POVREDA KOJA UNIŠTAVA SEZONE I TRESE SVETSKI FUDBAL! Stradale zvezde PSŽ-a, nisu pošteđeni ni Srbi: Otvoreno pitanje koje niko ne sme da postavi (FOTO+VIDEO)
podeli vest:
Od Pariza do Sijetla, fudbalski svet suočava se sa novim teškim povredama prednjih ukrštenih ligamenata. Posle Hviče Kvarachelije, na operaciju mora i Dezire Due, a kroz istu agoniju prošli su srpski fudbaleri Nikola Petković, Mirko Topić i Adem Avdić. Dok jedni tek počinju višemesečnu borbu za povratak, drugi se postepeno vraćaju treninzima i nadaju novom početku. Šta se zapravo dešava sa kolenima fudbalera i zašto nam se čini da gotovo svakog meseca stiže vest o istoj povredi?
Prednji ukršteni ligamenti. Tri reči koje predstavljaju jednu od najtežih mogućih dijagnoza u profesionalnom fudbalu. Nekada su ovakve povrede predstavljale vest koja bi nedeljama potresala sportski svet, a danas gotovo da nema meseca u kojem neka velika fudbalska zvezda ne završi na operacionom stolu.
Najnoviji slučaj dolazi iz Pari Sen Žermena, gde je francuski reprezentativac Dezire Due pokidao prednji ukršteni ligament desnog kolena tokom utakmice protiv Nice, odigrane 21. novembra.
Mladi fudbaler povredio se prilikom okreta, pokušavajući da zaštiti loptu od protivničkog igrača. Nije bilo brutalnog starta, niti direktnog sudara. Jedan naizgled uobičajen fudbalski pokret bio je dovoljan da mu koleno popusti.
Due je u suzama iznet sa terena, a dan kasnije stigla je potvrda najtežih slutnji. Prema informacijama Rojtersa od 22. novembra, fudbaler PSŽ-a moraće na operaciju, dok datum njegovog povratka još nije poznat.
Ono što ovu situaciju čini još dramatičnijom jeste činjenica da je francuski velikan samo mesec dana ranije ostao bez još jedne velike zvezde.
Gruzijski reprezentativac Hviča Kvarachelija pokidao je prednji ukršteni ligament desnog kolena tokom oktobarskog susreta sa Barselonom u Ligi šampiona.
Dvojica važnih fudbalera, dve gotovo identične povrede i ogroman problem za trenera Luisa Enrikea, koji je u kratkom vremenskom razmaku ostao bez izuzetno značajnih igrača u napadu.
Međutim, problem je daleko širi od Pariza.
I Srbi prolaze kroz istu agoniju: Nikola Petković uspešno se oporavlja u Sijetlu
Među fudbalerima kojima je 2026. godina donela jednu od najtežih povreda u karijeri nalazi se i srpski internacionalac Nikola Petković, vezista američkog Sijetl Saundersa.
Petković je pred početak sezone stigao u Sijetl na pozajmicu iz Šarlota, sa željom da dobije veću minutažu i napravi novi iskorak u MLS ligi. Međutim, umesto borbe za mesto u timu, usledila je višemesečna borba za povratak na teren.
Srpski fudbaler pokidao je prednji ukršteni ligament desnog kolena na treningu krajem marta, a 9. aprila uspešno je operisan u medicinskom centru Providence Swedish u Sijetlu.
Operaciju je obavio doktor Dejvid Belfi, a američki klub zvanično je potvrdio da je hirurški zahvat uspešno izveden.
Petković je potom stavljen na listu igrača koji neće nastupati do kraja MLS sezone 2026, čime je njegova takmičarska godina praktično završena već na samom početku.
Ipak, ono što posebno ohrabruje jeste da se mladi srpski fudbaler uspešno oporavlja i da je već napravio značajan korak ka povratku na teren.
Petković se postepeno priključuje ekipnim treninzima Sijetla, uz pažljivo doziranje fizičkih aktivnosti i opterećenja u skladu sa fazom rehabilitacije. Njegov oporavak napreduje u pozitivnom smeru, a svaki novi korak približava ga povratku punom takmičarskom ritmu.
Za srpskog internacionalca posebno je važno što se nakon višemesečne pauze ponovo vraća u radno okruženje ekipe, što predstavlja značajnu etapu u procesu rehabilitacije nakon jedne od najzahtevnijih povreda u profesionalnom sportu.
Ukoliko se dosadašnji pozitivan tok oporavka nastavi, početak nove MLS sezone 2027. godine predstavlja realan cilj za njegov povratak takmičarskom fudbalu, uz konačnu procenu medicinskog i stručnog tima.
Pred 23-godišnjim srpskim vezistom tek su godine u kojima može da dostigne svoj puni fudbalski potencijal, a njegov postepeni povratak treninzima predstavlja snažan razlog za optimizam.
Posle teškog perioda i višemesečnog odsustva, Petković polako ostavlja najteže trenutke iza sebe, sa jasnim ciljem da se na teren vrati potpuno spreman i nastavi da gradi karijeru u američkom fudbalu.
Mirko Topić prošao kroz pakao, sada konačno stižu dobre vesti
Još jedan srpski internacionalac koji se suočio sa istom povredom jeste Mirko Topić, fudbaler engleskog Noriča.
Topić je prednji ukršteni ligament povredio u novembru 2025. godine, tokom utakmice protiv Oksford junajteda, zbog čega je propustio ostatak sezone 2025/26.
Usledili su operacija, višemesečna rehabilitacija i dug period bez takmičarskog fudbala.
Međutim, za razliku od igrača koji se tek suočavaju sa ovom dijagnozom, Topićeva priča sada dobija znatno pozitivniji nastavak.
Srpski vezista se tokom jeseni postepeno vraćao fudbalskim aktivnostima, nastupao je i za rezervni sastav Noriča, a posebno ohrabrujuće informacije stigle su 20. novembra 2026. godine.
Trener Noriča Filip Klemen potvrdio je da se Topić vratio treninzima, zajedno sa još nekoliko igrača koji su imali problema sa povredama.
Ipak, stručni štab engleskog kluba veoma pažljivo dozira opterećenje srpskog fudbalera, svestan da bi prerani povratak punom takmičarskom ritmu mogao da predstavlja nepotreban rizik.
Topićev slučaj pokazuje koliko je oporavak od pucanja prednjih ukrštenih ligamenata dugotrajan, ali i da postoji realna mogućnost uspešnog povratka profesionalnom fudbalu.
Ni Crvena zvezda nije pošteđena: Adem Avdić ponovo vodi borbu sa ligamentima
Posebno težak slučaj zabeležen je i u srpskom fudbalu.
Mladi fudbaler Crvene zvezde Adem Avdić povredio je prednji ukršteni ligament kolena tokom reprezentativne utakmice protiv Meksika u junu 2026. godine.
Nakon detaljnih pregleda morao je na operaciju u Rimu, a za mladog igrača to je bio posebno težak udarac jer je već ranije imao ozbiljne probleme sa ligamentima kolena.
Avdić je sličnu povredu doživeo i tokom sezone 2023/24, nakon čega je takođe operisan u Italiji.
Ipak, mladi fudbaler nije odustao.
Oporavak tokom jeseni 2026. godine doneo je ohrabrujuće rezultate, a 20. novembra trener Crvene zvezde Albert Rijera potvrdio je da Avdić napreduje na treninzima i da se očekuje njegovo postepeno uključivanje u određene vežbe sa prvim timom.
Njegov povratak ima poseban značaj jer ponovno pucanje ligamenta predstavlja jedan od najozbiljnijih izazova u sportskoj medicini.
Upravo zato svaki korak rehabilitacije mora da bude pažljivo planiran.
Od Rodriga do Medisona: Sve duži spisak velikih fudbalskih imena
Ni najveći klubovi sveta nisu imuni na ovu vrstu povrede.
Tokom prethodne dve godine kroz operacije i duge rehabilitacije prošli su brojni poznati fudbaleri.
Među njima je i brazilski reprezentativac Rodrigo, fudbaler Real Madrida, koji je u martu 2026. godine pokidao prednji ukršteni ligament i oštetio spoljašnji meniskus desnog kolena.
Teška povreda udaljila ga je sa terena i sprečila da nastupi na Svetskom prvenstvu 2026. godine.
Engleski reprezentativac Džejms Medison, fudbaler Totenhema, doživeo je istu vrstu povrede u avgustu 2025. godine, tokom priprema za novu sezonu.
Brazilac Gabrijel Žezus iz Arsenala takođe je početkom 2025. godine pokidao prednji ukršteni ligament levog kolena, zbog čega je morao na operaciju.
Jedan od najpoznatijih primera iz nešto ranijeg perioda jeste i Rodri, vezista Mančester sitija i španske reprezentacije, koji je u septembru 2024. godine pretrpeo tešku povredu kolena koja je zahtevala hirurško lečenje.
Posebno potresna priča vezuje se za Sašu Kalajdžića, austrijskog reprezentativca srpskog porekla, koji je čak tri puta tokom karijere imao probleme sa pucanjem ukrštenih ligamenata.
Uprkos dugim pauzama, Kalajdžić se vraćao profesionalnom fudbalu i dokazao koliko su upornost i pravilna rehabilitacija važni u ovakvim situacijama.
Ovi primeri pokazuju da ni vrhunska fizička priprema, najmoderniji medicinski centri i najbolji sportski stručnjaci ne mogu potpuno da eliminišu rizik.
Šta su prednji ukršteni ligamenti i zašto je njihovo pucanje toliko opasno?
Prednji ukršteni ligament, poznat pod medicinskom skraćenicom ACL, jedan je od ključnih stabilizatora kolena.
Nalazi se unutar kolenog zgloba, povezuje butnu kost i golenjaču i ima važnu ulogu u sprečavanju prekomernog pomeranja i rotacije potkolenice.
Fudbal je posebno zahtevan za ovu strukturu jer podrazumeva nagla ubrzanja, zaustavljanja, promene pravca, skokove, doskoke i česte rotacije tela.
Ono što mnoge iznenađuje jeste činjenica da ligament može da pukne čak i kada protivnički igrač uopšte ne dodirne fudbalera.
Dovoljno je da stopalo ostane čvrsto oslonjeno na podlogu dok se telo naglo okreće, odnosno da koleno bude izloženo sili koju ligament ne može da izdrži.
U trenutku povrede sportista može da oseti ili čuje karakteristično pucanje, nakon čega se često javljaju bol, otok, osećaj nestabilnosti i nemogućnost nastavka aktivnosti.
Međutim, simptomi nisu identični kod svih pacijenata, pa se konačna dijagnoza postavlja na osnovu kliničkog pregleda i, prema potrebi, magnetne rezonance.
Koliko traje oporavak i zašto operacija nije kraj problema?
Kod profesionalnih fudbalera koji dožive potpuno pucanje ACL-a često se pristupa hirurškoj rekonstrukciji.
Tokom operacije oštećeni ligament najčešće se zamenjuje transplantatom tetivnog tkiva, koji mora da se integriše u zglob i postepeno prilagodi opterećenjima.
Ipak, uspešna operacija predstavlja tek prvi korak.
Rehabilitacija podrazumeva vraćanje pokretljivosti kolena, jačanje mišića, obnavljanje ravnoteže i koordinacije, a potom postepeni povratak trčanju, promenama pravca i fudbalskim treninzima.
Povratak takmičarskom sportu često traje između devet i dvanaest meseci, mada kod pojedinih profesionalaca može da bude kraći ili znatno duži.
Posebno je važno da se fudbaler na teren ne vraća samo zato što je prošao određeni broj meseci.
Medicinski tim mora da proceni snagu mišića, stabilnost kolena, kontrolu pokreta, psihološku spremnost i rezultate funkcionalnih testova.
Prerani povratak može da poveća opasnost od nove povrede.
Nauka otkriva zabrinjavajuće podatke
Koliko su povrede prednjih ukrštenih ligamenata ozbiljan problem pokazuje i veliko istraživanje objavljeno 2025. godine, koje je obuhvatilo šest uzastopnih fudbalskih sezona, od 2016/17. do 2021/22.
Tokom tog perioda registrovana je čak 3.381 povreda prednjeg ukrštenog ligamenta u grupi koja je obuhvatila više od 782.000 sezonskih učešća fudbalera.
Ovi podaci ne znače da je svaka povreda nastala kod profesionalnog igrača, niti dokazuju da se broj slučajeva svake godine povećava. Ipak, jasno pokazuju koliko je ovaj problem rasprostranjen u fudbalu.
Dodatno istraživanje objavljeno početkom 2026. godine analiziralo je povrede ACL-a u pet najjačih evropskih liga tokom šest sezona, od 2018/19. do 2023/24.
Naučnici su posebno istraživali okolnosti nastanka povreda, trenutke utakmica u kojima dolazi do pucanja ligamenata i moguće faktore rizika.
Rezultati ukazuju na značaj biomehanike pokreta, različitih situacija tokom igre i potrebe za kvalitetnim preventivnim programima.
Posebno zabrinjava i dugoročna prognoza. Iako veliki broj profesionalaca uspeva da se vrati na teren, povratak prethodnom nivou igre nije zagarantovan.
Pregled istraživanja objavljen 2026. godine pokazao je da se približno 90 odsto profesionalnih fudbalera iz analiziranih grupa vraća sportu nakon ove vrste povrede, ali da uspešan povratak ne mora automatski da znači i dostizanje ranijeg nivoa forme.
Da li je savremeni fudbal postao previše naporan za ljudsko telo?
Upravo ovo pitanje sve češće se postavlja nakon novih povreda velikih fudbalskih zvezda.
Savremeni fudbal zahteva eksplozivnost, izdržljivost, visok tempo i sposobnost izvođenja izuzetno zahtevnih pokreta tokom gotovo čitave utakmice.
Najbolji igrači istovremeno nastupaju u domaćim prvenstvima, kupovima, evropskim takmičenjima i reprezentacijama, zbog čega periodi odmora mogu da budu veoma kratki.
Zamor, nedovoljna regeneracija, prethodne povrede i slabija neuromišićna kontrola mogu da doprinesu riziku od povređivanja.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da ne postoji jednostavan odgovor na pitanje zašto nekom fudbaleru puca ligament.
Naučni dokazi ne omogućavaju da se svaka ACL povreda pripiše prenatrpanom kalendaru ili prevelikom broju odigranih utakmica.
Takođe, iako se stiče utisak da je broj ovakvih povreda naglo porastao, nisu sva istraživanja pokazala porast učestalosti. Zbog toga bi tvrdnja da je svetski fudbal zahvatila dokazana epidemija bila preuranjena.
Ono što se, međutim, ne može osporiti jeste ozbiljnost posledica i činjenica da svaka nova povreda može da izbaci igrača sa terena na gotovo čitavu sezonu.
Može li pucanje ligamenata da se spreči?
Potpuna zaštita ne postoji, ali sportska medicina prepoznaje niz mera koje mogu da smanje rizik.
Poseban značaj imaju vežbe neuromišićne kontrole, pravilna tehnika doskakanja, stabilizacija kolena, jačanje mišića nogu i trupa, kao i trening bezbednih promena pravca.
Jednako važni su individualno praćenje opterećenja, kvalitetan odmor i postepeno povećavanje intenziteta treninga.
Stručnjaci naglašavaju i potrebu da se fudbaleri nakon operacije ne vraćaju takmičarskom ritmu pre nego što ispune odgovarajuće medicinske i funkcionalne kriterijume.
Jer cilj nije samo da se igrač ponovo pojavi na terenu, već da na njemu ostane zdrav.
Jedan pogrešan korak može da promeni celu karijeru
Dezire Due i Hviča Kvarachelija tek ulaze u najteži period oporavka, dok srpski fudbaleri Nikola Petković, Mirko Topić i Adem Avdić pokazuju koliko različite mogu da budu faze iste borbe.
Za neke fudbalere to znači višemesečno odsustvo i neizvesnost, za druge postepeni povratak treninzima, a za pojedine i novu šansu da se vrate jači nego što su bili.
Operacija je samo početak. Prava pobeda dolazi onog trenutka kada fudbaler ponovo bez straha potrči, promeni pravac, ukliza ili šutne loptu punom snagom.
I upravo zato svaka nova vest o pucanju prednjih ukrštenih ligamenata otvara isto pitanje: koliko još velikih fudbalskih imena mora da prođe kroz ovu agoniju pre nego što prevencija i zaštita zdravlja igrača dobiju još značajnije mesto u modernom fudbalu?
BONUS VIDEO:
Ostavite komentar