Priče > Društvo

Počinje REKONSTRUKCIJA NEUROHIRURŠKE KLINIKE: Šta to znači za pacijente, gde će biti OPERACIJE i koliko će TRAJATI?

Dve stvari su jako bitne - prevencija i rano otkrivanje. Ljudi često zanemaruju početne simptome moždanog krvarenja, kaže dr Miloš Joković

Izvor: K1info

30/10/2023 > 14:20

podeli vest:

Počinje REKONSTRUKCIJA NEUROHIRURŠKE KLINIKE: Šta to znači za pacijente, gde će biti OPERACIJE i koliko će TRAJATI?
Foto: Unsplash.com


Posle pet godina čekanja počinje rekonstrukcija Klinike za neurohirurgiju Kliničkog centra Srbije i sve se to događa u godini kada klinika slavi 85 godina postojanja i obeležava 100 godina neurohirurgije.

Kako će biti organzovan rad sa pacijentima dok se radovi ne završe? Gde će se operisati i lečiti, i kada će se radovi privesti kraju? U emisiji "Uranak" na televiziji K1, objašnjava prof. dr Miloš Joković, direktor Klinike za neurohirurgiju KCS.

- Pripremni radovi su počeli pre pet dana i sada smo u fazi selidbe. Mi smo klinika koja nema nikakvu alternativu. Ne samo u Beogradu, nego i u Srbiji. Primamo pacijente iz svih kliničkih centara u Srbiji, Novog Sada, Kragujevca, Niša, tako da neurohirurgija ne može da stane. Vrlo teško je zaista bilo sve to organizovati, ali smo naišli na izuzetno razumevanje Kliničkog centra. Deo stacionarne intenzivne nege, biće vraćen u stari Urgentni centar, gde smo adaptirali prostor za to, a operacije ćemo raditi u novom Kliničkom centru. Iskoristiću priliku da zamolim pacijente da u naredne dve do tri nedelje, imaju razumevanja. Ambulanta će raditi u staroj zgradi, kao i do sada. Zahvaljujući požrtvovanju svih na klinici, to ide dobrim tokom, već smo preselili pola klinike, a sa operacijama ćemo krenuti 3. ili 4. novembra. 

Prof. dr Miloš Joković, ponosno ističe da na neurohirurškoj klinici ne postoje liste čekanja.

- Mi srećom nemamo listu čekanja, ali nemamo je zahvaljujući tome što radimo svaki dan, ceo dan. Operiše se svakodnevno od ujutru do uveče. Operacije se rade i vikendom. Zahvaljujući jednom požrtvovanju svih zaposlenih, mi tih lista čekanja nemamo. Pacijenti moraju da znaju, da sigurno neće biti hendikepirani ili ostavljeni, zato što se mi rekonstruišemo - kaže direktor klinike.

Bićemo jedna od najsavremenijih neurohirurških klinika

Rekonstrukcija je planirana da traje devet meseci, ali, kako doktor kaže, kod nas to uvek bude malo duže.

- Posle toga ćemo biti jedna najsavremenija neurohirurška klinika sa šest fantastičnih sala opremljenih sa najsavremenijom opremom najvišeg kvaliteta. Ne postoji nijedan detalj koji možete naći bilo gde u Evropi i svetu, a da ne bude na neurohirurškoj klinici. Proširiće se i drugi kapaciteti, kao što su laboratorija, sterilizacija, stacionarni deo koji se nalazi neposredno ispod operacionog bloka. Rekonstruisaće se odeljenje dečije neurohirurgije. Mi smo jedina klinika u Srbiji koja ima dečje odeljenje za neurohirurgiju. Iako postoje dva Instituta na Novom Beogradu i Tiršovoj, skoro 95% patologije dečje se operiše na neurohirurškoj klinici. 

Foto: Youtube PrintScreen/K1 Televizija

 
Bolesti od kojih najčešće pate ljudi u Srbiji 

Kako je prof. dr Miloš Joković rekao, najviše nas muče tumori, degenerativne bolesti kičme, to je u velikom usponu, jer je sistem življenja potpuno naopak i ne medicinski.

- To podrazumeva da se malo ljudi bavi fizičkim odnosno sportskim aktivnostima, mnogo je sedenja, mnogo je gojaznih ljudi, nepravilno držanje tela, ali i produžen životni vek. Moždana krvarenja su, takođe, u porastu. Da li su ti tumori u porastu zato što je u pitanju spoljašnji faktor ili je bolja dijagnostika, mislim da i jedno i drugo utiče na taj broj, koji je u značajnom porastu. Tako da naša krivulja operacija godišnje iz godine u godinu raste. Operacija je najbolji lek, kada su tumori u pitanju, ako može da se operiše. Ako su u pitanju maligni tumori, postoji i ta dodatna terapija zračna i hemioterapija, ali bez hirurgije nema mnogo pomoći u takvim stanjima.

Foto: Youtube PrintScreen/K1 Televizija

 
Operacija gama nožem i X zracima

Doktor je objasnio razliku između X zraka i gama noža. 

Ljudi su sada dobro informisani. Ranije kada im se pomene Gama nož, mnogi su mislili da je u pitanju operacija. Gama nož je sofisticirana mašina koja tretira tumor gama zracima i zove se nož, zato što se precizno kompjuterski izračunato tumor ozrači Gama zracima. To se koristi samo za probleme u mozgu. Mi smo do sada za ovih sedam godina tretirali 6.000 pacijenata. X nož je sličan Gama nožu, samo koristi drugi izvor zračenja. Sa X nožem, mogu da se tretiraju pacijenti i sa oboljenjima na drugim delovima tela, poput grudnog koša, trbuha, kosti, ne samo glava. Za pet godina postojanja, opet smo blizu 5.800 pacijenata koje smo tretirali na X nožu. To je jako veliki benefit i za pacijente, jer su proširene indikacije, ali i za državu, koja je uložila u nas, jer su se ti pacijenti do sada slali u inostranstvo na lečenje, a sad iz inostranstva dolaze kod nas. 

Foto: Youtube PrintScreen/Radio-televizija Vojvodine/unsplash

 
Tumori kod dece

Prof. dr Joković objašnjava i koji simptomi mogu ukazivati na ozbiljne zdravstvene probleme, posebno kod dece.

- Dve stvari su jako bitne. Prevencija i rano otkrivanje. Ljudi često zanemaruju početne simptome moždanog krvarenja. Najčešći uzrok je povišen krvni pritisak o kome morate da vodite račun, holesterol i te parametre koji će uticati na eventualno pucanje krvnog suda. Kada su u pitanju tumori, tu nažalost nema velike prevencije, ali je jako bitno otkriti ga u ranoj fazi. Kada dođe do prvih simptoma i kada čovek posumnja da mu nešto nije dobro, treba da se javi lekaru. Kod nas je najčešća glavobolja, ali ne znači da je svaka glavobolja tumor, kao i što ne znači da svaki tumor ima glavobolju. Ali ako ta glavobolja traje i ako se povećava, odnosno pogoršava, treba posumnjati.

Kako je naglasio, to je naročito karakteristično kod dece.

- Oni nekada ne znaju da kažu da ih boli glava, ne znaju da objasne šta im je, a to se manifestuje njihovom nervozom, nesanicom, odbijanjem hrane. Drugi simptom kod dece je često povraćanje, gde se pripisuje raznim drugim stanjima. To su ti trenuci koje treba prepoznati, obratiti se lekaru i na taj način možemo delovati preventivno. Nažalost, ne možemo delovati da neko ne dobije tumor, jer tu utiču razni faktori genetike, okruženje, možda čak i ishrana. Kada bi neko znao šta tu utiče, dobio bi Nobelovu nagradu i nikad ne bi imali tumor - zaključio je prof. dr Miloš Joković u emisiji "Uranak" na televiziji K1.

Ostavite komentar