ŠTA ZA GRAĐANE ZNAČE MERE KOJE JE VLADA UVELA ZBOG RASTA CENE NAFTE? Obrknežev o uticaju svetskih sukoba na Srbiju (VIDEO)
podeli vest:
Analitičar Nebojša Obrknežev izjavio je danas da je Srbija od početka sukoba na Bliskom istoku preduzela dobre mere i donela odluku o zabrani izvoza nafte i derivata kako bi zaštitila građane i privredu od skoka cena nafte u svetu.
Naveo je za Tanjug da treba proužiti odluku o privremenoj zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora, što je vlada danas i učinila, kako bi se stabilizovalo tržište zbog sukoba na Bliskom istoku i napada na naftna postrojenja u Iranu.
Pronalaženje novih izvora snabdevanja
Obrknežev je objasnio da treba i da se pronađe novo izvorište snabdevanja sirove nafte umesto Iraka odakle je Srbija uvozila više od 50 odsto nafte.
"Predsednik Srbije Aleksandar Vučić se pre tri nedelje vratio iz Kazahstana, a posle dva dana je počeo rat na Bliskom istoku. Uz onakve počasti je primljen od strane predsednika Kazahstana, i možda tu može da se pronađe neko rešenje jer postoje dva naftovoda iz Kazahstana koja direktno idu do Crnog i Sredozemnog mora preko kojih bismo mi mogli da uvozimo određeni tip nafte koji nama odgovara", rekao je Obrknežev za Tanjug.
Mere za očuvanje energetske bezbednosti
Na pitanje šta bi Srbija mogla da uradi kako bi sačuvala energetsku bezbednost od potencijalne energetske krize zbog sukoba Irana i SAD, Obrknežev je rekao da je Srbija od početka sukoba na Bliskom istoku već preuzela vrlo dobre mere za državu i građane.
Istakao je da je smanjenje akciza koje važi do 15. aprila, takođe, vrlo dobra mera Srbije.
Kao dobru stvar istakao je i to što je država nakupila rezerve sa sirovom naftom, jer to znači, kako kaže, da ta nafta kupljena po jeftinijoj ceni može da se prodaje Naftnoj industriji Srbije (NIS), kao što se to činilo onog momenta kada preko JANAF-a nije mogla da se uvozi nafta, i da se na taj način "koliko toliko" amortizuje sama cenu nafte.
Rezerve i operativna spremnost
Kako je naveo, od kraja januara do početka sukoba na Bliskom istoku, Srbija je osposobila sve rezerve sirove nafte, operativne rezerve od strane kompanijskih rezervi, državne rezerve, vanoperativne rezerve i vojne rezerve.
"Moramo da poredimo ono što se dešava u Evropi i kod nas. Vi ćete sada moći da pogledate spisak zemalja koje su ograničele da se na pumpama kupuju određene količine derivata, imate zemlje koje nemaju svoje derivate, koje su ih potrošile, a Srbija što se tiče naftne krize koju proživljavamo već 14 meseci zbog NIS-a građani apsolutno nisu osetili. U tom periodu se Srbija snašla jer je tek krajem januara počela da radi rafinerija a preko 100 dana nije stizalo sirove nafte", istakao je on.
Uticaj sukoba na cenu nafte
Komentarišući to što je cena nafte brent dostigla 112 dolara po barelu nakon raketnih napada energetskih postrojenja u više zemalja u Persijskom zalivu i napada izraelske vojske na iransko gasno polje Južni Pars, Obrknežev je rekao da se do sada energetska postrojenja u sukobima nisu dirala i čuvala zato što kada se završi rat neophodan je ozbiljan vremenski period da se osposobi energetska infrastruktura i da se dođe u određeni tehnološki proces kada je u pitanju prerada nafte i pročišćavanje gasa, kako bi to moglo dalje da se dristribuira.
Globalni faktori i deficit nafte
Napomenuo je da ovde nije problem samo to što je zarobljeno oko 20 odsto svetske nafte i oko 17 odsto svetskog gasa zbog blokada Ormuskog moreuza, već i sankcije prema Rusiji i njena nafta koja ne može svuda da ide, kao i to što nafta iz Venecuele ne odgovara svakom tipu rafinerije.
Dodao je da je zbog toga deficit nafte u svetu mnogo veći od onoga što je zarobljeno u Persijskom zalivu.
"Kada govorimo o prvoj nedelji napada Irana na Saudijsku Arabiju, tamo je bila uništena rafinerija koja za četiri dana proizvede ono što Srbija potroši za godinu dana. Cena nafte na današnji dan je preko 110 dolara po barelu. Svetska agencija za energiju za sada ima zalihe oko 1,8 milijardi barela derivata, može u određenim vremenskim periodima da pušta neke količine kao što je bilo sa 400 miliona barela ali to može da kontroliše svetsko tržište maksimum dva meseca", naveo je Obrknežev.
BONUS VIDEO
ŠOK IZ SVEMIRA! JAKA MAGNETNA OLUJA POGAĐA ZEMLJU 19. MARTA Dramatično upozorenje objavila Ruska akademija nauka!
Dolazak plazme očekuje se u ranim jutarnjim satima, između 4 i 6 časova, dok bi sama magnetna oluja mogla da traje oko 10 sati
17.03.2026
Vesti
Ostavite komentar