Vesti > Srbija

PROMENA KOJA ĆE NAS SVE POGODITI SAMO ŠTO NIJE Ove godine dolazi najranije ikad, evo zašto su ljudi masovno nezadovoljni

Autor: Hana Pantelić

22/10/2025 > 07:05

podeli vest:

PROMENA KOJA ĆE NAS SVE POGODITI SAMO ŠTO NIJE Ove godine dolazi najranije ikad, evo zašto su ljudi masovno nezadovoljni
Foto: Tanjug/Vladimir Sporčić


Ostalo je još 100 sati do sezonske promene u noći između subote i nedelje, 25. i 26. oktobra, kada ćemo preći na zimsko računanje vremena, pomerajući kazaljke jedan sat unazad. Sviđalo se to nama ili ne, čeka nas još jedno privikavanje na pomeranje sata i to usred burnih rasprava u svetu ima li smisla uopšte to raditi.

Ove nedelje ponovo pomeramo sat, više ne vidim poentu”, naglas je juče zavapio španski premijer Pedro Sančez, nazivajući tu praksu zastarelom i remetilačkom.

Znamo da pomeranje sata ne doprinosi uštedi energije, ali ono što nauka kaže jeste da to dva puta godišnje remeti naš biološki ritam", istakao je on ljutito.

Ova promena, koja tradicionalno donosi više svetlosti ujutru i raniji mrak popodne, dogodiće se ove godine najranije u poslednjih jedanaest godina. Poslednji put smo menjali satove istog datuma 2014. godine.

Shutterstock

Prva ga uvela Nemačka

Praksa promene sata nije nova i ima korene u Prvom svetskom ratu. Prve su ga uvele Nemačka i Austrougarska tokom Prvog svetskog rata sa ciljem uštede energije. Nakon toga, praksa je više puta ukidana i ponovo uvođena u bivšoj Jugoslaviji, da bi se konačno ustalila 1983. godine.

Uvođenjem jedinstvenih propisa na nivou Evropske unije 1996. godine, ceo proces je standardizovan, tako da sve države članice EU prelaze na letnje računanje vremena poslednje nedelje u martu, a vraćaju se na zimsko računanje vremena poslednje nedelje u oktobru.

Primarna ideja bila je usklađivanje saobraćaja, komunikacija i poslovanja u okviru rastućeg jedinstvenog tržišta.

Veliko nezadovoljstvo

Uprkos dugoj tradiciji, nezadovoljstvo promenom sata dostiglo je vrhunac 2018. godine, kada je Evropska komisija sprovela anketu javnog mnjenja u kojoj je učestvovalo čak 4,6 miliona građana EU.

Rezultati su bili jasni: čak 84 odsto ispitanika izjasnilo se za ukidanje ove prakse. Evropski parlament je 2019. godine glasao za ukidanje sezonskog pomeranja vremena, a konačna promena je planirana za 2021. godinu. Ali tu je sve stalo zbog pandemije.

Bez dogovora o ključnom pitanju

Države članice nisu mogle da se dogovore o ključnom pitanju: da li trajno zadržati letnje ili zimsko računanje vremena. Dok su neke zemlje poput Francuske i Poljske bile za trajno letnje računanje vremena, druge, poput Finske i Holandije, preferirale su zimsko računanje vremena.

Zbog nedostatka dogovora i naknadnih globalnih kriza poput pandemije, odluka o ukidanju promene vremena je potisnuta u drugi plan i stavljena na čekanje do daljeg.

Prema važećim direktivama EU, praksa će se nastaviti najmanje do 2026. godine. Postoji nada da bi se pitanje moglo aktivirati tokom poljskog predsedavanja Savetom EU 2025. godine, ali do tada, građani EU, ali i Srbije mogu biti sigurni da će i dalje morati da podešavaju satove dva puta godišnje. Dok se ne postigne konačan dogovor na nivou Unije, ritual "izgubljenog" sata u proleće i "dobijenog" sata u jesen ostaje neizbežan deo naše stvarnosti.

Shutterstock

U kojim zemljama nema letnjeg i zimskog računanja vremena

Dok Evropska unija okleva, mnoge zemlje širom sveta su odavno napustile ovu praksu. Rusija je trajno prešla na zimsko računanje vremena 2014. godine, dok je Turska odlučila da ostane na stalnom letnjem računanju vremena dve godine kasnije. Van Evrope, giganti poput Kine, Indije i Japana odavno su ukinuli promenu sata.

Slične odluke doneli su Brazil, Meksiko (sa izuzetkom pograničnih područja sa SAD), Argentina, Urugvaj i niz drugih zemalja poput Irana, Jordana, Sirije i Azerbejdžana. Čak i unutar Evrope postoje izuzeci; Island i Belorusija ne menjaju satove, dok u Australiji neke savezne države primenjuju letnje računanje vremena, a druge ne. Ovaj globalni trend napuštanja sezonskih promena vremena vrši dodatni pritisak na EU da konačno donese odluku i okonča praksu koju mnogi stručnjaci i građani smatraju zastarelom.

Ovog dana mrak će pasti u 16.35, a dan će trajati 25 sati.

Zašto zimsko računanje vremena počinje ranije ove godine pročitajte OVDE.

BONUS VIDEO:

 

Ostavite komentar