Priče > Društvo

To nam je sve od LEPOG ŽIVOTA: Srbija REKORDER po potrošnji LEKOVA za SMIRENJE i ANTIDEPRESIVA

Lekari bi trebalo procenom da utvrde da li je nekome potrebna terapija antidepresivima ili ne, ali u našoj zemlji se to retko radi

Izvor: K1info

10/03/2023 > 14:20

podeli vest:

To nam je sve od LEPOG ŽIVOTA:  Srbija REKORDER po potrošnji LEKOVA za SMIRENJE i ANTIDEPRESIVA
Foto: Shutterstock


Prema istraživanju Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, u 2022. godini, popili smo više od sedam miliona pakovanja lekova za smirenje i antidepresiva koji se izdaju na recept.

Šta je razlog i kakve su posledice uzimanja ovih lekova na svoju ruku, u emisiji "Uranak" na televiziji K1, objasnila je doktorka Snežana Alčaz.

- Lekovi za smirenje se previše široko prepisuju i poznato mi je da ljudi razvijaju zavisnost od njih. Što se tiče tih nekih promena koje se događaju iz godine u godinu, one su uslovljene nekakvim trenutnim situacijama, kao što je bio kovid ili neke druge ekonomske krize, ratovi koji izazivaju određenu strepnju, ali kod nas je i postao trend da se previše prepisuju benzodiazepini - rekla je dr Snežana.

U današnje vreme potpuno je postala prihvaćena stvar da se na svoju ruku uzimaju lekovi za smirenje, ali prema rečima doktorke Alčaz, takva odluka može biti veoma opasna:

- Postoje lekovi koji su propisani od strane lekara, ali isto tako možete kupiti i one koji se dobijaju bez recepta. Za preteranu upotrebu smo odgovorni mi lekari i farmaceuti - rekla je dr Alčaz.

Ona je objašnjava kolika je zapravo odgovornost uzimanja ovih lekova na svoju ruku.

- Ovi lekovi su nešto što je dragoceno u lekarskoj praksi. Benzodiazepini su bili veliki napredak, jer su pre toga postojali mnogo toksičniji lekovi - barbiturati. Kod benzodiazepina su potrebne velike količine da se unesu, kako bi došlo do suicida. Smanjuju anksioznost i deluju i u nekim drugim stanjima, kao što je nesanica, spazam mišića. Služe za opuštanje mišića, zbog čega ih često prepisuju neurolozi - rekla je ona.

- Mogu da se koriste kod nekih oblika epilepsije ili nekih drugih bolesti iz internističke prakse. Međutim, ono što je najopasnije kod tih lekova je da izazivaju zavisnost. Morali bi da se koriste umereno, u umerenim dozama i određeni vremenski period. Smatra se da je negde dve do četiri nedelje, bezbedan period za korišćenje ovih lekova - rekla je doktorka Alčaz.

Objasnila je kako izgleda zavisnost od lekova za smirenje.

Foto: Youtube PrintScreen/K1

Dr Snežana Alčaz

- Osetimo tako, što shvatimo da ne možemo bez njih. Loše se osećamo ako ne uzmemo neki lek. Prvo ide ta neka psihološka zavisnost i potreba da se kroz neka stanja prođe isključivo pomoću leka. Onda može da se javi niz nekih fizičkih tegoba - rekla je ona.

Kako kaže, odvikavanje od lekova za smirenje može da bude veoma opasno i potrebno je da ukoliko osoba postane svesna zavisnosti od lekova za smirenje, obavezno potraži pomoć lekara.

- Zavisnost od benzodiazepi Benzodiazepini na je ozbiljna i odvikavanje može da bude rizično, ako se ne sprovodi uz pomoć lekara. Može da se dogodi da poraste razdražljivost, osetljivost na svetlo, mirise, zvukove, nervoza, nesaica, kasnije može da dođe do muke, povraćanja i do ozbiljnih problema, kao što su epileptični napadi - rekla je ona.

- To su simptomi za fizičke  zavisnosti, koji nastaju kada se naglo prekine sa upotrebom benzodiazepina. Kod hronične upotrebe, javlja se drugi spektar tegoba, kao što je preterana pasivnost, bezvoljnost, usporenost, problemi sa pamćenjem, gojaznost, rizični su u vožnji ili bilo kojoj profesiji gde postoje rizici od povređivanja. Sposobnost reagovanja se značajno smanjuje - rekla je ona.

Lekari su ti, koji bi trebali procenom da utvrde da li je nekome potrebna terapija benzodiazepinima ili antidepresiva, ali u našoj zemlji se to retko radi.

- Trebalo bi da se daju onda kada su indikovani i da se prepisuju samo onda, kada drugi lekovi ne mogu da pomognu. Danas se kod anksioznosti više daju lekovi, koji počinju da deluju tek posle dve ili tri nedelje. Neko ko je anksiozan ili ima neku dijagnozu anksioznog poremećaja, ako dođe kod psihijatra, trebalo bi da mu prepiše lek iz ove grupe antidepresiva, ali da mu recimo da i lekove iz benzodiazepina prve dve nedelje, dok ne počne dejstvo leka koje je bezbednije - rekla je doktorka.

Foto: Youtube PrintScreen/K1

 

Ona dodaje da lekari opšte prakse tri meseca mogu da prepisuju lekove iz grupe benzodiazepina bez nalaza specijaliste.

U Srbiji depresija i anksioznost su uzele maha, doktorka Alčaz u emisiji "Uranak" na televiziji K1, objašnjava koji su prvi simptomi.

- Glavni pokazatelji su ukoliko preterano delujemo na neku situaciju. Ukoliko se dogode neki sitni stresovi, moguće je da postoji neka anksioznost koja dovodi do tih preteranih reakcija. Tada bi trebalo da se posavetujemo sa nekim - rekla ej ona.

Kako kod nas, tako i u svetu, jake emocije sreće ili tuge suzbijaju se lekovima za smirenje. Doktorka Alčaz smatra da smo se previše razmazili, ali i da nam je lakše da pomoću lekova suzbijemo emocije, bilo lepe ili ružne, nego da ih prirodno doživimo.

- Razmazili smo se, to je potreba za konformizmom. Želimo da nam stalno bude udobno i dobro, zbog čega i posežemo za lekovima, ne samo psihijatriskim, već i nekim drugim. Zanimljivo mi je ne samo kod nas, već i u Evropi do 2020. porasla je upotreba antidepresiva za 2,5 odsto, a što je najzanimljivije, najveća  upotreba bila je na Islandu, koja važi za jednu od najsrećnijih zemalja - rekla je doktorka i napominje da je danas mnogo lakše prepoznati depresiju.

- Sigurno je da se danas depresija bolje prepoznaje, ranije je moralo da prođe neko vreme, nismo imali odgovarajuće dijagnostičke kriterijume, sada su standardizovane i mogu da pomognu da se depresija bolje prepozna. Postojala je praksa da se ljudima koji su depresivni, a samim tim i uznemireni daju benzodiazepini, a ne antidepresivi. Ranije su antidepresivi imali neželjene efekte, danas je ipak to mnogo manje - rekla je doktorka Alčaz.

Foto: Unsplash.com

 

Ona je dodala da je jako bitna bolja kontrola.

- Jedan od načina da se kontrole, koji je sproveden u Evropi je i taj, da li je jedan pacijent uzeo od više lekara recept. Sigurno da digitalizacija pomaže. Mediji i socijalne mreže pomažu u tome da se bolje informišemo, ali treba vršiti selekciju. Ima razlike da pacijent sam pronađe svoju dijagnozu, pa uzima lek na svoju ruku, od onoga da se možda informiše o nekim opasnostima - rekla je doktorka.

Da li je prepisivanje lekova po potrebi opasno?

- Ja nekada prepišem lek po potrebi. Ipak, ima veliki broj zavisnika od heroina ili alkohola, koji zloupotrebljavaju benzodiazepine. Za to su nekada krivi lekari. U tretmanu odvikavanja od alkohola benzodiazepini su neophodni za prevazilaženje apstinencijalne krize, ali ih vrlo brzo treba po završetku terapije smanjivati i ukidati - rekla je ona.

Ona je dodala da moramo i mi da preuzmemo odgovornost i da povedemo računa. Ako je osoba sklona zavisnosti, zloupotrebljavaće to po potrebi, ali ako je neko ko nema istoriju zavisnosti u svojoj anamnezi, onda je njima moguće prepisati benzodiazepin po potrebi.

Ljudi vrlo malo komuniciraju sa svojim najbližima, a upravo tu je možda i najbolji savet za pronalaženje rešenja.

Foto: Unsplash.com

 

- Prvo se treba obratiti prijateljima i porodici. Treba se truditi kada smo u tom periodu tužni ili napeti, ipak imamo neku strukturu života, da na vreme legnemo, ustanemo, jedemo i da imamo neku sigurnost u tim nekim rutinskim radnjama. Ukoliko nemamo tu strukturu, onda je naš stepen reagovanja mnogo veći i osećamo se nesigurno - rekla je ona.

Ona napominje da u našoj zemlji treba da se bavimo mentalnim zdravljem što više.

- Ne treba da budemo sami u tim situacijama, ali  ukoliko razgovor sa najbližima ne pomogne, onda se treba obratiti stručnjacima. Ukoliko ni tu ne bude vidljivih rezultata, tek onda se prepisuju lekovi - rekla je doktorka u emisiji „Uranak“ na televiziji K1.

 

 

Ostavite komentar