Sport > Fudbal

BIVŠEM SELEKTORU SRBIJE KLIČE SVET! Na Mundijal odveo nepriznatu državu od 156.000 stanovnika (FOTO)

Autor: Hana Pantelić

19/11/2025 > 07:33

podeli vest:

BIVŠEM SELEKTORU SRBIJE KLIČE SVET! Na Mundijal odveo nepriznatu državu od 156.000 stanovnika (FOTO)
Foto: Instagram/Printscreen/thebluewaveffk


Planeta će narednih meseci pričati o zemlji od tek 156.000 stanovnika. Kurasao je postao peta nacija u istoriji koja će igrati na Svetskom prvenstvu, a da pritom nije međunarodno priznata kao nezavisna država. Učiniće to zahvaljujući – Diku Advokatu.

Ovog utorka odigrane su i poslednje utakmice kvalifikacija za Svetsko prvenstvo u UEFA zoni, nakon kojih je poznato konačan spisak direktnih učesnika planetarnog šampionata iz Evrope, ali i ko će plasman na turnir u SAD, Kanadi i Meksiku tražiti kroz trnovit baraž.

A onda, u noći između utorka i srede, u neobičnom susretu Jamajka protiv Kurasaa, 78-godišnji bivši selektor Srbije izveo je odbranu za udžbenike. Jamajka je pogodila dve stative i prečku, u nadoknadi je dobila penal, ali je VAR preinačio odluku. Ostalo je 0:0, dovoljno da Kurasao završi kao prvi u grupi i direktno ode na Mundijal u SAD, Kanadu i Meksiko. Jamajka ide u interkontinentalni baraž.

Šta je Kurasao

Ako vam ime zvuči egzotično – sasvim opravdano. Kurasao je mala, razuđena karipska zemlja specifičnog statusa: nije država, nije kolonija, nije teritorija – već autonomna zemlja u sastavu Kraljevine Holandije. Zato je njihov plasman na Mundijal istorijski kuriozitet.

Do sada su na SP išle samo četiri nenacionalne selekcije: Severna Irska, Vels, Škotska i Holandska Istočna Indija (1938). Sad im se pridružuje i Kurasao.

A najzanimljivije – u nacionalnom timu gotovo da nema igrača rođenih na ostrvu. Na spisku za odlučujuće kvalifikacije, od 24 imena – nijedan nije rođen na Kurasau. Svi su iz Holandije, što i ne čudi, jer je ostrvo do 2010. bilo deo Holandskih Antila, prenosi Sportal.

Dik Advokat, najstariji na SP

Mali general, kako mu glasi nadimak, nije ovde zbog novca. Čak je bivši selektor Srbije javno rekao da je deo troškova – uključujući avionske karte – plaćao iz svog džepa. Želeo je da pred kraj karijere uradi nešto što će se pamtiti: da treću reprezentaciju odvede na Svetsko prvenstvo, posle Holandije i Južne Koreje.

U SAD, Kanadi i Meksiku sledećeg leta biće najstariji selektor u istoriji Mundijala – sa 79 godina.

Ko su aduti

To nije anonimna selekcija. Tu su igrači koji su prošli ozbiljne evropske sisteme:

  • Tahit Čong (Šefild Junajted, bivši Mančester junajted)
  • Sontje Hansen (Midlzbro)
  • Armando Obispo (PSV)
  • Rišedli Bazur (Konja; nekada Ajaks i Volfzburg)
  • Žuninjo i Leandro Bakuna
  • Džošua Brenet (nekada PSV i Hofenhajm)
  • Kenji Gore (Makabi Haifa)

Srpski navijači pamte i Rišaira Živkovića i Ksandera Severinu, igrače koji su ostavili trag u „večitim“, ali su trenutno van forme za poziv.

Ipak, do Mundijala imaju vremena da se nametnu.

Kako su postali čudo

Pre deset godina – praktično nepostojeća reprezentacija. Povremena okupljanja, prijateljske utakmice, česta smena selektora. A onda, sredinom 2010-ih, savez je presekao: nema dovoljno domaćih igrača, mora da se aktivira ogromna holandska dijaspora karipskog porekla. I tu kreće rast:

1. Dijaspora projekt (oko 2015.)

Holandija je postala baza. Profesionalci koji nisu upadali u A tim Lala, birali su dres svojih korena. Kvalitet je skočio preko noći.

2. Remko Bisentini (2016–2020)

Holandski trener je uveo red, organizaciju i kontinuitet. Osvojio je Karipski kup 2017. i odveo tim na Gold kup. Pobede nad Hondurasom, remiji sa Jamajkom, minimalni porazi od Meksika – stvari ranije nezamislive.

3. Hidink i Klajvert

Uveli su evropski rad, disciplinu, presing, ozbiljan trenažni proces. Kurasao je prestao da bude amaterska selekcija.

4. Advokatova završnica

U ove kvalifikacije ušli su sa jasnim stavom: ne „da probaju“, nego da urade.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Concacaf (@concacaf)

Istorija jača od mita

Kurasao je prava destilacija karipske istorije. Indijanci Araakv bili su prvi stanovnici, sve do dolaska Španaca 1499. koji su ostrvo smatrali bezvrednim i deportovali većinu stanovništva u Santo Domingo.

Holandska Zapadnoindijska kompanija zauzela ga je 1634. i pretvorila u jedno od najvećih trgovačkih čvorišta regiona – posebno trgovine robljem. U Viljemstadu se razvila luka koja je privlačila i trgovce i pirate.

U 20. veku stigao je veliki preokret: otkriće nafte u Venecueli i izgradnja ogromne Šelove rafinerije. Ostrvo se otvorilo svetu, postalo multietničko i ekonomski snažno.

Posle raspada Holandskih Antila 2010, Kurasao je dobio status autonomne zemlje u sastavu Kraljevine Holandije. Vlast imaju – nezavisnost nemaju. Danas su poznati po turizmu, ronjenju, muzici i šarenoj karipskoj kulturi. Od sinoć – i po najvećem sportskom uspehu u istoriji.

BONUS VIDEO:

 

Ostavite komentar