NESREĆA NA AUTO-PUTU KOD SURČINA, TOTALNI JE KOLAPS Hitna se probija kroz kolonu, evo šta se desilo
Vesti
podeli vest:
NIS je dobio novo produženje licence, ali ključna pitanja i dalje su bez odgovora. Dok ministarka Dubravka Đedović Handanović potvrđuje da su Vlada Srbije i MOL već potpisali sporazum o upravljanju kompanijom, rasplet pregovora sa Gaspromnjeftom ostaje neizvestan.
O tome koliko je daleko konačno rešenje za NIS, u emisiji „Uranak“ na televiziji K1 govorili su Mihajlo Rabrenović i Bojan Stanić.
Analizirajući trenutnu dinamiku, Bojan Stanić je ukazao da se pregovori nastavljaju, uz napomenu da su, kada govorimo o operativnoj licenci, rokovi bili i kraći.
- Ukazuju da se pregovori nastavljaju. Kada govorimo o operativnoj licenci, rokovi su bili i kraći. Sa druge strane, licenca za pregovaranje o kupoprodaji je najkraći period.
S obzirom na trenutnu energetsku zavisnost Evrope, postavlja se ključno pitanje – koliko na pregovore o sudbini NIS-a utiče Vašington?
- U Vašingtonu se odlučuje; oni odlučuju s kim se pregovara i oni moraju da potvrde s kim se pregovara. Oni moraju da potvrde ceo taj sporazum koji bi bio potpisan između MOL-a i NIS-a, ali i nas i MOL-a. Vašington je najbitniji, njegova snaga u smislu uticaja proističe iz toga što je Evropa postala još zavisnija što se tiče uvoza energenata. Evropski parlament je pre neki dan usvojio zaključke sporazuma u Švedskoj, koji je dogovoren između predsednice Evropske komisije i aktuelnog američkog predsednika, a koji kaže da se obavezuju na naredni period od tri godine i stotine milijardi dolara uvoza tečnog gasa iz Amerike. Samim tim je zamenjena zavisnost od ruskog gasa američkim i samim tim ima manje prostora da pregovara, a možete zamisliti koliko tu Srbija ima manje prostora kao zemlja koja je okružena zemljama EU. Bez obzira na to koliko se vi diverzifikovali, sve to mora ići preko teritorije EU – prirodni gas, nafta. Ukoliko želite nešto da uvezete i izvezete, sve to ide tuda, tako da mi nemamo luksuz loših političkih odnosa sa njima, ali nemamo ni situaciju da očekujemo neku odmazdu Rusije. Moramo da brinemo o svom energetskom suverenitetu, a ne o njihovim interesima koje oni imaju kao dobar investitor što se tiče Gasproma u NIS-u. Pod sankcijama i raznim pretnjama imali su razne akcije društvene odgovornosti. Ovo treba ceniti, jeste bolna stvar što se tako dobra kompanija urušava – dodaje Bojan Stanić.
Osim geopolitičkog pritiska, neizvesnost direktno utiče i na tržišnu poziciju kompanije, o čemu profesor Mihajlo Rabrenović dodaje:
- Ona gubi tržište. Imali su značajno veće učešće kada je u pitanju snabdevanje, posebno korporativni sektor. Mnogi ljudi su se zbog te nesigurnosti odlučivali da uzmu druge korporativne kartice, kao što je MOL. Oni su povećali učešće. Vreme je u ovom konkretnom slučaju bitan faktor i ako dođe do nezgodne situacije, Srbija uvek ima opciju da se ide na pravično obeštećenje ruske strane kako bi se očuvao NIS. Iako se to izbegava, treba imati u vidu da je i to opcija. Narod ne treba da se plaši da će doći do prestanka snabdevanja naftnim derivatima, imate mogućnost povećanog uvoza. Nama je strateški interes da rafinerija radi, jer nije samo pitanje naftnih derivata, nego i sredstava i sirovina za Petrohemiju, koliko tu ljudi radi. Sve je uvezano – dodaje.
Osvrćući se na širi kontekst čitave situacije i njen uticaj na kredibilitet Srbije, profesor zaključuje:
- Ova cela tenzija koja traje jako dugo, čini mi se, nanela je štetu ugledu naše zemlje, gde smo se našli bez naše krivice. Ipak, jedna okolnost koja je nezgodna – da zemlja ne može da reši duže vreme položaj jednog od najvažnijih energetskih preduzeća – odvraća strane investitore, jer se pitaju da li će biti govora. Očekivao sam da to malo više ruska strana uradi, ako smo im toliko važni – kazao je profesor Rabrenović.
BONUS VIDEO
Ostavite komentar