono što su po svojoj prirodi", misli da ovaj zakon potvara mogućnost za promenu pola i za primenu LGBT praksi, a to nema u ovom zakonu - kaže Mršević i dodaje:
- Sada imamo na delu da su žene poslednjih decenija putem obrazovanja i zakonske ravnopravnosti počele da zauzimaju sve položaje u profesijama i da to deluje uznemirujuće na one koji misle da muškarac treba da zauzima sve pozicije. Organizovani maskulitet, pošto ne može da zabrani ženama da se upisuju na matematiku, tehniku, medicinu, može simbolično da ukine nazive profesija u ženskom rodu. Po meni, zakon je legitiman kada iza njega stoje ljudske potrebe.
Osim jezičkih pitanja, Velibor Džomić naglašava da postoji i problem rodnih izraza, sa posebnim osvrtom na koncept roda u ovom zakonu.
- Ovo je toliko važna tema i društveno javno pitanje, da je normalno da izaziva pažnju javnosti. Postoje reakcije koje nemaju nikakvog osnova, utemeljenja. Nisam još čuo adekvatan stručni razgovor. Taj društveni dijalog je morao biti pokrenut pre donošenja ovog društvenog zakona. Legitimnopravo države je da uređuje društvene odnose, ali ona tu nije legitimna, posebno kada su vezani za savremene države i društva, to pokreće širi dijalog. Zakon nije sveto pismo. Ovde je skretana pažnja na imenice muškog i ženskog roda i nasilju nad ženama. Mi smo za to da se sprečava svaki oblik nasilja i bilo kakve torture ili nepriličnog ponašanja prema ženama, to na stranu. To je vekovni stav SPC-a. Podržaćemo sve što vodi sprečavanju prema svim oblicima nasilja, a posebno nad ženama i decom - kaže Džomić.
Iako mnogi odlaze u Nemačku u potrazi za "boljim životom", stanovnici ove zemlje najnezadovoljniji su u Evropi
18.01.2024
SrbijaNaši stručnjaci objašnjavaju šta se dešava i zašto je intervencija u Turskoj mač sa dve oštrice
18.01.2024
SrbijaOn je objasnio šta je za crkvu i lingviste sporno u tom delu rodnog senzibiliteta.
- Apsolutno smo za to da se poštuju pravila lingvističke struke kada je ova tema u pitanju. Sporno je to što oni time zadiru ustrojstvo i poredak crkve, kakva „apostalka“, „episkopa“. Kakva je to briga o ženi, ako se ona za nju naziva armiračica. Neka nauka kaže svoj stav. Uporno se skreće pažnja na imenice muškog i ženskog roda, ovde je problem iza čitave ove priče nešto drugo. Pojam roda u ovom zakonu jeste sporan. Rod je u srpskom jeziku vezan isklučivo za rađanje, a ovde rod nije vezan za rađanje i rodbinu, nego je vezan za društveni konstrukt 72 vrste roda. Ovim zakonom se nameće obaveza većini da govori onako, kako taj pojedinac govori - rekao je on.
Džomić je naglasio i da će kazne biti previsoke za nepoštovanje ovog zakona.
- Ovaj zakon nameće obavezu medijima da koriste rodno osetljiv jezik, uz pretnju visokih novčanih kazni do dva miliona dinara, kako u obrazovanju tako i u javnoj upravi. Smatram da je ovo nasilje, jer ograničava slobodu izražavanja i prisiljava ljude na određeni jezički model. Crkva poštuje slobodu pojedinca da se izražava kako želi, ali ističem da deca treba da se obrazuju i vaspitavaju, uz poštovanje jezičkih pravila. Srpski jezik, kao kulturna baština, jeste živ i dinamičan, ali se ovde primenjuje u određenom obrascu koji izaziva kontroverze. Primena rodno osetljivog jezika direktno utiče na ustrojstvo pravoslavne crkve i narušava tradicionalne vrednosti o odnosu muškaraca i žena. Pojmovi poput "mironosica" i "apostolka" ne postoje u crkvenom ustrojstvu, što predstavlja direktan zahvat u crkveni poredak - istakao je Džomić u emisiji "Uranak" na televiziji K1 i dodao:
- Uvođenje pojma roda, kao društvenog konstrukta, bez dubinske javne rasprave, predstavlja radikalan zahvat u tradiciju i kulturu naroda. Nije regulisana ustavna ravnopravnost, već se reguliše ustavno nepostojeća kategorija, što izaziva konfuziju i suprotno je smislu koji ta kategorija ima u srpskom društvu. Ovo je prvi put u istoriji srpskog naroda da se donosi zakon o rodnoj ravnopravnosti, i smatram da treba stvoriti širi dijalog, konsultovati stručnjake i razmotriti sve aspekte pre nego što se donese bilo kakva odluka. Važno je očuvati apsolutnu slobodu u privatnom izražavanju, ali u zvaničnoj komunikaciji treba poštovati pravila srpskog jezika, uz posebnu pažnju na zaštitu dece od tzv. "gender" ideologije.
Ginekolog Igor Jeremić objansnio je da li bolest može da se prepozna na vreme i koji su simptomi
17.01.2024
SrbijaAmerički teoretičar zavere Aleks Džouns tvrdi da su vakcine protiv kovida, umesto da štite, uzrokovale smrt 17 miliona ljudi
17.01.2024
SrbijaVerovatno ćemo od 1. februara uključiti Kragujevac i Niš, a u trećoj fazi od maja meseca i Vojvodinu, rekla je Grujičić
17.01.2024
SrbijaVelike promene vremena, kakve se očekuju ovih dana, najviše utiču na hronične bolesnike
17.01.2024
SrbijaZa sada nije poznato stanje povređenih
pre 11 minuta
HronikaProtiv dvojice mladića podnete prekršajne prijave
pre 15 minuta
HronikaPripadnici policije u roku od 10 minuta su pronašli vozilo koje je na trotoaru udarilo studentkinju Pravnog fakulteta
pre 43 minuta
HronikaNapadač je pobegao sa lica mesta, ali ga je policija brzo uhapsila
pre 47 minuta
SvetPrema podacima medicinskih službi, ima još ranjenih, ali se ne zna tačan broj
pre 1 sat
SvetNa optuženičkoj klupi je 28 optuženih, dok je njih 17 odsutno, neki su u bekstvu, a nekoliko njih je u zatvorima u Evropi
pre 1 sat
HronikaSastanak će biti održan u zgradi Generalnog sekretarijata predsednika Republike
pre 1 sat
PolitikaPovređena devojka (20) je prevezena u Urgentni centar i u toku je dijagnostika
pre 1 sat
HronikaOliver Ivanović je ubijen 16. januara 2018. godine ispred prostorija svoje stranke u severnom delu Kosovske Mitrovice, sa šest hitaca u leđa
pre 6 sati
SudbineVelika želja za promenama inspirisala je bračni par Marković da pokrene neobičan biznis
15.01.2025
ReportažaDr Orhan Dragaš, direktor Međunarodnog instituta za bezbednost, napisao je autorski tekst na temu sankcija NIS i odnosa Rusije i Srbije.
15.01.2025
KolumnaŽeljko Ražnatović ubijen je 15. januara 2000. godine, a ovaj događaj bio je jedan od najispraćenijih u novijoj istoriji Srbije
15.01.2025
SudbineNa svojim leđima nosila je izazove prijateljstva, braka sa veoma bolesnim mužem, probleme Pozorišta na Terazijama...
14.01.2025
SudbineKejt se potom ponovo osvrnula na svoju borbu
14.01.2025
SudbineNa Srpsku novu godinu 14. januara 2001. kad je planina bila bez lišća, Koraća konačno uspevaju da opkole
14.01.2025
SudbineBio dugogodišnji član ansambla Beogradskog dramskog pozorišta
14.01.2025
Sudbine
Ostavite komentar