PORAST SEKSUALNOG ZLOSTAVLJANJA DECE NA INTERNETU Razgovor o najvažnijoj temi vodili premijer Macut i Igor Jurić
Vesti
podeli vest:
Požar u Vjesnikovom neboderu ponovo je buknuo nakon što su vatrogasci stavili zgradu pod kontrolu. Svi vatrogasci sa područja Zagreba su na terenu i pokušavaju da ugase vatru.
Neboder Vjesnika na Slavonskoj aveniji, u kojem je požar izbio malo pre ponoći, gori i danas; delovi fasade otpadaju, a zagrebački vatrogasci su se celе noći borili sa vatrom.
- Očekuje se da će gašenje trajati tokom celog dana. Najvažnije je da nema ljudskih žrtava i opasnosti za građane - objavio je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, koji je obišao mesto požara.
Požar je na kratko vreme stavljen pod kontrolu i skoro pa ugašen, ali malo nakon toga, vatra je ponovo buknula.
Na mesto događaja stiže statičar koji će proceniti stanje konstrukcije. Saobraćaj oko Vjesnika je zatvoren.
Ubrzo po početku intervencije, požar se proširio na sve spratove od petog naviše, zbog čega su vatrogasci morali hitno da napuste objekat i pređu na gašenje spolja, objavili su zagrebački vatrogasci.
Vatrogasci su opisali kako je izgledala intervencija.
- Primili smo dojavu o gustom crnom dimu i vidljivom plamenu koji izlazi iz zgrade Vjesnika na više spratova. Po dolasku na mesto intervencije, vatrogasne snage su započele gašenje na 15. spratu. Ubrzo nakon početka intervencije, požar se proširio na sve spratove od petog naviše, zbog čega su vatrogasci morali hitno da napuste objekat i pređu na gašenje spolja. Spoljašnje gašenje bilo je otežano zbog pada stakla i delova konstrukcije sa viših spratova. Nakon regrupisanja, počeli smo sa detaljnim pregledom i gašenjem objekta od podruma prema vrhu, kako bismo sprečili da požar ponovo preseče odstupnicu - objavili su zagrebački vatrogasci.
Požar izaziva brojne reakcije u hrvatskoj javnosti, a zajednički imenitelj im je - sramota je što se dozvolilo da jedan od simbola Zagreba bude toliko zapušten i doživi ovakav kraj.
Uzrok požara još nije poznat, spekuliše se da je u pitanju kratak spoj na krovu zgrade, a prava sreća je da žrtava nema.
U razgovoru za Jutarnji list, članica uprave za prodaju i marketing "laganini.fm", Petra Jakob, rekla je da je deo njihovih zaposlenih celu noć bio na terenu i da prate situaciju iz sata u sat.
"Moram napomenuti da je zaista sramotno da se dopustilo da zgrada Vjesnika, koja je jedan od simbola Zagreba, ovako propada. Koliko mi je poznato, na 15. spratu nalazi se još i arhiv Poreske uprave, a ironično je da zgradu još u najvećem delu koristi Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i državne imovine", navela je Jakob.
Zgrada Vjesnika ili "zagrebački neboder" je bila simbol glavnog grada Hrvatske i novinarstva. Visok 67 metara protegnutih na 16 spratova, Vjesnik je bio simbol modernističkog optimizma, napretka i tehnološkog razvoja. Zgrada je to koja je obeležila celo jedno, sada minulo, doba.
U periodu svoje najveće važnosti Vjesnikov neboder bio je središte moćnog novinsko-izdavačkog i štamparskog kompleksa. U njemu je delovala redakcija novina Vjesnik, po kojima je toranj i dobio ime, a iz zgrade je koordinirano celokupno izdavačko poslovanje jedne od najuticajnijih medijskih kuća bivše SFRJ.
'Taj visoki smeđe-narandžasti kubus uvek mi je bio nelep, pogotovo nakon što su mu u blizini podignute dve daleko impresivnije zgrade – najpre Zagrepčanka, pa kasnije i Cibonin toranj. U poređenju sa njima, Vjesnik je izgledao nekako socijalistički dosadno, uštogljeno, nimalo atraktivno, pišu hrvatski mediji.
Ali, to je bila smo spoljašnjost. Bitna je bila unutrašnjost, odnosno – ono što je iz nje izlazilo kroz široka vrata štamparije', napisao je pokojni Renato Baretić u svom komentaru za Tportal pre šest godina.
A iz štamparije Vjesnika, podsećaju, izlazilo je svašta: Studio, Start, Vikend, Svijet, SN-revija, Izbor, Kviz, Danas, Arena, Erotika, celi niz izdanja pod zajedničkom egidom 'Romani i stripovi' (uključujući i Alana Forda), Sam svoj majstor... uz tri dnevna lista – Vjesnik, Večernji i Sportske.
Neboder je projektovao arhitekta Antun Ulrih, a nastao je na osnovu konkursa iz 1957. godine. Sama gradnja trajala je dugih devet godina, od 1963. do 1972., zbog brojnih finansijskih i organizacionih poteškoća.
U trenutku dovršetka bio je jedan od najsavremenijih poslovnih nebodera u Evropi. Prepoznatljiv po fasadi od reflektirajućeg stakla u narančastim i smeđim tonovima, po kojoj je godinama bio vizualni orijentir zapadnog dela Zagreba. Na krovu se nalazio i karakterističan radiojarbol koji je dodatno naglašavao njegovu vertikalu.
Inspiraciju za arhitektonsko rešenje Ulrih je pronalazio u američkim poslovnim zgradama sredine 20. veka, u čistim linijama, glatkoj staklenoj ovojnici i armirano-betonskoj konstrukciji koja je definisala vizuru Zagreba decenijama.
S promenom političkog sistema i drastičnim preokretima na medijskom tržištu, ugašen je prvobitni sjaj Vjesnikovog kompleksa. Privatizacija, finansijske teškoće i raspad velikog izdavačkog sistema doveli su do selidbe redakcija, prestanka rada štamparskih pogona i postepenog pražnjenja kancelarija.
U poslednjih dvadesetak godina neboder je uglavnom zjapio prazan, uz tek povremeno korištene.
Danas je većinski vlasnik prostora u ogromnom kompleksu od oko 30.000 kvadratnih metara država Hrvatska, dok manje udele imaju VLM nekretnine, Allegheny Financial i nekoliko drugih pravnih i fizičkih osoba.
BONUS VIDEO
U Beogradu najviša dnevna temperatura oko 8 stepeni
pre 7 sati
Vesti
Ostavite komentar