Priče > Društvo

Svi IZGOVORI Srba kad PIJANI SEDNU ZA VOLAN: To za mene NE VAŽI, bolje vozim nego TREZAN, ma NEĆE MENE DA UHVATE...

Stručnjaci ističu da, iako kazne u Srbiji jesu visoke, problem je što one - ne plaše vozače

Autor: Katarina Milanović

28/10/2022 > 07:11

podeli vest:

Svi IZGOVORI Srba kad PIJANI SEDNU ZA VOLAN: To za mene NE VAŽI, bolje vozim nego TREZAN, ma NEĆE MENE DA UHVATE...
Foto: Tanjug/Dušan Aničić


Vozači koji za volan sednu "mrtvi pijani" mogu da robijaju i do dva meseca, a moraju i da plate od 120 do 140 hiljada dinara. Iako na prvi pogled ova kazna deluje kao da će odvratiti Srbe od ove veoma opasne namere koja vrlo lako može biti kobna po nedužne ljude, nije tako.

Za svega tri dana na srpskim drumovima uhvaćeno je čak 1.116 pijanih vozača, a domaći stručnjaci ističu da iako kazne u Srbiji jesu visoke, najveći problem je što one - ne plaše vozače!

Profesor na Saobraćajnom fakultetu Krsto Lipovac kaže da su ove brojke zabrinjavajuće.

- Vožnja u alkoholisanom stanju je veoma opasna, a istraživanja pokazuju da je u Srbiji procenat ljudi koji za volan sedaju pod dejstvom alkohola puno veći nego u zemljama EU. Što je više alkohola u krvi, veći je i rizik da će takav vozač izazvati saobraćajnu nezgodu. Strane analize su pokazale da vozač koji ima preko 2 promila alkohola u krvi ima 600 do 900 puta veći rizik da izazove nesreću nego trezan vozač - kaže on.

Kazne za vožnju u alkoholisanom stanju
0,21 – 0,5 promila 10.000 dinara
0,51 – 0,8 promila 10.000 – 20.000 dinara, 6 kaznenih poena, 3 meseca zabrane
0,81 – 1,2 promila 20.000 – 40.000 dinara ili zatvor 30 dana, 8 kaznenih poena, 4 meseca zabrane
1,21 – 2,0 promila 100.000 – 120.000 dinara ili najmanje 30 dana zatvora, 9 – 14 kaznenih poena, najmanje 8 meseci zabrane
preko 2,0 promila 120.000 do 140.000 dinara, zatvor 30 – 60 dana ili kazna rada u javnom interesu u trajanju od 240 do 360 sati,15 kaznenih poena, najmanje 9 meseci zabrane

 

Na pitanje da li ovoliki broj pijanih vozača na ulicama naše zemlje znači da su kazne male, naš sagovornik odgovara:

- Iznos kazne ne utiče na vozača, već na njegovu odluku u najvećoj meri utiče subjektivni osećaj da li će biti uhvaćen. Plašim se da kod nas vozači misle da neće biti uhvaćeni. Neke strane zemlje su to rešile postavljajući veći broj patrola na ulice i svaka može da kontroliše alkohol u krvi. Takođe, stranci su uveli i da nakon prvog ili drugog prekršaja ove vrste vozači moraju da idu na lečenje i oduzima im se dozvola. To se pokazalo kao najefikasnija mera. Prilikom poslednjih izmena mi smo to predlagali, ali se u tom trenutku nije bilo dovoljno kapaciteta za njeno uvođenje.

 

Foto: Tanjug/Miloš Milivojević

 

Opšte je poznato da alkohol i vožnja nikako ne idu zajedno. To nije priča "od juče" već se na ovaj problem ukazuje godinama. Svi smo svedoci brojnih saobraćajnih nesreća u kojima je glavni krivac za izgubljene živote upravo alkohol.

Šta je to što tera vozače da sednu za volan iako su popili nekoliko čašica žestine, vina ili piva, pitali smo psihologa Jelenu Milošević. Ona objašnjava da vozači koji piju i voze često imaju utisak da alkohol ne utiče na njihovu vožnju. 

- Neki to objašnjavaju svojim dugogodišnjim iskustvom, neki dobrim poznavanjem svog automobila, a neki kažu da dobro podnose alkohol, odnosno da znaju da procene koja količina alkohola na njih nema negativan uticaj. Ima vozača koji misle da čak bolje voze pod dejstvom alkohola! Postoje i oni vozači koji smatraju da se saobraćajna, a često i druga pravila, ne odnose na njih, da imaju pravo da ih ne poštuju zbog svoje posebnosti i da ona važe samo za druge ljude - kaže ona i dodaje:

- Neki veruju da neće biti uhvaćeni, ne razmišljajući o pitanjima bezbednosti u saobraćaju. Ima onih koji se odluče da voze iako su pili jer su u prošlosti mnogo puta to činili, pa su iz iskustva izveli zaključak da im se ništa loše ne može desiti. Kod nekih vozača postoji i problem zavisnosti od alkohola koja po svojoj prirodi podrazumeva da je žudnja za alkoholom jača od bilo kakve procene opasnosti koju njegovo konzumiranje nosi. Često se u našem društvu blagonaklono gleda na konzumaciju alkohola i nečija vrednost i sposobnosti se procenjuju na osnovu toga koliko može da popije i da li nakon toga može da vozi.

 

Naša sagovornica objašnjava da zbog čega kazne ne plaše srpske vozače.

- Vozači često misle da neće biti uhvaćeni ili ako budu uhvaćeni da će se nekako iz te situacije nekažnjeno izvući. Ako ipak do kazne dođe, jednostavno će je platiti, odnosno ukoliko je izrečena zabrana upravljanja vozilom istrpeti taj period i nastaviti sa starim ponašanjem, jer je ono u većini slučajeva bilo nekažnjeno i ne postoji mogućnost dugoročne posledice u smislu trajnog oduzimanja vozačke dozvole u slučaju ponavljanja prekršaja - kaže Miloševićeva i dodaje da je pored sprovođenja kažnjavanja u skladu sa zakonom edukacija građana najvažnija u rešavaju ovog problema.

- Suštinski je važno shvatanje da konzumiranje alkohola utiče na psihomotorne sposobnosti vozača i da je samim tim takav vozač opasnost u saobraćaju za sebe i druge, kao i da svojom odlukom da u takvom stanju ne vozi, vozač preuzima odgovornost i čuva svoj i tuđe živote!  - napominje ona.


Najviše ljudi gine zbog prevelike brzine

Tokom tri dana akcije otkrivena su i 5.974 prekršaja prekoračenja brzine, od čega su 333 bili prekršaji prekoračenja brzine u zonama pešačkih prelaza, kao i 1.950 slučajeva nekorišćenja sigurnosnog pojasa i 3.277 drugih prekršaja.

Profesor na Saobraćajnom fakultetu Milan Vujanić za k1info dodaje da ipak najviše nesreća u Srbiji nastane zbog prevelike brzine.

- Prevelika brzina je najveći problem. Da li ste znali da kada automobil ide brzinom od 30 kilometara na čas i udari pešaka poginuće 10 odsto njih. Kako raste brzina, raste i broj poginulih. Sa 50 kilometara na sat poginuće 40 odsto pešaka, sa 60 kilometara na sat 80 odsto, a ako se vozi 80 kilometara na sat neće biti preživelih! Zato je jako važno objasniti ljudima da je brza vožnja jako opasna - upozorava Vujanić.

Foto: K1/Printscreen

 

Naš sagovornik ističe da je kaznena politika neadekvatna.

- Srbi nikada nisu marili za novčane kazne, njih jedino "boli" oduzimanje dozvole. Koliku god cifru da mu država "lupi", on će je platiti, samo da vozi. Recimo, dozvola se oduzima tek ako neko vozi 130 kilometara na čas u naseljenom mestu, gde je dozvoljena brzina 50. A pešak gine i pri udaru od 80 kilometara na čas - napominje Vujanić.

 

Prošle godine zbog alkohola poginulo 76 osoba

Tokom 2021. godine na putevima u Srbiji 76 osoba stradalo u saobraćajnim nesrećama u kojima je neko od vozača bio pod dejstvom alkohola.
Vladimir Vida iz Uprave saobraćajne policije tada je naveo da je iz godine u godinu sve veći broj vozača pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci.
- Zabrinjavajući je podatak da je 15 osoba nastradalo u saobraćajnim nezgodama u kojima je neko od vozača bio pod dejstvom narkotika - rekao je Vida.

 

 

 


 

Ostavite komentar