ŠOPING LUDILO "CRNOG PETKA" SAMO ŠTO NIJE! Popusti mame kupce, ali zakon je jasan: Evo kako je nastao Black Friday i na šta morate da pazite
podeli vest:
Crni petak (Black Friday), jedan od najpoznatijih dana za kupovinu na svetu, ove godine pada 27. novembra, a trgovci se već pripremaju za velike akcije i sniženja. I dok kupci iščekuju priliku da omiljene proizvode pazare po nižim cenama, postavlja se pitanje koliko su popusti zaista povoljni i šta zakon u Srbiji propisuje kada je reč o sniženjima.
Od garderobe i obuće, preko kućnih aparata, pa sve do mobilnih telefona i televizora, Crni petak tradicionalno donosi brojne ponude koje privlače pažnju potrošača. Iako je nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, ovaj šoping događaj odavno je postao globalni fenomen, a poslednjih godina sve je popularniji i u Srbiji.
Međutim, iza velikih natpisa „SALE”, „BLACK FRIDAY” i obećanja o ogromnim uštedama kriju se i pravila koja trgovci moraju da poštuju.
Kako je nastao Black Friday i zašto se zove „Crni petak”?
Istorija Crnog petka seže u Sjedinjene Američke Države, gde se obeležava dan nakon Dana zahvalnosti, koji Amerikanci tradicionalno slave četvrtog četvrtka u novembru.
Iako se danas vezuje za kupovinu i velike popuste, naziv „Black Friday” prvobitno nije imao pozitivno značenje.
Prema istorijskim podacima, policajci u Filadelfiji počeli su tokom šezdesetih godina prošlog veka da koriste ovaj izraz kako bi opisali ogromne saobraćajne gužve, prepune ulice i haos koji je nastajao zbog velikog broja ljudi koji su dolazili u grad tokom prazničnog vikenda.
Kasnije su trgovci pokušali da ovom nazivu daju pozitivnije značenje, povezujući ga sa prelaskom iz finansijskog minusa, koji se tradicionalno označavao crvenom bojom, u profit, odnosno „crne brojke”.
Tokom narednih decenija Crni petak postao je veliki trgovinski događaj u Americi, a razvojem interneta i onlajn kupovine proširio se širom sveta.
Kada je Crni petak 2026. godine?
Ove godine Black Friday pada u petak, 27. novembra, dok će takozvani Cyber Monday, dan tradicionalno posvećen internet kupovini, biti održan 30. novembra.
Ipak, mnogi trgovci ne čekaju sam petak, već promotivne akcije organizuju i ranije, zbog čega se sve češće govori o „Crnoj nedelji”, pa čak i „Crnom novembru”.
Šta zakon u Srbiji kaže o popustima?
Iako trgovci imaju pravo da samostalno određuju cene i organizuju akcijske prodaje, Zakon o trgovini propisuje kako sniženja smeju da se prikazuju i oglašavaju.
Prema pravilima o oglašavanju sniženja, posebno je važno pravilno prikazivanje prethodne cene proizvoda.
Prethodnom cenom smatra se najniža cena po kojoj je trgovac nudio robu tokom 30 dana pre početka sniženja, uz zakonom propisane izuzetke.
To znači da trgovac ne može proizvoljno da izabere višu raniju cenu kako bi stvorio utisak da je popust veći nego što zaista jeste.
Na primer, ako je proizvod tokom prethodnih 30 dana koštao najmanje 8.000 dinara, a sada se prodaje za 6.000 dinara, sniženje u odnosu na tu cenu iznosi 25 odsto.
Za proizvode koji su u ponudi kraće od 30 dana važe posebna pravila, dok su lako kvarljivi proizvodi i roba kratkog roka trajanja izuzeti od opšteg pravila o prethodnoj ceni.
Da li trgovci smeju da reklamiraju popust od 70 odsto ako nije sva roba snižena?
Još jedno važno pravilo odnosi se na reklamiranje velikih procenata sniženja.
Prema Zakonu o trgovini, najveći procenat popusta koji se oglašava mora da se odnosi na najmanje jednu petinu robe u asortimanu trgovca, na prodajnom mestu na koje se akcija odnosi.
Drugim rečima, trgovac ne može da privlači kupce ogromnim natpisom o sniženju od 70 odsto ako se takav popust odnosi na zanemarljiv deo ponude.
Zabranjeno je i oglašavanje prividnih sniženja, odnosno situacija u kojima je ranija cena neistinito prikazana ili je proizvod po toj ceni bio ponuđen samo zanemarljivo kratko vreme.
Zakon takođe propisuje da se jasno navedu period trajanja akcije i posebni uslovi za ostvarivanje pogodnosti.
Na šta kupci treba da obrate pažnju?
Velika sniženja ne znače automatski i veliku uštedu. Upravo zato potrošači bi pre kupovine trebalo da uporede cene u nekoliko prodavnica, naročito kada je reč o skupljim proizvodima.
Važno je proveriti da li je jasno istaknuta prethodna cena, koliko akcija traje i postoje li dodatni uslovi za ostvarivanje popusta.
Posebnu pažnju treba obratiti na internet kupovinu, gde atraktivne reklame i vremenski ograničene ponude često podstiču potrošače da odluku donesu brzo.
Pametna kupovina podrazumeva da se unapred napravi spisak potrebnih proizvoda, odredi budžet i proveri njihova cena pre početka akcije.
Crni petak može biti odlična prilika za uštedu, ali samo ukoliko je popust stvaran, a kupovina planirana. Jer, proizvod koji nam nije potreban nije ušteda, bez obzira na to koliko je njegova cena snižena.
BONUS VIDEO:
Ostavite komentar