Vesti > Srbija

KOJI GRAD U VOJVODINI JE NAJKRITIČNIJI ZA ZEMLJOTRESE? Najopasnija tačka, a možda baš tu živi neko vaš

Autor: Ana Avramović

06/05/2026 > 09:24

podeli vest:

KOJI GRAD U VOJVODINI JE NAJKRITIČNIJI ZA ZEMLJOTRESE? Najopasnija tačka, a možda baš tu živi neko vaš
Foto: Shutterstock


Koji grad u Vojvodini je najkritičniji za zemljotrese? Iako Vojvodina ne važi za izrazito trusno područje, zemljotresi u ovom delu Srbije nisu retkost. Najnoviji zemljotres kod Bezdana ponovo je pokrenuo pitanje – koji grad u Vojvodini je najugroženiji kada je reč o seizmičkoj aktivnosti? Prema podacima seizmologa i istorijskim zapisima, odgovor se najčešće vezuje za južni Banat, odnosno područje oko Vršca.

Južni Banat - najaktivnija zona

Većina zemljotresa u Vojvodini ima magnitudu između 2 i 4 stepena po Rihteru i uglavnom prolazi bez većih posledica. Ipak, pojedini delovi pokrajine izdvajaju se kao seizmički aktivniji. Tu pre svega spadaju južni Banat, područje Fruške gore, kao i delovi severne Bačke.

Ove zone povezane su sa starim geološkim rasedima Panonskog basena, koji se povremeno aktiviraju i dovode do podrhtavanja tla.

Vršac kao najkritičniji grad

Kada se govori o tome koji je grad u Vojvodini najkritičniji za zemljotrese, Vršac se izdvaja na osnovu istorijskih podataka i učestalosti potresa koji se tu osećaju.

Jedan od najupečatljivijih primera dogodio se 2. jula 1991. godine, kada je snažan zemljotres magnitude 5,7 pogodio područje Rumunije, ali se snažno osetio upravo u južnom Banatu.

Građani su te noći prijavljivali snažno podrhtavanje tla, ljuljanje nameštaja i pucanje stakla, dok su na starijim objektima zabeležene pukotine i otpadanje maltera.

Ove podatke potvrdila je i seizmolog Slavica Radovanović:

- To je bio samo jedan u nizu zemljotresa, koji se te godine osetio u Banatu, a serija zemljotresa potrajala je sve do decembra. Epicentar potresa od 5,7 Rihtera nije bila u Srbiji, već unutar Rumunije, ali se potres i te kako osetio na širem području Vršca - ističe Radovanović.

Shutterstock

 

Sombor i severna Bačka nisu pošteđeni

Pored južnog Banata, seizmička aktivnost beleži se i u severnoj Bačkoj, posebno u okolini Sombor. Najnoviji zemljotres kod Bezdana pokazao je da ni ovaj deo Vojvodine nije potpuno miran.

- Područje južnog Banata, uključujući Vršac, kao i područje Sombora smatra se jednim od seizmički aktivnijih delova pokrajine, ali uglavnom su slabijeg do umerenog intenziteta i bez većih posledica. Zemljotres koji se jutros dogodio nedaleko od Sombora, nije usamljen slučaj i sličnih potresa bilo je i u davnoj prošlosti. Posebno je značajan zemljotres koji se tokom prošlosti dogodio u Pečuju, na jugozapadu Mađarske. Da li će zemljotres ostaviti manje ili veće posledice, zavisi od mnogo faktora, prvenstveno ne samo od jačine, već i od dubine na kojoj se dogodio i da li je epicentar u urbanoj ili ruralnoj sredini - saopštava Radovanović.

Područje Fruške gore takođe se ubraja među seizmički aktivnije zone, a pojedini jači potresi u prošlosti vezuju se upravo za ovaj deo Vojvodine.

Kada je reč o najjačim zemljotresima u Vojvodini, oni se vezuju za Frušku Goru. Srećom, oni nisu razorni, ali svakako mogu uneti nemir među građanima - zaključila je Radovanović.

Zašto dolazi do zemljotresa

Glavni uzrok zemljotresa u Vojvodini su stari geološki rasedi unutar Panonskog basena. Iako nisu često aktivni, njihova povremena pomeranja dovode do potresa koji se osećaju u pojedinim delovima pokrajine.

Kao primer razorne snage zemljotresa, Radovanović navodi slučaj iz Taškent:

Kao primer Radovanović navodi potres u Taškentu, koji se dogodio pre tačno 60 godina. Epicentar potresa bio je u samom centru grada i nastale su katastrofalne posledice, a grad je bio sravnjen do temelja.

Stručnjaci naglašavaju da posledice zemljotresa ne zavise samo od njegove jačine.

Na osnovu razgovora, zaključeno je da najveću opasnost predstavlja neadekvatna gradnja objekata, zbog čega je ključno poštovati građevinske standarde kako bi se rizik sveo na minimum.

Među najjačim zabeleženim potresima u Srbiji izdvaja se onaj u Lazarevac iz 1922. godine, magnitude 5,7, kao i zemljotres na Rudnik 1927. godine jačine 5,9.

Jači potresi zabeleženi su i u Mionica krajem devedesetih, kao i na području Svilajnac i Despotovac.

Na osnovu svih dostupnih informacija, Vršac i šire područje južnog Banata izdvajaju se kao najkritičniji deo Vojvodine kada je reč o zemljotresima. Ipak, većina potresa je slabog intenziteta i ne izaziva ozbiljne posledice.

Zemljotresi u Vojvodini jesu realnost, ali uz pravilnu gradnju i praćenje stručnih preporuka, njihov uticaj može biti značajno ublažen.

BONUS VIDEO

Ostavite komentar