KOLIKO VREMENA JE POTREBNO DA SE OBNOVE ŠUME NAKON POŽARA? Iz "Srbijašuma" otkrivaju šta čeka opožarena područja

Nikola Petrić iz "Srbijašuma" izjavio je danas da na Stolovima ukupna površina zahvaćena požarom iznosi preko 1.000 hektara.

"Manji procenat te površine predstavljaju neki šumski sistemi, i kroz njih je uglavnom prošao prizemni požar", objasnio je Petrić za RTS, dodajući da je mestimično dolazilo i do požara po krošnjama, ali da tamo šteta uglavnom nije velika.

Kako je rekao, većinu zahvaćene površine čine kamenjari, goleti, pašnjaci i nisko rastinje.

Upitan koliko će biti potrebno vremena da se obnovi zelenilo, Petrić je poručio da će "priroda ovde većinu stvari uraditi sama, kao što je i uvek činila".

Podsetio je da Stolovi nisu po prvi put zahvaćeni požarom i da su, budući da su suva planina, požari na tom području relativno česti.

Na proleće se očekuje drugačija slika terena

Pošto travnata i žbunasta vegetacija i predeli sa kamenjarom čine najveći deo izgorele površine, na tim mestima verovatno neće biti potrebe za intervencijom - priroda će, prema njegovim rečima, u relativno kratkom roku obnoviti vegetaciju, a već na proleće se očekuje znatno drugačija slika terena.

Kada je reč o šumskim površinama, biće sprovedena analiza čim prestane opasnost od širenja požara, a pošumljavanje će se vršiti tamo gde bude neophodno.

FOTO TANJUG/OMK MUP REPUBLIKE SRBIJE

 

Plansko pošumljavanje za buduće požare

Osvrćući se na mogućnost planskog pošumljavanja radi lakšeg gašenja budućih požara, Petrić je rekao da se upravo na tome i radi.

"Četinarske šume jesu taj neki teži deo za gašenje", istakao je, navodeći da se prilikom pošumljavanja planski izbegavaju monokulture i da se pravi mozaična struktura sa smenjivanjem lišćarskih i četinarskih vrsta.

Problem na terenu koji je sada goreo, prema njegovim rečima, predstavlja to što je reč o nepristupačnom području gde se požar različitom brzinom prenosio, ali je zahvatio svaku vrstu biljnog pokrivača - i hrastove izdanačke šume, i borove, i pašnjake.

Sve veći fokus na otpornost na klimatske promene

Na pitanje da li se prilikom budućeg pošumljavanja uzima u obzir i otpornost vrsta na klimatske promene, Petrić je odgovorio potvrdno, navodeći da se o tome već vodi računa nezavisno od zaštite od požara.

"Kako nam se sve više ponavljaju ova leta sa malom količinom padavina, a sa većim prosečnim temperaturama, sve više se planira sadnja vrsta otpornijih na visoke temperature, dok se i sam sadni materijal bira tako da bude klimatski rezilijentan", rekao je Petrić.

Ostavite komentar