ODRŽANO OSMO JAVNO SLUŠANJE: Predlog zakona o Pravosudnoj akademiji
podeli vest:
Odbor za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu održao je danas Osmo javno slušanje na temu „Predstavljanje Predloga zakona o Pravosudnoj akademiji, koji je 17. jula 2026. godine podnela Vlada i Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije“ u Domu Narodne skupštine.
Predlog zakona o Pravosudnoj akademiji predstavio je ministar pravde Nenad Vujić, koji je istakao da su u predloženi tekst ugrađene preporuke Venecijanske komisije.
On je naveo da predložena rešenja predstavljaju važan korak u nastavku reforme pravosuđa i ispunjavanju obaveza iz Akcionog plana za Poglavlje 23 u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Prema njegovim rečima, Predlog zakona donosi značajne promene u strukturi organa upravljanja Pravosudnom akademijom, sa ciljem obezbeđivanja veće nezavisnosti i objektivnosti njenog rada, kao i unapređenja sistema izbora i stručnog osposobljavanja budućih sudija i tužilaca.
Kako se navodi u saopštenju iz Ministarstva pravde, Vujić je ukazao da bi u skladu sa novim zakonskim rešenjima Pravosudna akademija trebalo da postane "tačka ulaska u pravosuđe, sa više ulaza", koja će osigurati jasne, objektivne i merljive kriterijume za izbor sudija i javnih tužilaca.
"Na ovaj način Republika Srbija unapređuje svoje reformske procese u cilju dostizanja efikasnog pravosuđa i veće dostupnosti pravdi na dobrobit svojih građana", poručio je ministar Vujić.
Podsetio je da je donošenje zakona o Pravosudnoj akademiji uz pozitivno mišljenje Venecijanske komisije i jedna od obaveza Republike Srbije iz Poglavlja 23, te da je javna rasprava o istom započela pre dve godine, nakon čega je usledila razmena mišljenja sa Venecijanskom komisijom.
On je naglasio da je u junu ove godine Venecijanska komisija konstatovala da je ovaj Predlog zakona u potpunosti u skladu sa standardima te Komisije.
Ministar je ukazao da će Pravosudna akademija biti zadužena za stručnu obuku budućih kandidata, koje će na sudijske i tužilačke funkcije birati Visoki savet sudstva i Visoki savet tužilaštva.
Istakao je da se novim zakonskim rešenjima utvrđuju jasni, objektivni i merljivi kriterijumi za izbor budućih nosilaca pravosudnih funkcija, te da se pojačava nadzorna uloga saveta nad Pravosudnom akademijom.
Govoreći o rešenjima koja se tiču programa prethodne obuke, odnosno o dobijanju uverenja o stručnosti i osposobljenosti kandidata, ministar je naglasio da je Pravosudna akademija servis saveta, koji im omogućava da dobiju jasne i merljive kriterijume za izbor.
Takođe, kako je rekao, za sudijske i tužilačke pomoćnike koji su zaposleni u sudovima i javnim tužilaštvima ništa se ne menja stupanjem na snagu ovog zakona 1. marta 2027. godine.
Ministar pravde je ukazao da je Predlogom zakona predviđen prelazni period od 2027. do 2030. godine, tokom kojeg će biti sprovođeni programi prethodne obuke kandidata na Pravosudnoj akademiji.
"Programi ove obuke trajaće u zavisnosti od prethodnog radnog iskustva kandidata posle položenog pravosudnog ispita, od tri meseca do dve godine. Pored ove mogućnosti, do 2030. godine kandidati će moći da stručnost i osposobljenost potvrđuju i kroz testiranje pred savetima", naveo je ministar pravde.
U nastavku javnog slušanja usledila je debata, tokom koje je ministar Vujić odgovarao na kritike i sugestije učesnika.
Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije predstavio je narodni poslanik Miroslav Petrašinović, koji je istakao da se predloženim izmenama, između ostalog, unapređuju izborni uslovi i obezbeđuje primena preporuka ODIHR-a.
Kako je naveo, Nacrt zakona obuhvata i preostalih 13 preporuka GREKO-a, dok se u delu osnovnih odredaba proširuje krug lica koja se smatraju javnim funkcionerima.
Govoreći o konkretnim rešenjima, Petrašinović je ukazao na uvođenje strožih pravila u pogledu nespojivosti javnih funkcija, kao i na preciznije uređivanje odnosa između obavljanja javne funkcije i stranačkog delovanja na društvenim mrežama.
Predloženim izmenama dodatno se jača transparentnost rada Agencije za sprečavanje korupcije, dok se detaljnije uređuju i pitanja finansiranja izbornih kampanja, aktivnosti trećih lica tokom izbornog procesa, kao i kontrola finansiranja političkih stranaka i donacija.
On je posebno istakao da su predloženim Nacrtom pooštrene i kaznene odredbe za nepoštovanje propisanih pravila, naročito u slučajevima povrede odredaba člana 50, koje se odnose na vršenje javne funkcije nakon otpočinjanja izborne kampanje.
Petrašinović je zaključio da predložene izmene predstavljaju nastavak aktivnosti započetih pre nekoliko meseci na unapređenju i reformi izbornog zakonodavstva, sa ciljem da se, u skladu sa preporukama ODIHR-a i GREKO-a, izborni proces dodatno unapredi i učini kvalitetnijim.
U raspravi koja je usledila, učesnici javnog slušanja razmenili su mišljenja o predloženim zakonskim rešenjima, izneli svoja zapažanja, stavove i sugestije.
BONUS VIDEO: