Zašto FARBAMO JAJA? Šta predstavlja CRVENA BOJA? Mnogi mitovi rođeni su pre Hrista
Crvena boja je simbol radosti i vaskrsenja – zbog čega se jaja za Uskrs farbaju u ovu boju
Izvor: K1info
Autor: Simona Stanković
03/05/2024 > 11:18
podeli vest:
Tradicija farbanja jaja je stara i potiče odavnina, a bojenje jaja se prvi put pominju u 12. a u Srbiji u 16. veku tako da boja na jajima ima svoje značenje. U spomen na nevino prolivenu krv i Vaskrsenje Hristovo, boje se vaskršnja jaja, a crvena boja je simbol radosti i Vaskrsenja. Jaja su simbol novog rađanja i pobede nad srmću jer kada se ljuska slomi, iz jajeta izlazi novi život.
Crvena boja je simbol radosti i vaskrsenja – zbog čega se jaja za Uskrs farbaju u ovu boju. Prvo jaje koje se ofarba u crvenu boju – čuva se do narednog Uskrsa i predstavlja zaštitnika porodice. Uz tradicionalni recept za farbanje jaja lukovinom, tu su i ideje za moderno ukrašavanje i veseli Uskrs u domu.
Prema legendarnoj priči Marija Magdalena je posle Hristovog uskrsnuća krenula da širi vest o tome i došla je do Rima. Tamo je uspela da dođe do rimskog cara Tiberija i stala je pred njega sa običnim belim jajetom u rukuma, uzvikujući: "Hrist je vaskrsao".
Tiberijus se nasmejao i rekao da je mogućnost da je Hrist vaskrsao ista, kao i da jaje u Marijinoj ruci postane crveno. Naravno, jaje je istog trenutka postalo crveno.
Po drugoj priči, Marija, majka Hristova i Marija Magdalena su stavile korpu sa jajima ispod krsta, na kome je Hrist bio razapet i njegova krv je obojila jaja u crveno. Ta jaja je Marija Magdalena odnela Tiberijusu kao simbol vaskrsnuća.
Dakle, jaje je simbol novog života, baš kako što je i Isus na Uskrs vaskrsao i omogućio novi život bez grehova svim ljudima.
Evo koliko se običaj farbanja jaja menjao kroz vreme u Srbiji.
Crkva je zvanično prihvatila bojenje jaja tek od 12. veka. U južnoslovenskim krajevima, kao i u Srbiji, pominju se bojena jaja u 16. veku. Najverovatnije bojena jaja, posebno obojena crvenom bojom, imaju starije poreklo od šaranih jaja jer se pominju i u zagrobnim kultovima kod starih evropskih naroda od 4. veka nove ere.
Poseban značaj u narodu imalo je i zadržalo se do danas crveno jaje. A ta prvobitna crvena boja u prošlosti se do početka 20. veka dobijala iz korena biljke broć tako što se koren ove biljke kuvao.
Kasnije su jaja bojena u varzilu. I druge prirodne sirovine, najčešće biljke, korišćene su za bojenje, poput kuvanja jaja u vodi u kojoj su potopljene ljuske crnog luka, lišće oraha ili spanaća, koprive, cvet maslačka, čađ. Danas se jaja boje pomoću kupovnih anilinskih boja i boje se, pored crvene, i u zelenim, plavim, žutim, ljubičastim, i drugim tonovima.
Čuvarkuća štiti od demona
U vreme uskršnjih praznika darivanje jajetom predstavlja izraz ljubavi i poštovanja prema najbližim srodnicima, kumovima, sveštenicima, prijateljima.
Prvo obojeno jaje u Srbiji naziva se čuvarkuća, čuvarak (Vojvodina), krstaš (Peć), strašnik (Prizren), izmamak (okolina Leskovca), čoban (Čajnič). U prošlosti su čuvali i crvenu boju u kojoj je bojeno prvo uskršnje jaje do narednog Uskrsa. Sve je to zajedno imalo određeno apotropejsko značenje za domaćinstvo i ukućane. Verovalo se da štiti od svih oblika zla, zlih demona. U tradicionalnoj kulturi srpskog naroda nije svako mogao da boji jaja. To je činila žena za koju se držalo da je ritualno čista.
Savršenstvo ukrašavanja jaja voskom
Posebna tehnika bojenja jaja bilo je ukrašavanje voskom.
Pretpostavlja se da je od 16. veka kod balkanskih naroda, kao i kod slovenskih uopšte, bilo razvijeno ukrašavanje jaja za Uskrs batik tehnikom pomoću voska. Takva praksa ukrašavanja jaja za Uskrs kod svih hrišćanskih naroda, pa i kod Srba razvila se do savršenstva, naročito u naseljima koja su bila u manastirskim okruženjima jer je negovana praksa prerade i upotrebe pčeljinjeg voska.
Osim farbanja jaja, dane oko Uskrsa prate i drugi običaji
U prošlosti se šaranje voskom izvodilo na još ne obojenom jajetu, dok se danas jaja ukrašavaju sličicama i drugim vidovima apliciranja (slama, vuna, svila).
Pobeda života nad smrću
U hrišćanstvu se Uskrs, tj. Vaskrs naziva najznačajnijim i najvećim praznikom. Posvećen je uskrsnuću Isusa Hrista i dogmatskom predstavljanju vere u povratak Isusa Hrista iz mrtvih.
U narodu je Uskrs praznik kojim se obeležava ne samo pobeda života nad smrću već i buđenje prirode, a samim tim se magijskim radnjama uticalo na plodnost agrara i vegetacije.
S obzirom na to da je reč prazniku koji se najranije ustoličio u hrišćanskoj veri, nije sačuvano mnogo rituala, ali nije ni izgrađena narodna obredna praksa koja bi pokazivala narodni diskurs hrišćanstva. Ipak, pojedinačno u određenoj simbolici samog praznika u narodu su se izdvojili neki segmenti koje možemo posmatrati u kontekstu narodne religije, no ne mnogo suprotstavljene zvaničnoj, hrišćanskoj.
U narodnoj obrednoj praksi mogu se i danas uočiti tragovi kulta prirode, tj. vera i nastojanje da se tokom proleća priroda ‘ponovo rodi‘, obnovi nakon zimskog mrtvila. Stoga se mogu izdvojiti elementi u narodnom proslavljanju Uskrsa – voda, bilje, vatra, jaje kao klica života. Pored kulta prirode, uočljiv je i kult predaka, naročito u poslednjoj sedmici pred sam praznik.
Ostavite komentar